Znamo što ćete reći - već vam je dosta teorija u kojima jedna istraživanja pobijaju druga i tako već desetljećima u krug. Ipak, ako je vjerovati novijim istraživanjima, jaja su dobrodošla na jelovniku i to češće nego smo mislili.

Dok smo odrastali bilo je (barem nama) potpuno normalno nekoliko puta tjedno doručkovati kuhano jaje ili pojesti kajganu ili jaje na oko za glavni dnevni obrok. Uostalom, mnogi će reći kako su im upravo jaja na oko sa špinatom bila omiljena vrtićka hrana. No, odjednom se to promijenilo kada se svijetom proširila informacija kako jaja negativno utječu na razinu kolesterola u krvi. Potvrđivala su to i neka istraživanja da bi ih neka nova ponovno "oborila". No, šteta je već bila učinjena pa su mnogi među nama jaja jednostavno izbjegavali.

Ipak, kako znanstvenici sve više istražuju utjecaj pojedinih namirnica na naše zdravlje i tjelesnu težinu, sve glasnije ističu kako nema razloga da izbjegavamo jaja, pa čak i ako patimo od povišenog kolesterola ili ako se mučimo sa suvišnim kilogramima.

Prema najnovijim istraživanjima čak se preporučuje pojesti dva jaja dnevno (to, naravno, isključuje dijabetičare i osobe koje pate od bolesti srca, kojima se, pak, savjetuje da jedu tri jaja tjedno), a mi smo istražili što kažu stručnjaci da bi se dogodilo s našim tijelom i zdravljem kada bismo učinili upravo to. Iznenadit ćete se - sve je dobro!

1. Smanjili bismo rizik od razvoja raka.

Bogata aminokiselinama, mineralima i vitaminima, jaja povezuju ženski hormon estrogen u tijelu. Uz povišenu razinu estrogena, koja se može smatrati okidačem za rak dojke, to bi moglo pojasniti zašto jaja mogu pomoći u prevenciji od raka dojke. Naime, jedno istraživanje pokazalo je kako svakodnevno jedenje jaja u tinejdžerskoj dobi smanjuje rizik od raka dojke u kasnijoj dobi kod njih 18 posto.

2. Usporili bismo starenje.

Žumanjci sadrže karotenoide, moćne antioksidante, koji jednostavno brišu godine s našeg životnog kalendara, a štite nas i od mogućeg razvoja raka kože. Naravno, pod uvjetom da ih unosimo dovoljno i redovito.

Stručnjaci, dr. Karoline Hesterberg i profesor Jürgen Lademann otkrili su da jaja kokoši iz slobodnog uzgoja sadrže vrlo visoke količine prirodnih žutih boja (za razliku od onih iz kaveznog uzgoja), u što se i sami možemo uvjeriti svaki put kad jaja kupimo na tržnici umjesto u trgovini. U tim žuto-narančastim bojama žumanjca nalaze se spomenuti karotenoidi, koji usporavaju proces starenja. Treba znati i kako tijelo ne može samo proizvesti karotenoide, stoga ih moramo uzeti iz hrane jer imaju važnu ulogu u "zadržavanju" slobodnih radikala. Ako pritom koristimo jaja, tada treba voditi računa o tome da ne prekuhamo ili ne prepečemoe žumanjce jer termičkom obradom "ubijamo" njegove dobre sastojke, piše zivim.hr

3. Brže ćemo smršavjeti.

S obzirom na to da jaje ima glikemijski indeks 0, a brzo nas i učinkovito zasiti - pospješuje naše planove u skidanju suvišnih kilograma. Ono što biste pri mršavljenju trebali izbjegavati jest škrob, a ne proteini. Naime, škrob ima veći glikemijski indeks od proteina. To znači da ćete, pojedete li škrob (krumpir, kukuruz, tjestenina, kruh, peciva, brašno...) brzo osjetiti sitost organizma, međutim, vrlo brzo ćete ponovno osjetiti i glad.

4. Činimo dobro svojoj koži i kosi.

