Otkako je ponovno preuzeo poziciju predsjedatelja Predsjedništva BiH, Dragan Čović ima samo jednu misiju na umu – pokušaj zaustavljanja političkih i nacionalnih sukobljavanja kako bi se otvorio prostor za kakvo-takvo napredovanje zemlje u provedbi važnih reformi na putu prema EU, koje uključjuju i stvaranje ozračja za provedbu važnih presuda sudova u zemlji, piše Večernji list BiH.
U toj misiji bit će i dvije skore posjete predsjednika Hrvatske i Srbije koje su, uz domaće političare i politike, ključne za stabilnost odnosa.
Najprije se očekuje dolazak Aleksandra Vučića koji je s radošću prihvatio posjet BiH, a zatim i predsjednice Kolinde Grabar Kitarović.
“Za mene je ovo prilika reafirmirati politiku mira i stabilnosti, dobrih odnosa, jer čini mi se da je to jedna od stvari koju moramo uraditi na najbolji mogući način kako bismo mogli sačuvati stabilnost i mir”, rekao je Vučić.
Čović je usuret dolaska dvoje predsjednika istaknuo kako je motiv poziva povezan s time “kako bi se BiH na pozitivan način stavila u središte njihovih zanimanja”. A takvo što je od iznimnog značaja, jer su čelnici obiju zemalja jamci Daytonskog mirovnog sporazuma, imaju u njoj sunarodnjake te i njihova stabilnost ovisi o zbivanju u BiH.
“Opstojnost i položaj Hrvata od iznimne su važnosti i za samu opstojnost BiH. Bez Hrvata nema BiH. Inzistiram i uvijek ću inzistirati na jednakopravnosti, ma koliko to nekom smetalo. To su, uostalom, i postavke Daytona. Hrvati ne mogu, niti smiju biti svedeni na razinu manjine. Zato Hrvatska očekuje žurnu promjenu Izbornog zakona”, ocijenila je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović koja je o BiH razgovarala i s družnosnicima SAD-a s kojim RH gradi ozbiljne odnose.
Upravo je pitanje izmjene Izbornog zakona jedno od ključnih koje određuje sudbinu budućih odnosa, najprije Hrvata i Bošnjaka, a onda i Srba te odgovora na pitanje je li BiH definitivno ‘failed state’ (propala država), ili doista postoji nada.
S obzirom na sadašnje aspiracije da se nastavi dominacija nad Hrvatima, bliži je onaj crni scenarij. I to nasuprot posljednjoj odluci Ustavnoga suda BiH koja se tiče izbora izaslanika za federalni Dom naroda, u kojemu je apsolutno podržan stav podnositelja zahtjeva Bože Ljubića, kao i u slučaju kada su izbrisane odredbe Izbornog zakona.
Ustavni sud je održao lekciju različitim tumačima Daytona i izbornog zakonodavstva osporavajući odredbe po kojima se iz svake županije treba birati po jedan izaslanik, te da se institucija Doma naroda doslovno popunjava tako da se osigura apsolutna reprezentativnost hrvatskog, srpskog i bošnjačkog naroda bez mogućnosti manipulacija drugih dvaju naroda.
To je posebice očito u slučaju bh. Hrvata jer su bošnjačke stranke i pojedinci na taj način nametale vlast najmalobrojnijem narodu prijevarama i makinacijama. Kada bi se odluka Ustavnoga suda o Domu naroda preslikala na izbor članova Predsjedništva, zaključak bi bio identičan.
Hrvatske stranke su zbog toga predložile izmjene zakona kako bi se izbjegao novi slučaj zloporaba na koje računaju pojedini ‘kandidati’ kod Hrvata koji računaju da će ih Bošnjaci gurnuti u tu stolicu.
Dnevnik.ba
U toj misiji bit će i dvije skore posjete predsjednika Hrvatske i Srbije koje su, uz domaće političare i politike, ključne za stabilnost odnosa.
Najprije se očekuje dolazak Aleksandra Vučića koji je s radošću prihvatio posjet BiH, a zatim i predsjednice Kolinde Grabar Kitarović.
“Za mene je ovo prilika reafirmirati politiku mira i stabilnosti, dobrih odnosa, jer čini mi se da je to jedna od stvari koju moramo uraditi na najbolji mogući način kako bismo mogli sačuvati stabilnost i mir”, rekao je Vučić.
Čović je usuret dolaska dvoje predsjednika istaknuo kako je motiv poziva povezan s time “kako bi se BiH na pozitivan način stavila u središte njihovih zanimanja”. A takvo što je od iznimnog značaja, jer su čelnici obiju zemalja jamci Daytonskog mirovnog sporazuma, imaju u njoj sunarodnjake te i njihova stabilnost ovisi o zbivanju u BiH.
“Opstojnost i položaj Hrvata od iznimne su važnosti i za samu opstojnost BiH. Bez Hrvata nema BiH. Inzistiram i uvijek ću inzistirati na jednakopravnosti, ma koliko to nekom smetalo. To su, uostalom, i postavke Daytona. Hrvati ne mogu, niti smiju biti svedeni na razinu manjine. Zato Hrvatska očekuje žurnu promjenu Izbornog zakona”, ocijenila je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović koja je o BiH razgovarala i s družnosnicima SAD-a s kojim RH gradi ozbiljne odnose.
Upravo je pitanje izmjene Izbornog zakona jedno od ključnih koje određuje sudbinu budućih odnosa, najprije Hrvata i Bošnjaka, a onda i Srba te odgovora na pitanje je li BiH definitivno ‘failed state’ (propala država), ili doista postoji nada.
S obzirom na sadašnje aspiracije da se nastavi dominacija nad Hrvatima, bliži je onaj crni scenarij. I to nasuprot posljednjoj odluci Ustavnoga suda BiH koja se tiče izbora izaslanika za federalni Dom naroda, u kojemu je apsolutno podržan stav podnositelja zahtjeva Bože Ljubića, kao i u slučaju kada su izbrisane odredbe Izbornog zakona.
Ustavni sud je održao lekciju različitim tumačima Daytona i izbornog zakonodavstva osporavajući odredbe po kojima se iz svake županije treba birati po jedan izaslanik, te da se institucija Doma naroda doslovno popunjava tako da se osigura apsolutna reprezentativnost hrvatskog, srpskog i bošnjačkog naroda bez mogućnosti manipulacija drugih dvaju naroda.
To je posebice očito u slučaju bh. Hrvata jer su bošnjačke stranke i pojedinci na taj način nametale vlast najmalobrojnijem narodu prijevarama i makinacijama. Kada bi se odluka Ustavnoga suda o Domu naroda preslikala na izbor članova Predsjedništva, zaključak bi bio identičan.
Hrvatske stranke su zbog toga predložile izmjene zakona kako bi se izbjegao novi slučaj zloporaba na koje računaju pojedini ‘kandidati’ kod Hrvata koji računaju da će ih Bošnjaci gurnuti u tu stolicu.
Dnevnik.ba
