Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović raspisao je izbore za članove u Europski parlament za nedjelju, 9. lipnja. Odluka stupa na snagu danas, prenose hrvatski mediji.
U Europski parlament bira se 12 članova iz Hrvatske.
Izbori za Europski parlament bit će održani od 6. do 9. lipnja, a u novom desetom sazivu birat će se ukupno 720 izaslanika.
Europa se priprema za izbore
Dok se Europa priprema za izlazak na izbore nakon pet teških godina suočavanja s globalnom epidemijom, inflacijom i ratom, očekuje se da će krajnje desničarske stranke povećati broj mjesta u Europskom parlamentu (EP), javlja Anadolu.
Na izborima će se odrediti članovi institucije koja će donositi zakone EU i odobravati njen budžet za narednih pet godina.
Uz Europski parlament, mijenjat će se i članovi Vijeća EU, tijela koje donosi odluke koje s njim dijeli zakonodavnu vlast, te Komisije, izvršnog tijela EU.
Na izborima na kojima svaka država bira zastupnike srazmjerno broju stanovnika, ovaj put će se po prvi put birati 720 zastupnika umjesto 705.
Po prvi put će glasati i birači mlađi od 18 godina, jer je u nekim zemljama snižena starosna granica za glasanje. Po prvi put, 16-godišnjaci u Njemačkoj, Austriji, Belgiji i na Malti i 17-godišnjaci u Grčkoj imat će riječ o budućnosti EU.
Prema podacima Europskog statističkog ureda (Eurostat), prvi put će glasati 5,1 milijuna ljudi u Njemačkoj, četiri milijuna u Francuskoj i 2,8 milijuna u Italiji.
Prema istraživanju "Eurobarometra" koje je provedeno u 27 zemalja u prosincu 2023. godine, 57 posto građana je zainteresirano za izbore. Ostali vjeruju da njihovi glasovi neće ništa promijeniti ili nemaju povjerenja u politiku općenito. Ipak, 68 posto Europljana kaže da može glasati na izborima.
Europski parlament jedina je europska institucija koju direktno biraju građani, te kao takva jedina direktno odgovara građanima i može pozivati druge institucije na odgovornost kako bi osigurala transparentnu i demokratičnu Europu.
Organizirani prema političkoj pripadnosti, a ne prema nacionalnosti, zastupnici u Europskom parlamentu djeluju unutar klubova zastupnika. U Europskom parlamentu trenutno postoji sedam klubova zastupnika, kao i neovisni zastupnici.
Najveća politička formacija u EP-u je Europska narodna partija (EPP) orijentirana na desni centar, poznata kao Demokršćani. Grupa, čiji su članovi predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i predsjednica EP Roberta Metsola, ima 177 mjesta.
Druga najveća grupa Socijalisti i demokrate (S&D) orijentirana lijevom centru, ima 139 zastupnika. Španjolski političari, visoki predstavnik EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josep Borrell i španjolski premijer Pedro Sanchez pripadaju grupi S&D.
Liberalni Renew, čiji je član i predsjednik Vijeća EU Charles Michel osnovan na inicijativu francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, ima 102 mjesta.
Zeleni/Europska slobodna alijansa, koja prednjači po pitanjima poput klime, životne sredine i prava imigranata, zastupljena je u EP sa 72 člana.
ECR, koji su formirale konzervativne stranke u EP-u, a kojim predsjedava talijanski premijer Giorgia Meloni, ima 68 mjesta.
Stranka krajnje desnice ID, formirana okupljanjem devet stranaka iz zemalja članica, ima 59 zastupnika.
Grupa uključuje PVV koju predvodi Geert Wilders u Holandiji, stranka Marine Le Pen RN u Francuskoj, krajnje desničarska AfD u Njemačkoj, FPO u Austriji, stranka Mattea Salvinija Lega u Italiji, postoji i krajnja desnica Vlaams Belang u Belgiji.
Najmanja grupa u EP je Ljevica s 37 zastupnika. Zastupnici kao što su Mick Wallace, Clare Daly, Manu Pineda i Marc Botenga, koji su bili najglasniji pobornici palestinskih prava, članovi su grupe Ljevica.
U EP ima 50 neovisnih članova
Jedno od najzanimljivijih pitanja u vezi s izborima je kako će se uspon krajnje desnih stranaka u Europi posljednjih godina odraziti na EP.
Smatra se da će povećanje broja mladih birača biti efikasno u dobivanju više mandata za stranke koje se dopadaju ovom segmentu, posebno putem društvenih mreža.
