Planirani plinovod ispod Baltičkog mora kojim će se plin dopremati izravno iz Rusije, neće Njemačku učiniti energetski ovisnom o Moskvi, rekla je njemačka kancelarka Angela Merkel sveučilišnim studentima u gruzijskome glavnom gradu Tbilisiju.
Drugog dana posjeta kavkaskim zemljama, od kojih mnoge nemaju dobre odnose sa svojim puno većim sjevernim susjedom, Merkel je ponovila kako Berlin želi osigurati da Rusija nastavi izručivati plin preko Ukrajine čak i nakon što se završi plinovod Sjeverni tok 2.
Kritičari projekta, koji je razvio ruski plinski div Gazprom, kažu da će Ukrajina biti lišena velike prednosti pred svojim istočnim susjedom.
Poljska, Ukrajina i baltičke države strahuju da bi plinovod ispod Baltičkog mora mogao povećati europsku ovisnost o ruskome plinu te istodobno Ukrajini, koja se još bori s proruskim separatistima na svome tlu, uskratiti pristojbe koje ubire za tranzit ruskog plina.
Zabrinute i nordijske zemlje
I nordijske zemlje izrazile su zabrinutost za svoju sigurnost zbog plinovoda koji bi išao ispod Baltičkog mora koje oplahuje njihove obale.
Sjedinjene Države također vrše pritisak na Berlin da zaustavi radove na plinovodu navodeći da će se njime povećati energetska ovisnost Njemačke o Rusiji.
No Njemačka i Austrija usredotočenije su na komercijalnu dobit i želju da dobiju jeftini plin te tvrde da nema zla u otvaranju dopunskog plinovoda.
Njemačke energetske grupe Uniper i Wintershall, austrijski OMV, anglonizozemska grupa Shell i francuski Engie već su uložili u 1125 kilometara plinovoda.
Drugog dana posjeta kavkaskim zemljama, od kojih mnoge nemaju dobre odnose sa svojim puno većim sjevernim susjedom, Merkel je ponovila kako Berlin želi osigurati da Rusija nastavi izručivati plin preko Ukrajine čak i nakon što se završi plinovod Sjeverni tok 2.
Kritičari projekta, koji je razvio ruski plinski div Gazprom, kažu da će Ukrajina biti lišena velike prednosti pred svojim istočnim susjedom.
Poljska, Ukrajina i baltičke države strahuju da bi plinovod ispod Baltičkog mora mogao povećati europsku ovisnost o ruskome plinu te istodobno Ukrajini, koja se još bori s proruskim separatistima na svome tlu, uskratiti pristojbe koje ubire za tranzit ruskog plina.
Zabrinute i nordijske zemlje
I nordijske zemlje izrazile su zabrinutost za svoju sigurnost zbog plinovoda koji bi išao ispod Baltičkog mora koje oplahuje njihove obale.
Sjedinjene Države također vrše pritisak na Berlin da zaustavi radove na plinovodu navodeći da će se njime povećati energetska ovisnost Njemačke o Rusiji.
No Njemačka i Austrija usredotočenije su na komercijalnu dobit i želju da dobiju jeftini plin te tvrde da nema zla u otvaranju dopunskog plinovoda.
Njemačke energetske grupe Uniper i Wintershall, austrijski OMV, anglonizozemska grupa Shell i francuski Engie već su uložili u 1125 kilometara plinovoda.
