Kada neki političari završe u zatvoru ljudi će shvatiti da se isplati ostati u BiH, rekao je visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Inzko u intervjuu za njemački TAZ. Istaknuo je i da je Vijeće za implementaciju mira (PIC) jasno stavilo do znanja da "nema promjena granica", kako ih je crtao Dodik, prenosi Deutsche Welle.
Intervju s Inckom počinje konstatacijom novinara njemačkog lista Tageszeitung da je član Predsjedništva BiH Milorad Dodik visokog predstavnika u BiH nazvao monstrumom. Valentin Incko kaže kako to nije neka novina s obzirom da ga je Dodik ranije nazivao i „trgovcem stokom, prostitutkom i kriminalcem".
Raduje me međutim što je njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas 28. listopada u svom jako dobrom govoru rekao da za zemlje i političare, koji glorificiraju ratne zločine, nema mjesta u EU. Dodik je izjavama pred Vijećem sigurnosti UN-a pucao sam sebi u nogu - prokomentirao je Inzko.
Na pitanje je li to dovoljno da se promijeni politika nacionalista, Incko je ukazao da postoje razne odluke usmjerene protiv kršenja Dayonskog sporazuma kao i da su neke od njih na snazi dok neke ističu 2020. godine.
''Sve ću poduzeti kako bi ih ponovo aktivirao i kako bi se one, u vidu načelnih odluka, reaktivirale od strane ministara vanjskih poslova EU'', rekao je on.
Incko je ukazao i kako tzv. princip pod nazivom „ownership" (op.red.: princip preuzimanja odgovornosti od strane domaćih političara) nije bio uspješan u BiH.
Pojasnio je i da je OHR imao dvije faze: „robusnu fazu koja je trajala 12 godina i koja je donijela čuda - zajedničku graničnu policiju, šest dodatnih ministarstava na razini cijele države, zajedničko Ministarstvo obrane pri čemu je od tri vojske postala jedna kao i zajedničku valutu – konvertibilnu marku koja je postala stabilna."
Potom je došla druga faza suzdržavanja od primjene Bonskih ovlasti a sada bi, po Inckovim riječima, trebala uslijediti „treća faza u kojoj bismo morali ponoviti neke elemente iz prve faze, inače ćemo izgubiti još 15 godina".
Na pitanje novinara TAZ-a šta se u BiH sada mora uraditi, Inzko je odgovorio:
''Postoje dva ključna elementa: jedan je deblokada institucija i reforma pravosudnog sustava. Bosna se mora bazirati na vladavini zakona. Tek kada pojedini političari završe u zatvoru, ljudi će dobiti osjećaj da je to pravna država i da se isplati ostati u svojoj zemlji. Više od 500.000 ljudi je otišlo. Sada se mora djelovati'', bio je jasan Inzko.
On je podvukao i kako je u BiH još uvijek prisutna europska vojska EUFOR i da "nećemo odustati od toga da od BiH napravimo normalnu državu".
Incko je konstatirao i da je Vijeće za implementaciju mira PIC posljednje srijede jasno stavilo do znanja da "nema promjena granica, onako kako je to Dodik zaprijetio kao i da Daytonski sporazum garantira sadašnje granice".
Spomenuo je i kako nacionalističke stranke i neki političari u EU traže ukidanje Ureda visokog predstavnika (OHR), ukazavši međutim kako je u Njemačkoj i Austriji prisusutvo saveznika nakon 1945. u mnogim aspektima bilo itekako pozitivno. Stoga „nema mjesta očajanju ako OHR ostane još par godina u BiH s ciljem izgradnje prosperitetne, pravne države".
Incko je s tim u vezi spomenuo izbor Joe Biden za američkog predsjednika, koji će poslati iskusne diplomate u BiH, kako bi skupa sa EU i OHR-om ostvario pomake.
''To je možda posljednja šansa za BiH'', zaključio je Valentin Inzko.
Intervju s Inckom počinje konstatacijom novinara njemačkog lista Tageszeitung da je član Predsjedništva BiH Milorad Dodik visokog predstavnika u BiH nazvao monstrumom. Valentin Incko kaže kako to nije neka novina s obzirom da ga je Dodik ranije nazivao i „trgovcem stokom, prostitutkom i kriminalcem".
Raduje me međutim što je njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas 28. listopada u svom jako dobrom govoru rekao da za zemlje i političare, koji glorificiraju ratne zločine, nema mjesta u EU. Dodik je izjavama pred Vijećem sigurnosti UN-a pucao sam sebi u nogu - prokomentirao je Inzko.
Na pitanje je li to dovoljno da se promijeni politika nacionalista, Incko je ukazao da postoje razne odluke usmjerene protiv kršenja Dayonskog sporazuma kao i da su neke od njih na snazi dok neke ističu 2020. godine.
''Sve ću poduzeti kako bi ih ponovo aktivirao i kako bi se one, u vidu načelnih odluka, reaktivirale od strane ministara vanjskih poslova EU'', rekao je on.
Incko je ukazao i kako tzv. princip pod nazivom „ownership" (op.red.: princip preuzimanja odgovornosti od strane domaćih političara) nije bio uspješan u BiH.
Pojasnio je i da je OHR imao dvije faze: „robusnu fazu koja je trajala 12 godina i koja je donijela čuda - zajedničku graničnu policiju, šest dodatnih ministarstava na razini cijele države, zajedničko Ministarstvo obrane pri čemu je od tri vojske postala jedna kao i zajedničku valutu – konvertibilnu marku koja je postala stabilna."
Potom je došla druga faza suzdržavanja od primjene Bonskih ovlasti a sada bi, po Inckovim riječima, trebala uslijediti „treća faza u kojoj bismo morali ponoviti neke elemente iz prve faze, inače ćemo izgubiti još 15 godina".
Na pitanje novinara TAZ-a šta se u BiH sada mora uraditi, Inzko je odgovorio:
''Postoje dva ključna elementa: jedan je deblokada institucija i reforma pravosudnog sustava. Bosna se mora bazirati na vladavini zakona. Tek kada pojedini političari završe u zatvoru, ljudi će dobiti osjećaj da je to pravna država i da se isplati ostati u svojoj zemlji. Više od 500.000 ljudi je otišlo. Sada se mora djelovati'', bio je jasan Inzko.
On je podvukao i kako je u BiH još uvijek prisutna europska vojska EUFOR i da "nećemo odustati od toga da od BiH napravimo normalnu državu".
Incko je konstatirao i da je Vijeće za implementaciju mira PIC posljednje srijede jasno stavilo do znanja da "nema promjena granica, onako kako je to Dodik zaprijetio kao i da Daytonski sporazum garantira sadašnje granice".
Spomenuo je i kako nacionalističke stranke i neki političari u EU traže ukidanje Ureda visokog predstavnika (OHR), ukazavši međutim kako je u Njemačkoj i Austriji prisusutvo saveznika nakon 1945. u mnogim aspektima bilo itekako pozitivno. Stoga „nema mjesta očajanju ako OHR ostane još par godina u BiH s ciljem izgradnje prosperitetne, pravne države".
Incko je s tim u vezi spomenuo izbor Joe Biden za američkog predsjednika, koji će poslati iskusne diplomate u BiH, kako bi skupa sa EU i OHR-om ostvario pomake.
''To je možda posljednja šansa za BiH'', zaključio je Valentin Inzko.
