Dok se proces nabavke cjepiva i cijepljenja u Europskoj uniji pretvorio u kaos i “sranje”, kako ga je nazvao njemački vicekancelar Olaf Scholz, Srbija bilježi dosad neviđene uspjehe i u brzini cijepljenja i u rastu ekonomije.
Naime, u Srbiji je dosad protiv koronavirusa cijepljeno više od pola milijuna građana, a Srbija je i dalje druga u Europi po broju cijepljenih osoba na milijun stanovnika, odmah iza Velike Britanije. I dok je u Europskoj uniji dosad cijepljeno tek nešto više od 10,5 milijuna stanovnika, a EU ima više od 450 milijuna stanovnika, u Srbiji, koja ima oko sedam milijuna stanovnika, taj broj prešao je pola milijuna.
“Nismo politizirali cjepivo”
Uspjeh Srbije valja objasniti činjenicom da je Beograd potpisao ugovore za više od 11 milijuna doza cjepiva, od čega je kineski Sinopharm već poslao milijun doza, a iz Rusije je stiglo cjepivo Sputnik V, koje bi se uskoro moglo i proizvoditi u Srbiji. U javnosti se špekulira da je tako izdašna pošiljka iz Kine, koja je i omogućila masovnu vakcinaciju, rezultat činjenice da je srpska strana time pristala da srpsko stanovništvo sudjeluje u trećoj fazi ispitivanja kineskog cjepiva, iako premijerka Srbije Ana Brnabić uvjerava da to nije točno.
Srbija je dosad odobrila korištenje triju cjepiva, Pfizerova, ruskog cjepiva Sputnik V i kineskog Sinopharma, a dosad je odlično iskoristila činjenicu da je kao mala zemlja u sveopćem ratu za cjepivo mogla nastupati samostalno i tako zadovoljiti svoje potrebe, dok je Europa, unatoč činjenici da je uložila golema sredstva u razvoj cjepiva, propustila iskoristiti svoju pregovaračku i snagu svoga tržišta, najvećeg i najunosnijeg u svijetu.
Srbija je i ovaj put iskoristila svoju formalno neutralnu poziciju – između zapada i istoka – i činjenicu da je u dobrim odnosima i s Europom i SAD-om, ali i s Rusijom i Kinom. To je Srbiji u ovom slučaju omogućilo fleksibilnost, koja se, kada je riječ o cjepivu, pokazala ključnom.
Takvu ocjenu izravno potvrđuje i premijerka Brnabić, koja je ovih dana dala nekoliko zapaženih intervjua za europske medije, ne propuštajući jedinstvenu priliku za promociju Srbije i pokušaj “peglanja” narušenog imidža zemlje u Europi zbog autokratskih tendencija predsjednika Aleksandra Vučića, a to je onda vjerojatno i glavni razlog zbog kojeg je ovaj put u prvom planu upravo premijerka Brnabić, a ne Vučić.
U intervjuu za njemački Fokus Brnabić je ocijenila da je glavni razlog uspjeha Srbije činjenica da je Srbija imala mogućnost nabavljati cjepiva širom svijeta.
"Ni u jednom trenutku nismo politizirali cjepivo, niti je zemlja porijekla igrala bilo kakvu ulogu ako je cjepivo bilo sigurno.
Ta ravnoteža i dobra partnerstva pokazali su se korisnima u ova vremena, dajući nam mogućnost da nabavimo cjepivo sa Zapada, ali i od naših prijatelja u Rusiji i Kini", objašnjava premijerka Brnabić slikovito poručujući da je Srbija odlučila “brzo trčati svim mogućim stazama”.
Srbija se na vrijeme uključila u sve procese u vezi s cjepivima, kako u okviru EU, kao kandidatkinja za članstvo, tako i izvan europskog okvira.
Srbija je preko Europske komisije donirala više od dva milijuna eura za razvoj cjepiva, a sudjeluje i u mehanizmu COVAX Svjetske zdravstvene organizacije, kojemu je cilj osigurati cjepivo i zemljama u razvoju.
Međutim, Srbija je istodobno stupila u neposredne pregovore s proizvođačima cjepiva kako bi svojim građanima na vrijeme osigurala cjepivo. Dok je Europska komisija uime članica EU, među kojima je i Hrvatska, oklijevala kada je riječ o naručivanju cjepiva, Srbija je cjepivo naručila i dobila među prvima.
"Mislim da je Srbija bila jedna od rijetkih zemalja koja je na kupnju i distribuciju cjepiva gledala kao na zdravstveno, a ne na političko pitanje. Zbog toga smo toliko uspješni", poentirala je premijerka Srbije u situaciji kada je jagma za cjepivom u Europi i svijetu već odavno postalo političko, pa i geopolitičko pitanje.
Korupcija, klijentelizam...
Premijerka Brnabić, dakako, ne propušta priliku da se dobrim rezultatima pohvali i kod kuće.
Na sjednici u povodu 100 dana nove vlada, na kojoj je bio i Vučić, ocijenila je današnju poziciju Srbije “nevjerojatnom”, a rezultate kao “nezapamćene u povijesti” jer je “prva u Europi po stopi gospodarskog rasta”, a “druga po broju cijepljenih protiv koronavirusa”.
"Očekujemo realan gospodarski rast od šest posto, ali za to moramo raditi dan i noć", rekla je Brnabić pred ozarenim Vučićem.
Kada je uspjeh ekonomije posrijedi, situacija u Srbiji ipak je znatno kompliciranija u usporedbi s uspjehom u cijepljenju. Naime, iako je srpska ekonomija relativno dobro prošla kroz pandemijsku godinu i sada bilježi solidne stope rasta, činjenica je da su ključni problemi srpskog gospodarstva – korupcija, klijentelizam i golemi deficiti u pogledu vladavine prava i pravne države – u Vučićevu mandatu ne samo ostali neriješeni nego su se i produbili, piše Večernji list.
