Povijest se ponavlja! Fotografija s nogometne utakmice Fluminensea i Corinthiansa u Brazilu iz 1920. godine nastala dok je svijetom još harala španjolska gripa, a koja se proteklih dana pojavila na internetu, kao da nam je svojevrsna opomena jer, nakon točno 100 godina, oslikava - današnjicu: muškarci, svi sa zaštitnim maskama na licu, sjede na tribinama nogometnog stadiona, piše Večernji list BiH.
Teoretičari zavjere
Život sa zaštitnim maskama potreban nam je i danas, kada se cijeli svijet bori s pandemijom koronavirusa koji je dosad zarazio više od 22,3 milijuna ljudi, a usmrtio više od 780.000. Iako najveći epidemiološki i virološki stručnjaci upozoravaju da upravo maske spašavaju život, discipline i odgovornosti, kakva je bila prije cijeloga jednog stoljeća, danas očito nedostaje.
Velik je broj teoretičara zavjere, zagovornika ideje kako zdravstveni stručnjaci donesenim mjerama krše zajamčena ljudska prava. Danas - utakmice bez gledatelja, ali sve više zaraženih nogometaša. Svadbe i druga obiteljska okupljanja i u zatvorenom bez ikakvih mjera zaštite, nerijetko i s više stotina uzvanika.
A dok je španjolska gripa, u najtežoj pandemiji u povijesti čovječanstva odnijela, procjenjuje se, između 50 i 100 milijuna žrtava, i to najviše onih između 20 i 40 godina, život, sudeći barem prema ovoj fotografiji, nije stao, no mjere zaštite strogo su se poštovale.
“Španjolka” je tada pobijeđena - disciplinom i odgovornošću ljudi koji su se, i nakon izlaska iz dugotrajne karantene, i na otvorenom nastavili ponašati odgovorno. Slučajno ili ne, upravo je Brazil, zemlja iz koje potječe ova fotografija, danas druga koronavirusom najpogođenija država na svijetu s više od 3,4 milijuna zaraženih i više od 110.000 umrlih, odmah nakon SAD-a.
Medicina uznapredovala
Svijet je tijekom 20. i 21. st. pogodilo nekoliko pandemija i epidemija. Istina, danas je medicina uznapredovala te je epidemiološka slika mnogo povoljnija, ali činjenica je i kako je koronavirus, koliko god bio nevidljiv, pokazao da je cijeli svijet pred njim nemoćan.
Španjolska gripa, koja se pojavila 1918. zapravo u SAD-u (a prvi put spomenuta u Španjolskoj), proširila se za vrijeme Prvog svjetskog rata po Europi, potom i na cijeli svijet.
Azijska gripa harala je od 1957. do 1958. Iako je cjepivo otkriveno još 1796. godine, smatra se da je samo u 20. st. od velikih boginja umrlo i do 500 milijuna ljudi.
Pandemija i epidemija HIV/AIDS-a i danas je tu, još od 1981. Pandemija SARS-a izbila je 2002. u Kini i do suzbijanja 2003. umrlo je oko 775 ljudi u 29 zemalja. Svi se još sjećamo i pandemije svinjske gripe H1N1 u 2009. i 2010., a odnijela je između 151.700 i 575.400 života.
Nakon svinjske, svijetu je prijetila i visokopatogena ptičja gripa (virus H5N1).
Zapadnoafrička epidemija ebole od 2014. do 2016. opustošila je zapadnu Afriku s 11.325 smrti. Epidemija virusa zika, koja se obično širi preko komaraca, traje od 2015. do danas, a Svjetska zdravstvena organizacija proglasila ga je globalnom prijetnjom zdravlju 2016.
Ne zaboravimo ni “crnu smrt” (kuga), malariju, tifus...
I dok bismo sve ove pošasti prošlosti mogli nazvati upozorenjem današnjosti, svijet, negiranjem postojanja koronavirusa, odbijanjem savjeta stručnjaka i nepoštivanjem mjera kao da još ništa nije naučio. Drugi pak iščekuju jenjavanje pandemije i najučinkovitije cjepivo.
