Hrvatska je do jučer dobila ukupno 106.400 doza cjepiva, od čega 98.000 doza cjepiva Pfizer/BioNTecha i 8400 doza Modernina cjepiva, što je oko 20.000 doza manje od očekivane količine, a istodobno nema naznaka da bi se taj deficit mogao nadoknaditi tijekom veljače.
U sličnoj su situaciji sve zemlje EU jer isporuke kasne, a količine su manje u odnosu na dogovoreno tijekom potpisivanja ugovora s proizvođačima koji svoje postupke uglavnom opravdavaju "problemima u proizvodnji", u što više nitko ne vjeruje. Predsjednica EK Ursula von der Leyen rekla je kako bi se situacija mogla popraviti u drugom kvartalu, ali to je premala utjeha s obzirom na to da je za širenje epidemije i obuzdavanje sve češćih mutacija virusa jedini lijek ubrzano cijepljenje.
Upitna nadoknada
Zato apsolutno sve zemlje pokušavaju doći do što više doza cjepiva. Trenutno su na raspolaganju cjepiva Pfizer/BioNTecha, Moderne i AstraZenece, ali je distribucija u zemlje EU znatno manja od očekivane. Primjerice, Hrvatska je u siječnju bila zakinuta za 30 posto Pfizerova cjepiva. I Modernina je isporuka prvo bila manja od dogovorene, a sljedeća pošiljka nije niti došla, pa bi izgubljeno trebala nadoknaditi u veljači.
Drugim riječima, u siječnju je stiglo oko 64.000 doza cjepiva, a očekivalo ih se više od 80.000. Ovog bi mjeseca situacija trebala biti bolja jer je registrirano još jedno cjepivo, i to AstraZenecino/Oxfordsko, kojeg je Hrvatska naručila najviše, 2,7 milijuna doza, no i dalje će, barem u prva dva tjedna, stizati manje od dogovorenih količina.
"Što će se ostvariti, još ne znamo, ali Pfizer je obećao da će u prvoj polovici veljače isporučiti dvaput po 16 kutija ili dvije kutije manje u odnosu na isporuke u prvom dijelu siječnja, trećeg tjedna 19, a u posljednjem još 22 kutije. To znači da bi od te tvrtke trebalo stići ukupno 71.175 doza. Obveza je bila i da Moderna dostavi 52.000 te AstraZeneca 150.000 doza u tri isporuke, ali još ne znamo hoće li se to i ostvariti", kaže ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak.
Sve je to razlog zbog kojeg trenutno u Hrvatskoj nema novog cijepljenja, nego se sve doze Pfizerova i Modernina cjepiva čuvaju za one koji su dobili prvu dozu. Također, to je razlog što je Hrvatska dosad dobila samo 1,96 doza cjepiva na 100 stanovnika, a trebala ih je dobiti 4, da su isporučene sve dogovorene doze. Prema podacima ECDC-a, većina zemalja trebala je dobiti količinu cjepiva za 4 do 6 od 100 svojih stanovnika, ali su količine smanjene, pa je u pojedine zemlje stiglo tek između 28 do 70 posto ugovorenog, osim na Island, gdje je isporučeno čak 92 posto cjepiva.
Odgoda druge doze
To je i razlog što zemlje sve češće razmatraju mogućnost odgode davanja druge doze. No, Hrvatska je među državama koje neće odgađati docjepljivanje.
Nove dileme s cjepivima otvorilo je odobrenje EMA-e za AstraZenecino/Oxfordsko cjepivo. Naime, to je cjepivo registrirano za svu populaciju stariju od 18 godina, no kako su ispitivanja uglavnom rađena na mlađima od 55 godina, Njemačka je odlučila da ga se daje samo mlađima od 65, a slično razmišljaju i Francuska i Italija. Hrvatska je od AstraZenece zatražila dodatne podatke o kliničkim ispitivanjima iako je i EMA rekla da je "cjepivo sigurno i učinkovito i kod starijih".
"Ako budemo imali dovoljno Pfizerova ili Modernina cjepiva, treba ga koristiti za procjepljivanje starijih, ali ako bi ga nedostajalo, svakako treba koristiti i cjepivo AstraZenece jer je važno osjetljivu populaciju cijepiti što prije, a ne čekati mjesec ili dva da stigne neko drugo cjepivo, jer je sigurno da će i to biti kvalitetna zaštita", objašnjava prof. dr. Branko Kolarić, član Vladina Znanstvena savjeta.
