Društvenim mrežama šire se snimke Iranki koje prkosno pale cigarete zapaljenim fotografijama vrhovnog vođe, ajatolaha Alija Khameneija.
Ovaj čin, koji je postao jedan od najupečatljivijih simbola protuvladinih prosvjeda koji su krajem prosinca izbili zbog lošeg stanja gospodarstva, a intenzivirali se u siječnju ove godine, nosi sa sobom rizik smrtne kazne.
Jedna od objava koje su se najviše proširile društvenim mrežama prikazuje Iranku koja živi u Torontu u Kanadi, feministicu koja je kritičarima koji su joj predbacivali da ne živi u Iranu odgovorila:
"Islamski režim me godinama u Iranu nije uspio ušutkati, unatoč mučenju, poniženjima i prijetnjama. Sada me, proglašavajući me cionisticom i iskorištavajući činjenicu da sam nakon godina borbe bila prisiljena pobjeći iz svoje zemlje jer mi je islamski režim ugrozio život, pokušavate dovršiti ono što sam režim nije uspio?"
Smrt aktivista
Paljenje slike vrhovnog vođe u Iranu smatra se teškim kaznenim djelom, a kada to čine žene, čin dobiva dodatnu dimenziju, budući da su žene koje puše izložene stigmatizaciji. Da opasnost nije samo teoretska, svjedoči slučaj mladog iranskog aktivista Omida Sarlaka. On je u listopadu 2025. objavio video na kojem pali Khameneijev portret.
Samo nekoliko sati kasnije, pronađen je mrtav u svom automobilu s prostrijelnom ranom. Vlasti su njegovu smrt proglasile samoubojstvom, no obitelj i brojni aktivisti odbacili su to objašnjenje, smatrajući ga sumnjivim.
Njegov sprovod pretvorio se u politički prosvjed na kojem su ožalošćeni otvoreno uzvikivali "Smrt Khameneiju", čime je njegova smrt postala simbol otpora režimu.
Od ekonomije do pada režima
Prosvjedi, koji su započeli 28. prosinca 2025., prvotno su bili potaknuti teškom ekonomskom situacijom, rekordno visokom inflacijom koja je u listopadu 2025. dosegnula 48,60%, rastućim cijenama i kolapsom nacionalne valute, rijala. Međutim, nezadovoljstvo se brzo proširilo i preraslo u širi proturežimski pokret koji umjesto postupnih reformi zahtijeva sustavne promjene.
Ulicama Teherana i drugih gradova odjekuju slogani poput "Smrt Khameneiju" i "Pahlavi će se vratiti", referirajući se na bivšeg iranskog prijestolonasljednika Rezu Pahlavija.
Žene na čelu pobune
Iranske žene ponovno su u središtu pozornosti. Njihov čin paljenja cigareta Khameneijevim fotografijama postao je snažan kulturni motiv koji izražava frustraciju režimom i rodno uvjetovanim društvenim ograničenjima.
Ovo nije prvi put da žene masovno izlaze na ulice. 2022. godine Iran su potresli višemjesečni prosvjedi nakon smrti Mahse Amini u pritvoru moralne policije, što je pitanje ženskih prava stavilo u prvi plan.
Amini je uhićena i, prema navodima, brutalno pretučena jer je navodno prekršila strogi zakon o obveznom nošenju hidžaba.
Žestok odgovor vlasti
Iranske vlasti na prosvjede su odgovorile silom. Pripadnici snaga sigurnosti, uključujući i Iransku revolucionarnu gardu, sukobili su se s prosvjednicima u više gradova. Organizacije za ljudska prava izvještavaju o desecima mrtvih i tisućama uhićenih.
Zabilježeni su i prekidi interneta i komunikacija, što se smatra pokušajem vlasti da spriječe koordinaciju prosvjeda i sakriju stvarne razmjere nasilja. Događaji u Iranu privukli su i međunarodnu osudu, a svjetski čelnici izrazili su zabrinutost zbog kršenja ljudskih prava.
Ovaj čin, koji je postao jedan od najupečatljivijih simbola protuvladinih prosvjeda koji su krajem prosinca izbili zbog lošeg stanja gospodarstva, a intenzivirali se u siječnju ove godine, nosi sa sobom rizik smrtne kazne.
