Kineska svemirska agencija CNSA ovoga je petka raketom Dugi marš 5 lansirala robotsku sondu Chang'e 6 prema Mjesecu.

Taj pothvat već sada za Kinu nije ništa neuobičajenoga, ali je cilj nove misije jedinstven.

Naime, plan kaže da će sonda sletjeti na udaljenu stranu Mjeseca, onu koja je trajno okrenuta od Zemlje, u veliki krater Aitken u blizini južnog pola.

Misija je s tehničke strane vrlo slična prošloj, Chang'e 5 iz 2020. godine. Sonda duga 7,2 metra i teška 8 tona sastoji se od četiri modula – landera, orbitera, malenog lunarnog rovera i povratnog vozila.

Nakon što stigne u orbitu, podijelit će se na dva dijela. Orbiter ostaje (logično) u orbiti, a lander će sletjeti na predviđeno mjesto. Tamo će ispustiti rover i pokrenuti znanstvene eksperimente.

Dug put zbog 2 kg kamenja

U najvažnijem od njih, pokušat će bušilicom uzeti uzorak tla mase oko 2 kilograma, i to s dubine od oko 2 metra. Prikupljeni uzorak bit će smješten u povratno vozilo, ono će biti lansirano s Mjeseca natrag u orbitu, gdje će se spojiti s orbiterom, koji će ga cijelo vrijeme tamo čekati.

Potom će uzorci u posebnoj kapsuli biti poslani natrag na Zemlju, da bi bili ispušteni prema tlu i pali na području Mongolije.

Prvi je to pokušaj dopreme uzoraka s udaljene strane Mjeseca na Zemlju, što je i najveća razlika u odnosu na prošlu misiju, s kojom dijeli ime. Do sada je materijal s Mjeseca dopreman na naš planet u čak 10 navrata.

Činili su to Amerikanci, Sovjeti i Kinezi, no sve što je doneseno stiglo je s nama bliže strane prirodnog nam satelita. Kompleksna misija Chang'e 6 trajat će 53 dana, što znači da bi uzorci na Zemlju mogli stići, prođe li sve prema planu, za manje od dva mjeseca.

Lansiran i mali satelit

Kako bi kontrola misije mogla pratiti sondu na njezinom putu, Kina je u ožujku bila lansirala i mali satelit, komunikacijski relej, koji će osigurati prijenos signala s udaljene strane Mjeseca ka Zemlji.

Čak i u slučaju da komunikacija zakaže, sonda Chang'e 6 programirana je da većinu zadataka obavi, po potrebi, autonomno.

Prikupljeni će uzorci poslužiti znanstvenicima u proučavanju nastanka bazena Aitken, promjera čak oko 200 kilometara. Smatra se da je riječ o udarnom krateru, a da je udar velikog asteroida pritom značajno "pomiješao" slojeve Mjesečevog tla.

To znači da bi blizu površine moglo biti tragova njegovog unutarnjeg plašta. Proučavanje takvog materijala moglo bi dati odgovore na mnoga pitanja o povijesti Mjeseca.