Najveće pandemije i epidemije koje su pogodile svijet
• Španjolska gripa od 1918. do 1920.
Procjenjuje se da je bilo oko 500 milijuna oboljelih od španjolske gripe. Petina njih je umrla, a neke su autohtone zajednice potisnute na rub izumiranja. Širenje i smrtnost gripe pojačani su očajnim uvjetima vojnika i lošom prehranom u ratnim vremenima tijekom Prvog svjetskog rata.
• Azijska gripa od 1957. do 1958.
S korijenima u Kini, bolest je odnijela više od milijun života. Virus koji je izazvao pandemiju bio je soj virusa ptičje gripe. Centri za kontrolu i prevenciju bolesti bilježe da se bolest agresivno proširila te su prvi slučajevi zabilježeni u Singapuru u veljači 1957., u Hong Kongu u travnju 1957. godine te obalnim gradovima SAD-a u ljeto 1957. Umrlih je bilo više od 1,1 milijun diljem svijeta.
• Pandemija i epidemija HIV/AIDS-a od 1981. do danas
AIDS je odnio 35 milijuna života otkad je prvi put identificiran. HIV virus koji uzrokuje AIDS vjerojatno se razvio iz virusa čimpanze koji se prenio na ljude u zapadnoj Africi.
• Pandemija svinjske gripe H1N1 od 2009. do 2010.
Pandemiju je 2009. izazvao novi soj H1N1 koji se pojavio u Meksiku 2009. prije nego što se proširio na ostatak svijeta. U jednoj godini virus je zarazio čak 1,4 milijarde diljem svijeta i ubio između 151.700 i 575.400 ljudi.
• Zapadnoafrička epidemija ebole od 2014. do 2016.
Ebola je opustošila zapadnu Afriku između 2014. i 2016., s 28.600 prijavljenih i 11.325 smrtnih slučajeva. Prvi prijavljeni slučaj bio je u Gvineji u prosincu 2013.
• Epidemija virusa zika od 2015. do danas
Utjecaj nedavne epidemije zike u Južnoj i Srednjoj Americi neće se znati još nekoliko godina. U međuvremenu znanstvenici se suočavaju s utrkom protiv vremena kako bi virus stavili pod kontrolu. Zika virus obično se širi preko komaraca roda Aedes.
Teoretičari zavjere
Život sa zaštitnim maskama potreban nam je i danas, kada se cijeli svijet bori s pandemijom koronavirusa koji je dosad zarazio više od 22,3 milijuna ljudi, a usmrtio više od 780.000. Iako najveći epidemiološki i virološki stručnjaci upozoravaju da upravo maske spašavaju život, discipline i odgovornosti, kakva je bila prije cijeloga jednog stoljeća, danas očito nedostaje.
Velik je broj teoretičara zavjere, zagovornika ideje kako zdravstveni stručnjaci donesenim mjerama krše zajamčena ljudska prava. Danas - utakmice bez gledatelja, ali sve više zaraženih nogometaša. Svadbe i druga obiteljska okupljanja i u zatvorenom bez ikakvih mjera zaštite, nerijetko i s više stotina uzvanika.
A dok je španjolska gripa, u najtežoj pandemiji u povijesti čovječanstva odnijela, procjenjuje se, između 50 i 100 milijuna žrtava, i to najviše onih između 20 i 40 godina, život, sudeći barem prema ovoj fotografiji, nije stao, no mjere zaštite strogo su se poštovale.
“Španjolka” je tada pobijeđena - disciplinom i odgovornošću ljudi koji su se, i nakon izlaska iz dugotrajne karantene, i na otvorenom nastavili ponašati odgovorno. Slučajno ili ne, upravo je Brazil, zemlja iz koje potječe ova fotografija, danas druga koronavirusom najpogođenija država na svijetu s više od 3,4 milijuna zaraženih i više od 110.000 umrlih, odmah nakon SAD-a.
Medicina uznapredovala
Svijet je tijekom 20. i 21. st. pogodilo nekoliko pandemija i epidemija. Istina, danas je medicina uznapredovala te je epidemiološka slika mnogo povoljnija, ali činjenica je i kako je koronavirus, koliko god bio nevidljiv, pokazao da je cijeli svijet pred njim nemoćan.