Biotin, vitamin B12 i proteini su za kožu i kosu vrlo važne hranjive tvari.

Jaja su izuzetno bogata vitaminom B12, biotinom i proteinima. Ti su dodaci vrlo važne hranjive tvari za našu kosu i kožu. Također je sjajno znati da veze bjelančevina i sumpora u žumanjcima igraju osobito važnu ruku u "oživljavanju" kose.

Također, jaja sadrže visoke doze lecitina, koji pomažu jetri u detoksikaciji tijela.

5. Smanjujemo rizik od srčano-krvožilnih oboljenja.

Razlog tomu je činjenica da jaja u sebi imaju i omega-3 masnih kiselina koje vole naše srce i krvne žile, pa tako utječe i na razinu triglicerida u našoj krvi. Također, još jedna vrlo važna stavka, koju mnogi ne znaju, jest ta da, unatoč tome što jedno kokošje jaje ima po prilici 400 mg kolesterola, tijelo "preuzima" tek jednu trećinu kolesterola iz namirnica koje unosimo. Sav drugi kolesterol tijelo samo proizvodi što ide u prilog tezi kako stres te neuredne životne navike više utječu na razinu kolesterola u krvi, nego što to čini(e) jaje(a). Dokazalo je to i istraživanje Biomedicinskog istraživačkog centra u Baton Rougeu, Louisiana.

Eksperiment je proveden na 152 osobe prekomjerne tjelesne težine, podijeljene u tri skupine. Oni koji su bili u prvoj skupini jeli su zdravi doručak. Druga skupina svakog je jutra doručkovala dva jaja, dok je treća skupina za doručak dobila pecivo. Rezultati su pokazali: osobe koje su svakog dana doručkovale zdravo, ali i one koje su svakodnevno doručkovale dva jaja, nisu imale apsolutno nikakvih promjena u razini kolesterola u krvi, za razliku od osoba koje su svako jutro jele pecivo.

6. Duže ćemo zadržati bolji vid.

Vitamin A, lutein i zeaksantin pomažu oku da bolje vidi u mraku i pri jakoj svjetlosti, u raspoznavanju boja te ga ujedno štite od slobodnih radikala.

7. Smanjujemo rizik oštećenja ploda u trudnoći

Vitamin B9 štiti nerođenu djecu od oštećenja centralnog živčanog sustava. Naime, jedno kokošje jaje sadrži 0,7 mcg (mikrograma) vitamina B9, odnosno folne kiseline. Odsutnost folne kiseline uslijed trudnoće može štetiti središnjem živčanom sustavu nerođenog djeteta. Izravni ishod toga mogu biti, ističu stručnjaci, oštećenja leđne moždine i mozga. To je razlog zašto je uvođenje jaja u prehranu prikladan način za održavanje potrebne razine folne kiseline.

8. Kosti će nam dulje biti čvrste, a zglobovi gipki

Vitamin D i kalcij vrlo su važni za zdravlje naših kosti zubi. No, to već znate, zar ne?! Ipak, ponovimo. Kalcij i proteini, kojih ima u jajima, zajedno "surađuju" kako bi cijelo vrijeme u tijelu održali potrebnu razinu kalcija. Također, vitamin D u jajima našem tijelu omogućuje da učinkovitije "konzumira" kalcij, taj toliko nam potreban mineral.

9. Štitimo funkcije našeg mozga.

Kolin, koji se može naći u jajima, neophodan je za dobar rad našeg mozga, kao i za prijenos informacija iz mozga u druge dijelove tijela. Zanimljiva je jedna teorija, koju su zapravo iznijeli stručnjaci, a koja kaže kako odsustvo kolina može dovesti do toga da trudne žene zamišljaju preuranjeno ili nerođeno dijete koje ne teži dovoljno tijekom porođaja. Jedenje dva jaja dnevno je jednostavan način koji jamči da ćete tijelu osigurati dovoljno kolina.

Izgleda da ona stara "Svako jutro jedno jaje (ili dva), organizmu snagu daje..." uopće nije bila neistinita! Pa, uslast!

abcportal.info