Rusko gospodarstvo počinje pokazivati znakove "pothlađenosti", upozorio je ministar gospodarstva Maksim Rešetnjikov, uz poruku središnjoj banci da su visoki troškovi zaduživanja zakočili inflaciju, ali i gospodarsku aktivnost, piše Hina.
Krikomor
Kako bi zakočila inflaciju, središnja banka drži od listopada ključnu kamatnu stopu na 21 posto, a oštra monetarna politika zakočila je ulaganja upravo u razdoblju kada je ekonomski utjecaj velike vojne potrošnje počeo slabiti, primjećuje Reuters.
Predsjednik Vladimir Putin pozvao je u ožujku dužnosnike odgovorne za gospodarstvo da visokim troškovima zaduživanja ne zatvaraju gospodarstvo u "kriokomoru", a mnogi analitičari zaključili su da je tom izjavom pozvao središnju banku da pokrene ciklus snižavanja kamatnih stopa.
U proteklim tjednima inflacija se kretala u rasponu od tri do četiri posto, naglasio je ministar gospodarstva u ponedjeljak u Dumi, donjem domu ruskog parlamenta.
"Očekujemo da će podaci za svibanj potvrditi taj trend i, naravno, očekujemo da će ga središnja banka uzeti u obzir pri donošenju odluka jer u aktualnim uvjetima primjećujemo i rizike pothlađenosti gospodarstva", rekao je Rešetnjikov.
Ministarstvo u ovoj godini očekuje inflaciju od 7,6 posto i ta je prognoza po njegovim riječima "realistična".
Kolaps ulaganja
Brojni poslovni čelnici nezadovoljni su visokim kamatnim stopama, a kritike na račun središnje banke stigle su u studenom i iz redova ekonomista uključenih u kreiranje vladine politike.
Visoki troškovi zaduživanja nose rizik pada gospodarske aktivnosti i kolapsa ulaganja u bliskoj budućnosti, upozorio je u studenom institut TsMAKP koji savjetuje vladu.
Udio proizvodnih tvrtki s rizičnim teretom servisiranja duga, od dvije trećine dobiti prije kamata i poreza, udvostručit će se na 20 posto, procijenili su tada ekonomisti.
Stroga monetarna politika istodobno ne utječe u većoj mjeri na ključne 'motore' inflacije, poput sve većih troškova prekograničnih plaćanja zbog zapadnih sankcija, viših cijena uvezene hrane i podignutih reguliranih cijena komunalnih usluga, naglasili su u institutu.
Monetarna politika središnje banke izlaže rusko gospodarstvo prijetnji stagflacije, odnosno stagnacije ili čak recesija u kombinaciji s visokom inflacijom", upozorili su iz TsMAKP-a.
Rast BDP-a
Ruska središnja banka cilja inflaciju od četiri posto, a redovnu sjednicu o monetarnoj politici održat će 6. lipnja.
Gospodarska aktivnost porasla je u prvom tromjesečju za dva posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, procijenila je središnja banka, nakon 4,5-postotnog skoka u prethodna tri mjeseca, dijelom i pod utjecajem stroge monetarne politike.
Aktivnost bi trebala usporiti i u razdoblju od travnja do lipnja, procjenjuju u središnjoj banci.
U cijeloj 2025. ruski BDP trebao bi porasti od jedan do dva posto, i od 0,5 do jedan posto u 2026., pokazuju njihovi izračuni.
Uz snižene kamatne stope i povratak gospodarstva na uravnotežen put rasta, očekuje se da će potražnja kućanstava osigurati veći doprinos rastu BDP-a u razdoblju od 2026. do 2027.
Krikomor
Kako bi zakočila inflaciju, središnja banka drži od listopada ključnu kamatnu stopu na 21 posto, a oštra monetarna politika zakočila je ulaganja upravo u razdoblju kada je ekonomski utjecaj velike vojne potrošnje počeo slabiti, primjećuje Reuters.
Predsjednik Vladimir Putin pozvao je u ožujku dužnosnike odgovorne za gospodarstvo da visokim troškovima zaduživanja ne zatvaraju gospodarstvo u "kriokomoru", a mnogi analitičari zaključili su da je tom izjavom pozvao središnju banku da pokrene ciklus snižavanja kamatnih stopa.
U proteklim tjednima inflacija se kretala u rasponu od tri do četiri posto, naglasio je ministar gospodarstva u ponedjeljak u Dumi, donjem domu ruskog parlamenta.
"Očekujemo da će podaci za svibanj potvrditi taj trend i, naravno, očekujemo da će ga središnja banka uzeti u obzir pri donošenju odluka jer u aktualnim uvjetima primjećujemo i rizike pothlađenosti gospodarstva", rekao je Rešetnjikov.
Ministarstvo u ovoj godini očekuje inflaciju od 7,6 posto i ta je prognoza po njegovim riječima "realistična".
Kolaps ulaganja
Brojni poslovni čelnici nezadovoljni su visokim kamatnim stopama, a kritike na račun središnje banke stigle su u studenom i iz redova ekonomista uključenih u kreiranje vladine politike.
Visoki troškovi zaduživanja nose rizik pada gospodarske aktivnosti i kolapsa ulaganja u bliskoj budućnosti, upozorio je u studenom institut TsMAKP koji savjetuje vladu.
Udio proizvodnih tvrtki s rizičnim teretom servisiranja duga, od dvije trećine dobiti prije kamata i poreza, udvostručit će se na 20 posto, procijenili su tada ekonomisti.
Stroga monetarna politika istodobno ne utječe u većoj mjeri na ključne 'motore' inflacije, poput sve većih troškova prekograničnih plaćanja zbog zapadnih sankcija, viših cijena uvezene hrane i podignutih reguliranih cijena komunalnih usluga, naglasili su u institutu.
Monetarna politika središnje banke izlaže rusko gospodarstvo prijetnji stagflacije, odnosno stagnacije ili čak recesija u kombinaciji s visokom inflacijom", upozorili su iz TsMAKP-a.
Rast BDP-a
Ruska središnja banka cilja inflaciju od četiri posto, a redovnu sjednicu o monetarnoj politici održat će 6. lipnja.
Gospodarska aktivnost porasla je u prvom tromjesečju za dva posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, procijenila je središnja banka, nakon 4,5-postotnog skoka u prethodna tri mjeseca, dijelom i pod utjecajem stroge monetarne politike.
Aktivnost bi trebala usporiti i u razdoblju od travnja do lipnja, procjenjuju u središnjoj banci.
U cijeloj 2025. ruski BDP trebao bi porasti od jedan do dva posto, i od 0,5 do jedan posto u 2026., pokazuju njihovi izračuni.
Uz snižene kamatne stope i povratak gospodarstva na uravnotežen put rasta, očekuje se da će potražnja kućanstava osigurati veći doprinos rastu BDP-a u razdoblju od 2026. do 2027.