U sličnoj su situaciji sve zemlje EU jer isporuke kasne, a količine su manje u odnosu na dogovoreno tijekom potpisivanja ugovora s proizvođačima koji svoje postupke uglavnom opravdavaju "problemima u proizvodnji", u što više nitko ne vjeruje. Predsjednica EK Ursula von der Leyen rekla je kako bi se situacija mogla popraviti u drugom kvartalu, ali to je premala utjeha s obzirom na to da je za širenje epidemije i obuzdavanje sve češćih mutacija virusa jedini lijek ubrzano cijepljenje.
Upitna nadoknada
Zato apsolutno sve zemlje pokušavaju doći do što više doza cjepiva. Trenutno su na raspolaganju cjepiva Pfizer/BioNTecha, Moderne i AstraZenece, ali je distribucija u zemlje EU znatno manja od očekivane. Primjerice, Hrvatska je u siječnju bila zakinuta za 30 posto Pfizerova cjepiva. I Modernina je isporuka prvo bila manja od dogovorene, a sljedeća pošiljka nije niti došla, pa bi izgubljeno trebala nadoknaditi u veljači.
Drugim riječima, u siječnju je stiglo oko 64.000 doza cjepiva, a očekivalo ih se više od 80.000. Ovog bi mjeseca situacija trebala biti bolja jer je registrirano još jedno cjepivo, i to AstraZenecino/Oxfordsko, kojeg je Hrvatska naručila najviše, 2,7 milijuna doza, no i dalje će, barem u prva dva tjedna, stizati manje od dogovorenih količina.
"Što će se ostvariti, još ne znamo, ali Pfizer je obećao da će u prvoj polovici veljače isporučiti dvaput po 16 kutija ili dvije kutije manje u odnosu na isporuke u prvom dijelu siječnja, trećeg tjedna 19, a u posljednjem još 22 kutije. To znači da bi od te tvrtke trebalo stići ukupno 71.175 doza. Obveza je bila i da Moderna dostavi 52.000 te AstraZeneca 150.000 doza u tri isporuke, ali još ne znamo hoće li se to i ostvariti", kaže ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak.
Sve je to razlog zbog kojeg trenutno u Hrvatskoj nema novog cijepljenja, nego se sve doze Pfizerova i Modernina cjepiva čuvaju za one koji su dobili prvu dozu. Također, to je razlog što je Hrvatska dosad dobila samo 1,96 doza cjepiva na 100 stanovnika, a trebala ih je dobiti 4, da su isporučene sve dogovorene doze. Prema podacima ECDC-a, većina zemalja trebala je dobiti količinu cjepiva za 4 do 6 od 100 svojih stanovnika, ali su količine smanjene, pa je u pojedine zemlje stiglo tek između 28 do 70 posto ugovorenog, osim na Island, gdje je isporučeno čak 92 posto cjepiva.
Odgoda druge doze
To je i razlog što zemlje sve češće razmatraju mogućnost odgode davanja druge doze. No, Hrvatska je među državama koje neće odgađati docjepljivanje.
Nove dileme s cjepivima otvorilo je odobrenje EMA-e za AstraZenecino/Oxfordsko cjepivo. Naime, to je cjepivo registrirano za svu populaciju stariju od 18 godina, no kako su ispitivanja uglavnom rađena na mlađima od 55 godina, Njemačka je odlučila da ga se daje samo mlađima od 65, a slično razmišljaju i Francuska i Italija. Hrvatska je od AstraZenece zatražila dodatne podatke o kliničkim ispitivanjima iako je i EMA rekla da je "cjepivo sigurno i učinkovito i kod starijih".
"Ako budemo imali dovoljno Pfizerova ili Modernina cjepiva, treba ga koristiti za procjepljivanje starijih, ali ako bi ga nedostajalo, svakako treba koristiti i cjepivo AstraZenece jer je važno osjetljivu populaciju cijepiti što prije, a ne čekati mjesec ili dva da stigne neko drugo cjepivo, jer je sigurno da će i to biti kvalitetna zaštita", objašnjava prof. dr. Branko Kolarić, član Vladina Znanstvena savjeta.
