Drvo pronađeno u južnom dijelu Italije staro je 1.230 godina i službeno je okarakterizirano kao najstarije drvo u Europi, piše National Geographic.
Iznenađenje predstavlja što drevni bor još uvijek živi, uprkos starosti, a istraživanja objavljena prošlog tjedna u časopisu Ecology pokazuju da je posljednjih desetljeća pronađeni bor rastao, prenosi National Geographic.
Otkriće pokazuje da pojedina stabla mogu preživljeti stoljećima čak i u uvjetima ekstremnih promjena klime. Ovaj drevni bor rastao je i tijekom hladnog Srednjeg vijeka i nastavio rasti u puno toplijim temperaturama, uključujući i sušne periode.
Maxime Cailleret iz Švicarskog saveznog instituta za istraživanje šuma kazala je da će analiziranje rasta stabla kroz promjenu klimatskih uvjeta pomoći naučnicima da bolje razumiju kako šume mogu odgovoriti na moderne klimatske promjene.
"Proučavanjem stoljetnih stabala moći ćemo bolje predvidjeti budući utjecaj klimatskih promjena na ekosisteme šuma", kazala je Cailleret.
Ustanovljavanje starosti stabla nije bilo lako i naučnici se nisu mogli osloniti na uobičajeno brojanje godova, jer je nedostajao središnji dio stabla koji je sadržavao najstariji prsten.
Iznenađenje predstavlja što drevni bor još uvijek živi, uprkos starosti, a istraživanja objavljena prošlog tjedna u časopisu Ecology pokazuju da je posljednjih desetljeća pronađeni bor rastao, prenosi National Geographic.
Otkriće pokazuje da pojedina stabla mogu preživljeti stoljećima čak i u uvjetima ekstremnih promjena klime. Ovaj drevni bor rastao je i tijekom hladnog Srednjeg vijeka i nastavio rasti u puno toplijim temperaturama, uključujući i sušne periode.
Maxime Cailleret iz Švicarskog saveznog instituta za istraživanje šuma kazala je da će analiziranje rasta stabla kroz promjenu klimatskih uvjeta pomoći naučnicima da bolje razumiju kako šume mogu odgovoriti na moderne klimatske promjene.
"Proučavanjem stoljetnih stabala moći ćemo bolje predvidjeti budući utjecaj klimatskih promjena na ekosisteme šuma", kazala je Cailleret.
Ustanovljavanje starosti stabla nije bilo lako i naučnici se nisu mogli osloniti na uobičajeno brojanje godova, jer je nedostajao središnji dio stabla koji je sadržavao najstariji prsten.
