Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker upozorio je u Beču na rizik od izbijanja rata na Balkanu ako Europska unija dopusti da se ugase nade u pristupanje zemalja iz te regije Uniji.
"Ako uskratimo Balkanu perspektivu članstva (...), ondje ćemo doživjeti ono što smo već doživjeli 1990-ih, i to nesumnjivo prije nego kasnije", rekao je.
Naglasio je, međutim, da je put do punopravnog članstva zemalja zapadnog Balkana u EU "još dug" jer je njihov napredak još "nedovoljan" zbog čega se o tome ne može govoriti "prije 2025.".
No EU se mora "intenzivno baviti" Balkanom i ne dopustiti da se rodi ideja da "ne mislimo ozbiljno kada je riječ o perspektivi članstva", s obzirom na to da neke države članice ne skrivaju svoju rezerviranost, naglasio je.
"Tlo je još plodno" za ratne sukobe u toj regiji, ocijenio je.
Juncker se zauzeo za to da EU predloži zemljama zapadnog Balkana uspostavu "ekonomskog prostora u kojem bi se mogle razvijati, jednim dijelom, na isti način kao kada jednog dana budu članice" EU-a.
Naglasio je također da "svi granični sporovi moraju biti riješeni prije pristupanja" kako se u "EU ne bi uvozila nestabilnost s Balkana".
EU je počeo pregovore o pristupanju sa Srbijom i Crnom Gorom, dok su Albanija i Makedonija za sada samo kandidati za članstvo, a BiH i Kosovo tek teže tom statusu.
Juncker je održao govor u austrijskom parlamentu tijekom posjeta Beču u povodu proslave 100. godišnjice osnivanja Republike Austrije u studenome 1918. godine.
Osvrnuvši se na Brexit, Juncker je rekao da je u potpunosti posvećen tome da pregovori o razdruživanju s Velikom Britanijom budu uspješni i izrazio nadu da će u studenome biti postignut dogovor.
"Pregovori nisu laki jer (...) dobivamo različite signale iz Londona", rekao je.
"Na razini britanskog kabineta postoji polifonija i mi pokušavamo uskladiti tonove da postanu melodija", rekao je.
Kazao je kako se nada da će Europsko vijeće kasnije ovaj mjesec postići "dovoljan napredak" kako bi pregovori mogli biti zaključeni u studenome, prenosi Hina.
Juncker je također pozvao države članice da ukinu odlučivanje konsenzusom i više odluka donose kvalificiranom većinom kako bi osnažile ulogu EU-a u svijetu.
"Ako uskratimo Balkanu perspektivu članstva (...), ondje ćemo doživjeti ono što smo već doživjeli 1990-ih, i to nesumnjivo prije nego kasnije", rekao je.
Naglasio je, međutim, da je put do punopravnog članstva zemalja zapadnog Balkana u EU "još dug" jer je njihov napredak još "nedovoljan" zbog čega se o tome ne može govoriti "prije 2025.".
No EU se mora "intenzivno baviti" Balkanom i ne dopustiti da se rodi ideja da "ne mislimo ozbiljno kada je riječ o perspektivi članstva", s obzirom na to da neke države članice ne skrivaju svoju rezerviranost, naglasio je.
"Tlo je još plodno" za ratne sukobe u toj regiji, ocijenio je.
Juncker se zauzeo za to da EU predloži zemljama zapadnog Balkana uspostavu "ekonomskog prostora u kojem bi se mogle razvijati, jednim dijelom, na isti način kao kada jednog dana budu članice" EU-a.
Naglasio je također da "svi granični sporovi moraju biti riješeni prije pristupanja" kako se u "EU ne bi uvozila nestabilnost s Balkana".
EU je počeo pregovore o pristupanju sa Srbijom i Crnom Gorom, dok su Albanija i Makedonija za sada samo kandidati za članstvo, a BiH i Kosovo tek teže tom statusu.
Juncker je održao govor u austrijskom parlamentu tijekom posjeta Beču u povodu proslave 100. godišnjice osnivanja Republike Austrije u studenome 1918. godine.
Osvrnuvši se na Brexit, Juncker je rekao da je u potpunosti posvećen tome da pregovori o razdruživanju s Velikom Britanijom budu uspješni i izrazio nadu da će u studenome biti postignut dogovor.
"Pregovori nisu laki jer (...) dobivamo različite signale iz Londona", rekao je.
"Na razini britanskog kabineta postoji polifonija i mi pokušavamo uskladiti tonove da postanu melodija", rekao je.
Kazao je kako se nada da će Europsko vijeće kasnije ovaj mjesec postići "dovoljan napredak" kako bi pregovori mogli biti zaključeni u studenome, prenosi Hina.
Juncker je također pozvao države članice da ukinu odlučivanje konsenzusom i više odluka donose kvalificiranom većinom kako bi osnažile ulogu EU-a u svijetu.
