Najveći broj proizvođača i hobista, za zaštitu krumpira od korova danas koriste herbicidne pripravke, uglavnom nakon sadnje, a prije nicanja krumpira. Jedan od najboljih pripravaka za tu namjenu je Stomp Aqua.

Korovi u krumpiru nanose značajne direktne, ali i indirektne štete. Osim direktnih šteta korovi mogu znatno doprinijeti pojavi i širenju bolesti i štetnika krumpira. Tako primjerice lobodu, šćir i tušt napada gljivična bolest krumpira pod nazivom bijela noga. Krumpirova zlatica, osim na krumpiru zadržava se i na crnoj pomoćnici koja je česta u krumpiru.

Kritično razdoblje zakorovljenosti i vrste korova

Kao i većini okopavinskih kultura, korovi krumpiru najviše štete u prva dva, tri tjedna nakon nicanja pa sve dok krumpir ne zatvori redove. Ovo razdoblje nazivamo kritičnim razdobljem zakorovljenosti.

Zajedno s krumpirom niče veliki broj jednogodišnjih širokolisnih korova. Prije svega to su loboda, mišjakinja, dvornik, gorčica i dr. Nešto kasnije javljaju se limunđik, šćir, mračnjak i crna pomoćnica. Kad zatopli niknut će i jednogodišnje korovne trave, muhari, koštan i svračica. Višegodišnji širokolisni korovi kao npr. slak, osjak, ladolež te višegodišnje trave, pirika i divlji sirak, niču tijekom cijele sezone. Svi ovi korovi u velikoj mjeri štete krumpiru.

Suzbijanje korova u krumpiru

Suzbijanje korova u krumpiru najčešće provodimo primjenom mehaničkih ili kemijskih mjera. Mehaničke mjere, primjerice brananje, okopavanje, nagrtanje i pročupavanje izbjeglih biljaka nekad se redovno provodilo, a neke od spomenutih mjera provode se i danas.

Mehaničko suzbijanje danas je provedivo samo na manjim površinama i u područjima s dovoljno radne snage. Usprkos tomu, najčešće postignuti učinci nisu zadovoljavajući. Mehaničke su mjere danas samo dopuna kemijskim mjerama suzbijanja korova.

Danas se kao i u većini ekonomski značajnijih kultura korov u krumpiru suzbija primjenom herbicida. Ova mjera u krumpiru počela je početkom šezdesetih godina, te danas raspolažemo s većim brojem različitih selektivnih pripravaka kojima se više ili manje uspješno rješava problem korova u ovoj kulturi. Herbicide u krumpiru moguće je primijeniti prije sadnje, nakon sadnje, a prije nicanja te nakon nicanja krumpira.

Stomp aqua – najčešće korišteni herbicid

Tržni proizvođači krumpira, ali i hobisti, najčešće se odlučuju za primjenu herbicida nakon sadnje, a prije nicanja krumpira. Za suzbijanje korova u krumpiru u ovom roku, na tržištu je dostupno nekoliko herbicidnih pripravaka kojima uspješno možemo suzbijati i širokolisne i uskolisne korove. Danas se najčešće za tu namjenu koristi pripravak Stomp Aqua u dozi od 250-300 ml/dulum, odnosno 25-30 ml za površinu od 100 m2.

Jabuka.tv