U BiH bi, ako dođe do promjene rute kretanja, već u jesen moglo doći najmanje 10.000 sirijskih izbjeglica iz Srbije, a možda ih bude i više od 20.000, kaže u razgovoru za „Dnevni avaz“ Izet Nizam, zamjenik direktora Službe za poslove sa strancima.
On je istaknuo da je prvobitna ruta migranata iz Sirije, Iraka i Afganistana, koja je išla od Turske, preko Grčke, Makedonije i Srbije do Mađarske, već prebukirana, a na promjenu te rute utjecat će i zid koji gradi Mađarska na granici sa Srbijom.
– Taj zid ili ograda treba biti duga 175 kilometara i ona će uskoro biti završena. Upravo ta ograda donijet će određena pomjeranja u rutama kretanja migranata. Postoji i inicijativa da Rumunija gradi taj zid. Tako će se stvoriti obruč, a jedini izlaz bit će preko naše zemlje. Informacije s terena koje mi imamo govore da bi taj broj mogao biti veći od 20.000 ljudi – kaže Nizam.
Nova ruta, koja podrazumijeva i BiH, objašnjava on, išla bi preko Makedonije, Kosova, Crne Gore, a u BiH bi ulazili u okolici Trebinja.
– U Srbiji je trenutno 106.000 registriranih izbjeglica. Svi su oni došli neregularnim putevima i dio njih može pokrenuti val koji će preplaviti BiH. Dovoljno je da jedan čovjek krene i da pokrene domino-efekt – upozorava Nizam.
Upravo zbog toga, kako kaže, Služba je već pokrenula određene aktivnosti, napravila akcijski plan koji bi se uskoro trebao naći pred Vijećem ministara.
– Ne smijemo ignorirati taj problem. Mi se trudimo da djelujemo preventivno i već smo pokrenuli neke operativne radnje. Naši inspektori obilaze moguće ilegalne prijelaze, ispituju tko bi mogao biti eventualni organizator krijumčarenja… Surađujemo sa MUP-om RS i Srbije, OSA-om. A akcijski plan podrazumijeva da svatko od ministarstava u sklopu svog resora poduzme određene radnje. Mi ćemo činiti sve da iz BiH ne ode ružna slika kao iz Makedonije, nećemo biti represivni – govori Nizam.
Što se tiče kapaciteta i financija kojima raspolaže BiH, Nizam ističe da su oni skromni, ali da bi se mogli i znatno popraviti.
Pripremiti rezerve
– U Imigracijskom centru imamo 125 mjesta, a u dva azilantska kampa 300, a kada bismo stavili krevete na kat, onda 600. Također, predlažemo da mnoge objekte uz granicu možemo adaptirati u iskoristiti ih za smještaj. Što se tiče financija, prema procjeni za jednog migranta potrebno je 30 KM dnevno. To je mnogo novca i ako se ovo dogodi, to će biti ogromno opterećenje za sve građane i sve budžete na svim nivoima. Zbog toga i apel Ministarstvu financija da pripremi rezerve – ističe Nizam.
Sigurnosni aspekt
On dodaje da je cijelu situaciju bitno posmatrati i sa sigurnosnog aspekta.
– Moguće je da mnoge terorističke organizacije iskoriste ovu situaciju da šalju svoje ljude u srce Evrope. Potrebno je na neki način razdvojiti sigurnosni segment i humanitarni, jer to može biti ozbiljna prijetnja – kaže Nizam. /HMS/
On je istaknuo da je prvobitna ruta migranata iz Sirije, Iraka i Afganistana, koja je išla od Turske, preko Grčke, Makedonije i Srbije do Mađarske, već prebukirana, a na promjenu te rute utjecat će i zid koji gradi Mađarska na granici sa Srbijom.
– Taj zid ili ograda treba biti duga 175 kilometara i ona će uskoro biti završena. Upravo ta ograda donijet će određena pomjeranja u rutama kretanja migranata. Postoji i inicijativa da Rumunija gradi taj zid. Tako će se stvoriti obruč, a jedini izlaz bit će preko naše zemlje. Informacije s terena koje mi imamo govore da bi taj broj mogao biti veći od 20.000 ljudi – kaže Nizam.
Nova ruta, koja podrazumijeva i BiH, objašnjava on, išla bi preko Makedonije, Kosova, Crne Gore, a u BiH bi ulazili u okolici Trebinja.
– U Srbiji je trenutno 106.000 registriranih izbjeglica. Svi su oni došli neregularnim putevima i dio njih može pokrenuti val koji će preplaviti BiH. Dovoljno je da jedan čovjek krene i da pokrene domino-efekt – upozorava Nizam.
Upravo zbog toga, kako kaže, Služba je već pokrenula određene aktivnosti, napravila akcijski plan koji bi se uskoro trebao naći pred Vijećem ministara.
– Ne smijemo ignorirati taj problem. Mi se trudimo da djelujemo preventivno i već smo pokrenuli neke operativne radnje. Naši inspektori obilaze moguće ilegalne prijelaze, ispituju tko bi mogao biti eventualni organizator krijumčarenja… Surađujemo sa MUP-om RS i Srbije, OSA-om. A akcijski plan podrazumijeva da svatko od ministarstava u sklopu svog resora poduzme određene radnje. Mi ćemo činiti sve da iz BiH ne ode ružna slika kao iz Makedonije, nećemo biti represivni – govori Nizam.
Što se tiče kapaciteta i financija kojima raspolaže BiH, Nizam ističe da su oni skromni, ali da bi se mogli i znatno popraviti.
Pripremiti rezerve
– U Imigracijskom centru imamo 125 mjesta, a u dva azilantska kampa 300, a kada bismo stavili krevete na kat, onda 600. Također, predlažemo da mnoge objekte uz granicu možemo adaptirati u iskoristiti ih za smještaj. Što se tiče financija, prema procjeni za jednog migranta potrebno je 30 KM dnevno. To je mnogo novca i ako se ovo dogodi, to će biti ogromno opterećenje za sve građane i sve budžete na svim nivoima. Zbog toga i apel Ministarstvu financija da pripremi rezerve – ističe Nizam.
Sigurnosni aspekt
On dodaje da je cijelu situaciju bitno posmatrati i sa sigurnosnog aspekta.
– Moguće je da mnoge terorističke organizacije iskoriste ovu situaciju da šalju svoje ljude u srce Evrope. Potrebno je na neki način razdvojiti sigurnosni segment i humanitarni, jer to može biti ozbiljna prijetnja – kaže Nizam. /HMS/