Jedna od objava koje su se najviše proširile društvenim mrežama prikazuje Iranku koja živi u Torontu u Kanadi, feministicu koja je kritičarima koji su joj predbacivali da ne živi u Iranu odgovorila:
"Islamski režim me godinama u Iranu nije uspio ušutkati, unatoč mučenju, poniženjima i prijetnjama. Sada me, proglašavajući me cionisticom i iskorištavajući činjenicu da sam nakon godina borbe bila prisiljena pobjeći iz svoje zemlje jer mi je islamski režim ugrozio život, pokušavate dovršiti ono što sam režim nije uspio?"
An Iranian girl burns a picture of Ayatollah Khamenei and lights her cigarette, a new trend in Iran!
— GNW News Genuine National Window (@gnwnews_a) January 10, 2026
Young Iranian women are leading the revolution against the Islamic regime.#iran #Iranian #Ayatollah #AyatollahKhamenei pic.twitter.com/ndZT8yY4kI
Smrt aktivista
Paljenje slike vrhovnog vođe u Iranu smatra se teškim kaznenim djelom, a kada to čine žene, čin dobiva dodatnu dimenziju, budući da su žene koje puše izložene stigmatizaciji. Da opasnost nije samo teoretska, svjedoči slučaj mladog iranskog aktivista Omida Sarlaka. On je u listopadu 2025. objavio video na kojem pali Khameneijev portret.
Samo nekoliko sati kasnije, pronađen je mrtav u svom automobilu s prostrijelnom ranom. Vlasti su njegovu smrt proglasile samoubojstvom, no obitelj i brojni aktivisti odbacili su to objašnjenje, smatrajući ga sumnjivim.
Njegov sprovod pretvorio se u politički prosvjed na kojem su ožalošćeni otvoreno uzvikivali "Smrt Khameneiju", čime je njegova smrt postala simbol otpora režimu.
A protest motif out of Iran is spreading: women with their hair uncovered lighting a cigarette off a burning photo of Khamenei, which reads less like provocation and more like a refusal to perform reverence on command. Some clips will be unverifiable, but the signal is clear… pic.twitter.com/m3rtqOUy7g
— Francisco Poleo (@FranciscoPoleoR) January 10, 2026
Od ekonomije do pada režima
Prosvjedi, koji su započeli 28. prosinca 2025., prvotno su bili potaknuti teškom ekonomskom situacijom, rekordno visokom inflacijom koja je u listopadu 2025. dosegnula 48,60%, rastućim cijenama i kolapsom nacionalne valute, rijala. Međutim, nezadovoljstvo se brzo proširilo i preraslo u širi proturežimski pokret koji umjesto postupnih reformi zahtijeva sustavne promjene.
Ulicama Teherana i drugih gradova odjekuju slogani poput "Smrt Khameneiju" i "Pahlavi će se vratiti", referirajući se na bivšeg iranskog prijestolonasljednika Rezu Pahlavija.
Žene na čelu pobune
Iranske žene ponovno su u središtu pozornosti. Njihov čin paljenja cigareta Khameneijevim fotografijama postao je snažan kulturni motiv koji izražava frustraciju režimom i rodno uvjetovanim društvenim ograničenjima.
Ovo nije prvi put da žene masovno izlaze na ulice. 2022. godine Iran su potresli višemjesečni prosvjedi nakon smrti Mahse Amini u pritvoru moralne policije, što je pitanje ženskih prava stavilo u prvi plan.
Amini je uhićena i, prema navodima, brutalno pretučena jer je navodno prekršila strogi zakon o obveznom nošenju hidžaba.
Žestok odgovor vlasti
Iranske vlasti na prosvjede su odgovorile silom. Pripadnici snaga sigurnosti, uključujući i Iransku revolucionarnu gardu, sukobili su se s prosvjednicima u više gradova. Organizacije za ljudska prava izvještavaju o desecima mrtvih i tisućama uhićenih.
Zabilježeni su i prekidi interneta i komunikacija, što se smatra pokušajem vlasti da spriječe koordinaciju prosvjeda i sakriju stvarne razmjere nasilja. Događaji u Iranu privukli su i međunarodnu osudu, a svjetski čelnici izrazili su zabrinutost zbog kršenja ljudskih prava.