Naime, u Srbiji je dosad protiv koronavirusa cijepljeno više od pola milijuna građana, a Srbija je i dalje druga u Europi po broju cijepljenih osoba na milijun stanovnika, odmah iza Velike Britanije. I dok je u Europskoj uniji dosad cijepljeno tek nešto više od 10,5 milijuna stanovnika, a EU ima više od 450 milijuna stanovnika, u Srbiji, koja ima oko sedam milijuna stanovnika, taj broj prešao je pola milijuna.
“Nismo politizirali cjepivo”
Uspjeh Srbije valja objasniti činjenicom da je Beograd potpisao ugovore za više od 11 milijuna doza cjepiva, od čega je kineski Sinopharm već poslao milijun doza, a iz Rusije je stiglo cjepivo Sputnik V, koje bi se uskoro moglo i proizvoditi u Srbiji. U javnosti se špekulira da je tako izdašna pošiljka iz Kine, koja je i omogućila masovnu vakcinaciju, rezultat činjenice da je srpska strana time pristala da srpsko stanovništvo sudjeluje u trećoj fazi ispitivanja kineskog cjepiva, iako premijerka Srbije Ana Brnabić uvjerava da to nije točno.
Srbija je dosad odobrila korištenje triju cjepiva, Pfizerova, ruskog cjepiva Sputnik V i kineskog Sinopharma, a dosad je odlično iskoristila činjenicu da je kao mala zemlja u sveopćem ratu za cjepivo mogla nastupati samostalno i tako zadovoljiti svoje potrebe, dok je Europa, unatoč činjenici da je uložila golema sredstva u razvoj cjepiva, propustila iskoristiti svoju pregovaračku i snagu svoga tržišta, najvećeg i najunosnijeg u svijetu.
Srbija je i ovaj put iskoristila svoju formalno neutralnu poziciju – između zapada i istoka – i činjenicu da je u dobrim odnosima i s Europom i SAD-om, ali i s Rusijom i Kinom. To je Srbiji u ovom slučaju omogućilo fleksibilnost, koja se, kada je riječ o cjepivu, pokazala ključnom.
Takvu ocjenu izravno potvrđuje i premijerka Brnabić, koja je ovih dana dala nekoliko zapaženih intervjua za europske medije, ne propuštajući jedinstvenu priliku za promociju Srbije i pokušaj “peglanja” narušenog imidža zemlje u Europi zbog autokratskih tendencija predsjednika Aleksandra Vučića, a to je onda vjerojatno i glavni razlog zbog kojeg je ovaj put u prvom planu upravo premijerka Brnabić, a ne Vučić.
U intervjuu za njemački Fokus Brnabić je ocijenila da je glavni razlog uspjeha Srbije činjenica da je Srbija imala mogućnost nabavljati cjepiva širom svijeta.
"Ni u jednom trenutku nismo politizirali cjepivo, niti je zemlja porijekla igrala bilo kakvu ulogu ako je cjepivo bilo sigurno.
Ta ravnoteža i dobra partnerstva pokazali su se korisnima u ova vremena, dajući nam mogućnost da nabavimo cjepivo sa Zapada, ali i od naših prijatelja u Rusiji i Kini", objašnjava premijerka Brnabić slikovito poručujući da je Srbija odlučila “brzo trčati svim mogućim stazama”.
Srbija se na vrijeme uključila u sve procese u vezi s cjepivima, kako u okviru EU, kao kandidatkinja za članstvo, tako i izvan europskog okvira.
Srbija je preko Europske komisije donirala više od dva milijuna eura za razvoj cjepiva, a sudjeluje i u mehanizmu COVAX Svjetske zdravstvene organizacije, kojemu je cilj osigurati cjepivo i zemljama u razvoju.
Međutim, Srbija je istodobno stupila u neposredne pregovore s proizvođačima cjepiva kako bi svojim građanima na vrijeme osigurala cjepivo. Dok je Europska komisija uime članica EU, među kojima je i Hrvatska, oklijevala kada je riječ o naručivanju cjepiva, Srbija je cjepivo naručila i dobila među prvima.
"Mislim da je Srbija bila jedna od rijetkih zemalja koja je na kupnju i distribuciju cjepiva gledala kao na zdravstveno, a ne na političko pitanje. Zbog toga smo toliko uspješni", poentirala je premijerka Srbije u situaciji kada je jagma za cjepivom u Europi i svijetu već odavno postalo političko, pa i geopolitičko pitanje.
Korupcija, klijentelizam...
Premijerka Brnabić, dakako, ne propušta priliku da se dobrim rezultatima pohvali i kod kuće.
Na sjednici u povodu 100 dana nove vlada, na kojoj je bio i Vučić, ocijenila je današnju poziciju Srbije “nevjerojatnom”, a rezultate kao “nezapamćene u povijesti” jer je “prva u Europi po stopi gospodarskog rasta”, a “druga po broju cijepljenih protiv koronavirusa”.
"Očekujemo realan gospodarski rast od šest posto, ali za to moramo raditi dan i noć", rekla je Brnabić pred ozarenim Vučićem.
Kada je uspjeh ekonomije posrijedi, situacija u Srbiji ipak je znatno kompliciranija u usporedbi s uspjehom u cijepljenju. Naime, iako je srpska ekonomija relativno dobro prošla kroz pandemijsku godinu i sada bilježi solidne stope rasta, činjenica je da su ključni problemi srpskog gospodarstva – korupcija, klijentelizam i golemi deficiti u pogledu vladavine prava i pravne države – u Vučićevu mandatu ne samo ostali neriješeni nego su se i produbili, piše Večernji list.