Prema istraživanju istraživačke kompanije Ipsos objavljenom 19. ožujka, krajnje desničarske stranke okupljene pod okriljem ID grupe doživjet će najveći porast. Broj zastupnika ID-a povećat će se za 22, sa 59 na 81.
Zeleni i Renew će izgubiti po 17 mjesta. ID grupa će postati četvrta najveća politička sila.
Iako se ne očekuje radikalna promjena u broju mjesta za EPP i S&D, ECR će ostati iza ID-a čak i ako osvoji osam mjesta. Lijeva grupa će i dalje biti najmanja stranka dodavanjem pet zastupnika.
U istraživanju koje je sprovela organizacija "Europe Elects", koja prati izbore širom Evrope, 29. veljače, predviđalo se da će ID povećati broj mandata na 82.
Istraživanje "Europa bira" također je otkrilo da će Zeleni pretrpjeti ozbiljan gubitak glasova širom Europe i da bi njihov broj zastupnika mogao pasti na 52 nakon izbora za EP. Isto tako, navedeno je da grupa Renew može izgubiti glasove, a njen broj zastupnika može se smanjiti na 87.
Procjenjuje se da će EPP zadržati ulogu glavnog političkog aktera u EU i dobiti 184 mjesta, dok će socijalistička S&D grupa zadržati drugu poziciju, iako će izgubiti oko 20 mjesta.
Prema izvještaju od 24. januara, koji je napisao "think-tank" pod nazivom Europsko vijeće za vanjske odnose (ECFR) sa sjedištem u Bruxellesu, desničarske stranke mogle bi osvojiti glasačku kutiju u devet zemalja članica, uključujući Belgiju, Austriju, Francusku i Nizozemsku. U ostalih devet zemalja članica ove stranke mogu završiti trku na drugom ili trećem mjestu.
Shodno tome, usponom krajnje desnice, koalicija koju čine demokršćani, konzervativci i krajnja desnica mogla bi po prvi put dobiti većinu u EP-u i usmjeriti politiku EU.
Prema uobičajenim procjenama, iako će podrška krajnjoj desnici rasti, izbori neće promijeniti glavnu aritmetiku EP-a.
Prema istraživanju "Eurobarometara", ekonomska situacija će u velikoj mjeri odrediti glasanje birača u lipnju.
Teme kao što su ekonomske poteškoće i pad životnog standarda, rat u Ukrajini, migraciona kriza i klima bit će od sekundarnog značaja prilikom glasanja.
U Europski parlament bira se 12 članova iz Hrvatske.
Izbori za Europski parlament bit će održani od 6. do 9. lipnja, a u novom desetom sazivu birat će se ukupno 720 izaslanika.
Europa se priprema za izbore
Dok se Europa priprema za izlazak na izbore nakon pet teških godina suočavanja s globalnom epidemijom, inflacijom i ratom, očekuje se da će krajnje desničarske stranke povećati broj mjesta u Europskom parlamentu (EP), javlja Anadolu.
Na izborima će se odrediti članovi institucije koja će donositi zakone EU i odobravati njen budžet za narednih pet godina.
Uz Europski parlament, mijenjat će se i članovi Vijeća EU, tijela koje donosi odluke koje s njim dijeli zakonodavnu vlast, te Komisije, izvršnog tijela EU.
Na izborima na kojima svaka država bira zastupnike srazmjerno broju stanovnika, ovaj put će se po prvi put birati 720 zastupnika umjesto 705.
Po prvi put će glasati i birači mlađi od 18 godina, jer je u nekim zemljama snižena starosna granica za glasanje. Po prvi put, 16-godišnjaci u Njemačkoj, Austriji, Belgiji i na Malti i 17-godišnjaci u Grčkoj imat će riječ o budućnosti EU.
Prema podacima Europskog statističkog ureda (Eurostat), prvi put će glasati 5,1 milijuna ljudi u Njemačkoj, četiri milijuna u Francuskoj i 2,8 milijuna u Italiji.
Prema istraživanju "Eurobarometra" koje je provedeno u 27 zemalja u prosincu 2023. godine, 57 posto građana je zainteresirano za izbore. Ostali vjeruju da njihovi glasovi neće ništa promijeniti ili nemaju povjerenja u politiku općenito. Ipak, 68 posto Europljana kaže da može glasati na izborima.
Europski parlament jedina je europska institucija koju direktno biraju građani, te kao takva jedina direktno odgovara građanima i može pozivati druge institucije na odgovornost kako bi osigurala transparentnu i demokratičnu Europu.
Organizirani prema političkoj pripadnosti, a ne prema nacionalnosti, zastupnici u Europskom parlamentu djeluju unutar klubova zastupnika. U Europskom parlamentu trenutno postoji sedam klubova zastupnika, kao i neovisni zastupnici.
