U srijedu će britanska premijerka proglasiti službeno izlazak Velike Britanije iz EU-a, u skladu s Člankom 50 Lisabonskog ugovora. To je povijesni dan jer time prvi put jedna zemlja najavljuje napuštanje europskog kluba.

Nakon službene najave početka Brexita započinju pregovori između Velike Britanije i 27 zemalja članica Unije. Glavno pitanje pri tome glasi: Koliko Britanci moraju platiti za razvod? Već sada se spominje brojka od 60 milijardi eura koju Bruxelles želi ispostaviti kao račun Velikoj Britaniji.

350 milijuna funti uplaćuje Velika Britanija svakog tjedna u Bruxelles: Ovo navodno rasipanje novca zagovornici Brexita su tijekom kampanje za referendum o izlasku iz EU-a kritizirali iz dana u dan. Ovo je podatak koji se zadržao iako su se prijatelji EU-a žalili da ta svota niti u obzir uzima popust koji imaju Britancu niti to koliko zemlja dobiva iz briselskih blagajni.

Premijerka Theresa May odluku glasača koji su podržali Brexit interpretira na sljedeći način: "Vjerujem da su oni vrlo jasno pokazali da ne žele i dalje godinu za godinom plaćati enormnu svotu za EU."

I njezina vlada kao i Gornji dom Parlamenta su angažirali pravnike da provjere pravno stanje i došli su do sljedećeg zaključka: Čim Velika Britanije istupi iz EU-a više nije obvezna plaćati ni funtu Europskoj uniji. To veseli zastupnika torijevaca Jacoba Rees-Mogga: "Nemamo nikakve zakonske obveze prema EU-u."

Thatcher kao uzor

Brexit će vjerojatno biti završen u proljeće 2019. godine. Ipak tekući budžet EU-a obuhvaća vremensko razdoblje do 2020. godine, a Velika Britanije je nekoć glasovala za taj proračun i time se obvezala na isplatu novčanih sredstava. Tako na to gleda Bruxelles. A onda su tu još britanski službenici koji rade na poslovima EU-a i čije mirovine bi London također trebao pokriti. Žestoki zagovornik Brexita Rees-Mogg ipak kaže: "To su odlični preduvjeti za početak pregovora."

Velika Britanije je trenutno nakon Njemačke drugi najveći neto-platiša: Ukoliko London uplaćuje manje novca onda ili zemlje koje plaćaju moraju plaćati više ili zemlje koje primaju novac moraju primati manje. EU u cjelini ili pojedinačno zemlje članice bi mogle tužiti London ukoliko ne podmiri račun za izlazak iz Unije. Ipak premijerka May može opušteno ići u susret tome ako je suditi po ekspertizi domaćih pravnika, kaže barunica Kishwer Falkner, članica Gornjeg doma britanskog Parlamenta: "To je dio pregovora, ali to jača poziciju britanske vlade."

Brojni Britanci misle da su od EU-a imali više štete nego koristi.

Ipak Britanci vjerojatno žele i nakon izlaska iz EU-a profitirati od nekih europskih programa poput onih na području znanosti i istraživanja. I sebi također nakon planiranog izlaska iz unutarnjeg tržišta osigurati najbolji mogući pristup njemu, kako je to izjavila ministrica unutarnjih poslova Amber Rudd: "Trebamo težiti najvećem pristupu zajedničkom unutarnjem tržištu. Ne znamo koliko to košta, ali o tome se upravo treba pregovarati. Ministar vanjskih poslova Boris Johnson navodi Margaret Thatcher kao uzor. Ona je 1984. godine iznudila popust za Britance od iznerviranih europskih partnera: "Prisjetimo se summita iz Fontainebleaua 1984. godine kada je Margaret Thatcher zahtijevala natrag svoj novac. Ja vjerujem da je to upravo ono što ćemo i mi dobiti."

Vjerojatno će sukob oko novca biti na summitu EU-a tek krajem 2018. ili početkom 2019. godine nakon cjelonoćne partije pokera, prenosi Deutsche Welle.