Španjolska gripa, koja se pojavila 1918. zapravo u SAD-u (a prvi put spomenuta u Španjolskoj), proširila se za vrijeme Prvog svjetskog rata po Europi, potom i na cijeli svijet.
Azijska gripa harala je od 1957. do 1958. Iako je cjepivo otkriveno još 1796. godine, smatra se da je samo u 20. st. od velikih boginja umrlo i do 500 milijuna ljudi.
Pandemija i epidemija HIV/AIDS-a i danas je tu, još od 1981. Pandemija SARS-a izbila je 2002. u Kini i do suzbijanja 2003. umrlo je oko 775 ljudi u 29 zemalja. Svi se još sjećamo i pandemije svinjske gripe H1N1 u 2009. i 2010., a odnijela je između 151.700 i 575.400 života.
Nakon svinjske, svijetu je prijetila i visokopatogena ptičja gripa (virus H5N1).
Zapadnoafrička epidemija ebole od 2014. do 2016. opustošila je zapadnu Afriku s 11.325 smrti. Epidemija virusa zika, koja se obično širi preko komaraca, traje od 2015. do danas, a Svjetska zdravstvena organizacija proglasila ga je globalnom prijetnjom zdravlju 2016.
Ne zaboravimo ni “crnu smrt” (kuga), malariju, tifus...
I dok bismo sve ove pošasti prošlosti mogli nazvati upozorenjem današnjosti, svijet, negiranjem postojanja koronavirusa, odbijanjem savjeta stručnjaka i nepoštivanjem mjera kao da još ništa nije naučio. Drugi pak iščekuju jenjavanje pandemije i najučinkovitije cjepivo.
Najveće pandemije i epidemije koje su pogodile svijet
• Španjolska gripa od 1918. do 1920.
Procjenjuje se da je bilo oko 500 milijuna oboljelih od španjolske gripe. Petina njih je umrla, a neke su autohtone zajednice potisnute na rub izumiranja. Širenje i smrtnost gripe pojačani su očajnim uvjetima vojnika i lošom prehranom u ratnim vremenima tijekom Prvog svjetskog rata.
• Azijska gripa od 1957. do 1958.
S korijenima u Kini, bolest je odnijela više od milijun života. Virus koji je izazvao pandemiju bio je soj virusa ptičje gripe. Centri za kontrolu i prevenciju bolesti bilježe da se bolest agresivno proširila te su prvi slučajevi zabilježeni u Singapuru u veljači 1957., u Hong Kongu u travnju 1957. godine te obalnim gradovima SAD-a u ljeto 1957. Umrlih je bilo više od 1,1 milijun diljem svijeta.
• Pandemija i epidemija HIV/AIDS-a od 1981. do danas
AIDS je odnio 35 milijuna života otkad je prvi put identificiran. HIV virus koji uzrokuje AIDS vjerojatno se razvio iz virusa čimpanze koji se prenio na ljude u zapadnoj Africi.
• Pandemija svinjske gripe H1N1 od 2009. do 2010.
Pandemiju je 2009. izazvao novi soj H1N1 koji se pojavio u Meksiku 2009. prije nego što se proširio na ostatak svijeta. U jednoj godini virus je zarazio čak 1,4 milijarde diljem svijeta i ubio između 151.700 i 575.400 ljudi.
• Zapadnoafrička epidemija ebole od 2014. do 2016.
Ebola je opustošila zapadnu Afriku između 2014. i 2016., s 28.600 prijavljenih i 11.325 smrtnih slučajeva. Prvi prijavljeni slučaj bio je u Gvineji u prosincu 2013.
• Epidemija virusa zika od 2015. do danas
Utjecaj nedavne epidemije zike u Južnoj i Srednjoj Americi neće se znati još nekoliko godina. U međuvremenu znanstvenici se suočavaju s utrkom protiv vremena kako bi virus stavili pod kontrolu. Zika virus obično se širi preko komaraca roda Aedes.