Najveća politička formacija u EP-u je Europska narodna partija (EPP) orijentirana na desni centar, poznata kao Demokršćani. Grupa, čiji su članovi predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i predsjednica EP Roberta Metsola, ima 177 mjesta.
Druga najveća grupa Socijalisti i demokrate (S&D) orijentirana lijevom centru, ima 139 zastupnika. Španjolski političari, visoki predstavnik EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josep Borrell i španjolski premijer Pedro Sanchez pripadaju grupi S&D.
Liberalni Renew, čiji je član i predsjednik Vijeća EU Charles Michel osnovan na inicijativu francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, ima 102 mjesta.
Zeleni/Europska slobodna alijansa, koja prednjači po pitanjima poput klime, životne sredine i prava imigranata, zastupljena je u EP sa 72 člana.
ECR, koji su formirale konzervativne stranke u EP-u, a kojim predsjedava talijanski premijer Giorgia Meloni, ima 68 mjesta.
Stranka krajnje desnice ID, formirana okupljanjem devet stranaka iz zemalja članica, ima 59 zastupnika.
Grupa uključuje PVV koju predvodi Geert Wilders u Holandiji, stranka Marine Le Pen RN u Francuskoj, krajnje desničarska AfD u Njemačkoj, FPO u Austriji, stranka Mattea Salvinija Lega u Italiji, postoji i krajnja desnica Vlaams Belang u Belgiji.
Najmanja grupa u EP je Ljevica s 37 zastupnika. Zastupnici kao što su Mick Wallace, Clare Daly, Manu Pineda i Marc Botenga, koji su bili najglasniji pobornici palestinskih prava, članovi su grupe Ljevica.
U EP ima 50 neovisnih članova
Jedno od najzanimljivijih pitanja u vezi s izborima je kako će se uspon krajnje desnih stranaka u Europi posljednjih godina odraziti na EP.
Smatra se da će povećanje broja mladih birača biti efikasno u dobivanju više mandata za stranke koje se dopadaju ovom segmentu, posebno putem društvenih mreža.
Prema istraživanju istraživačke kompanije Ipsos objavljenom 19. ožujka, krajnje desničarske stranke okupljene pod okriljem ID grupe doživjet će najveći porast. Broj zastupnika ID-a povećat će se za 22, sa 59 na 81.
Zeleni i Renew će izgubiti po 17 mjesta. ID grupa će postati četvrta najveća politička sila.
Iako se ne očekuje radikalna promjena u broju mjesta za EPP i S&D, ECR će ostati iza ID-a čak i ako osvoji osam mjesta. Lijeva grupa će i dalje biti najmanja stranka dodavanjem pet zastupnika.
U istraživanju koje je sprovela organizacija "Europe Elects", koja prati izbore širom Evrope, 29. veljače, predviđalo se da će ID povećati broj mandata na 82.
Istraživanje "Europa bira" također je otkrilo da će Zeleni pretrpjeti ozbiljan gubitak glasova širom Europe i da bi njihov broj zastupnika mogao pasti na 52 nakon izbora za EP. Isto tako, navedeno je da grupa Renew može izgubiti glasove, a njen broj zastupnika može se smanjiti na 87.
Procjenjuje se da će EPP zadržati ulogu glavnog političkog aktera u EU i dobiti 184 mjesta, dok će socijalistička S&D grupa zadržati drugu poziciju, iako će izgubiti oko 20 mjesta.
Prema izvještaju od 24. januara, koji je napisao "think-tank" pod nazivom Europsko vijeće za vanjske odnose (ECFR) sa sjedištem u Bruxellesu, desničarske stranke mogle bi osvojiti glasačku kutiju u devet zemalja članica, uključujući Belgiju, Austriju, Francusku i Nizozemsku. U ostalih devet zemalja članica ove stranke mogu završiti trku na drugom ili trećem mjestu.
Shodno tome, usponom krajnje desnice, koalicija koju čine demokršćani, konzervativci i krajnja desnica mogla bi po prvi put dobiti većinu u EP-u i usmjeriti politiku EU.
Prema uobičajenim procjenama, iako će podrška krajnjoj desnici rasti, izbori neće promijeniti glavnu aritmetiku EP-a.
Prema istraživanju "Eurobarometara", ekonomska situacija će u velikoj mjeri odrediti glasanje birača u lipnju.
Teme kao što su ekonomske poteškoće i pad životnog standarda, rat u Ukrajini, migraciona kriza i klima bit će od sekundarnog značaja prilikom glasanja.
