Usred visokih napetosti, Izrael i Iran tajno su, posredstvom Rusije, razmijenili poruke u kojima se međusobno uvjeravaju da neće prvi pokrenuti napad. Nekoliko dana prije no što su krajem prosinca u Iranu izbili prosvjedi, izraelski su dužnosnici preko Moskve obavijestili Teheran da neće napasti Iran ako prvi ne budu napadnuti. Iran je istim kanalom odgovorio da će se također suzdržati od preventivnog napada, navode diplomati i regionalni dužnosnici upoznati s komunikacijom, piše The Washington Post.
Ova je komunikacija neuobičajena s obzirom na neprijateljstvo dvaju bliskoistočnih rivala, koji su u lipnju prošle godine vodili 12-dnevni rat. Prema diplomatima, kontakti su odražavali želju Izraela da izbjegne eskalaciju u vrijeme priprema za vojnu kampanju protiv Hezbollaha, libanonske milicije povezane s Iranom.
Privatna uvjeravanja bila su u suprotnosti s javnom retorikom izraelskih dužnosnika krajem prošle godine, kada su otvoreno nagovještavali mogućnost novih napada na Iran radi zaustavljanja obnove zaliha balističkih projektila.
Oprez Teherana
Iako su iranski dužnosnici pozitivno odgovorili na izraelsku inicijativu, ostali su oprezni, rekla su dvojica dužnosnika upoznatih s razmjenom poruka. Iran je vjerovao da, čak i ako su izraelska jamstva iskrena, ostaje otvorena mogućnost da američka vojska izvede napade na Iran u sklopu koordinirane kampanje, dok bi Izrael svoju vojnu moć usmjerio isključivo na Hezbollah.
Ipak, "za Iran je to bio dobar dogovor" da ostane izvan mogućeg sukoba Izraela i Hezbollaha, rekao je visoki regionalni dužnosnik pod uvjetom anonimnosti. Američki dužnosnici naveli su da je iranska potpora Hezbollahu ionako već oslabila dok se Teheran bori s unutarnjim nemirima.
Utjecaj prosvjeda i američke prijetnje
Nije jasno kako su prosvjedi u Iranu posljednjih tjedana promijenili kalkulacije obiju strana te hoće li se i dalje pridržavati privatnog dogovora. Analitičari smatraju da bi situaciju moglo zakomplicirati i to što američki predsjednik Donald Trump razmatra napade na ciljeve iranskog režima kao odgovor na gušenje prosvjeda, što bi moglo isprovocirati Iran na odmazdu prema Izraelu.
Visoki iranski dužnosnik izjavio je za Reuters da će, ako bude napadnut, Iran uzvratiti udarom na američke vojne baze na Bliskom istoku, ne spominjući Izrael među potencijalnim metama.
Uloga Moskve u posredovanju
Posljednja razmjena poruka dogodila se krajem prosinca, nedugo nakon što je iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi posjetio Moskvu. Rusija je i ranije pokušavala posredovati između dviju zemalja. Prema ruskom akademiku bliskom diplomatima, Kremlj je prethodno Trumpu ponudio posredovanje, no on je ponudu odbio, poručivši Rusima da se "prvo pozabave Ukrajinom".
Nije poznato jesu li se razmjene u prosincu dogodile uz znanje Washingtona. Izraelska javna televizija KAN izvijestila je prošlog tjedna da je premijer Benjamin Netanyahu nedavno zamolio ruskog predsjednika Vladimira Putina da prenese poruke Iranu. Glasnogovornik Netanyahuovog ureda i glasnogovornik Kremlja nisu odgovorili na zahtjeve za komentar.
Ova je komunikacija neuobičajena s obzirom na neprijateljstvo dvaju bliskoistočnih rivala, koji su u lipnju prošle godine vodili 12-dnevni rat. Prema diplomatima, kontakti su odražavali želju Izraela da izbjegne eskalaciju u vrijeme priprema za vojnu kampanju protiv Hezbollaha, libanonske milicije povezane s Iranom.
Privatna uvjeravanja bila su u suprotnosti s javnom retorikom izraelskih dužnosnika krajem prošle godine, kada su otvoreno nagovještavali mogućnost novih napada na Iran radi zaustavljanja obnove zaliha balističkih projektila.
Oprez Teherana
Iako su iranski dužnosnici pozitivno odgovorili na izraelsku inicijativu, ostali su oprezni, rekla su dvojica dužnosnika upoznatih s razmjenom poruka. Iran je vjerovao da, čak i ako su izraelska jamstva iskrena, ostaje otvorena mogućnost da američka vojska izvede napade na Iran u sklopu koordinirane kampanje, dok bi Izrael svoju vojnu moć usmjerio isključivo na Hezbollah.
Ipak, "za Iran je to bio dobar dogovor" da ostane izvan mogućeg sukoba Izraela i Hezbollaha, rekao je visoki regionalni dužnosnik pod uvjetom anonimnosti. Američki dužnosnici naveli su da je iranska potpora Hezbollahu ionako već oslabila dok se Teheran bori s unutarnjim nemirima.
Utjecaj prosvjeda i američke prijetnje
Nije jasno kako su prosvjedi u Iranu posljednjih tjedana promijenili kalkulacije obiju strana te hoće li se i dalje pridržavati privatnog dogovora. Analitičari smatraju da bi situaciju moglo zakomplicirati i to što američki predsjednik Donald Trump razmatra napade na ciljeve iranskog režima kao odgovor na gušenje prosvjeda, što bi moglo isprovocirati Iran na odmazdu prema Izraelu.
Visoki iranski dužnosnik izjavio je za Reuters da će, ako bude napadnut, Iran uzvratiti udarom na američke vojne baze na Bliskom istoku, ne spominjući Izrael među potencijalnim metama.
Uloga Moskve u posredovanju
Posljednja razmjena poruka dogodila se krajem prosinca, nedugo nakon što je iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi posjetio Moskvu. Rusija je i ranije pokušavala posredovati između dviju zemalja. Prema ruskom akademiku bliskom diplomatima, Kremlj je prethodno Trumpu ponudio posredovanje, no on je ponudu odbio, poručivši Rusima da se "prvo pozabave Ukrajinom".
Nije poznato jesu li se razmjene u prosincu dogodile uz znanje Washingtona. Izraelska javna televizija KAN izvijestila je prošlog tjedna da je premijer Benjamin Netanyahu nedavno zamolio ruskog predsjednika Vladimira Putina da prenese poruke Iranu. Glasnogovornik Netanyahuovog ureda i glasnogovornik Kremlja nisu odgovorili na zahtjeve za komentar.
