Na kraju dvodnevnog znanstveno-stručnog skupa u Neumu upućen je poziv za ostvarenje jednakopravnosti Hrvata i ubrzavanje puta Bosne i Hercegovine u Europsku uniju i NATO uz hitnu potrebu izmjena Izbornog zakona kako bi se omogućilo da taj narod može izabrati legitimne predstavnike vlasti na općim jesenskim izborima. U zaključcima koje je pročitao rektor Sveučilišta u Mostaru Zoran Tomić istaknuto je kako hrvatsko pitanje u BiH nije zasebno, nego je to stvar cijele zemlje. “Institucionalna ravnopravnost kroz legitimno predstavljanje na svim administrativno-političkim razinama u BiH osnovni je preduvjet za ostvarivanja sustavne ravnopravnosti”, navedeno je u zaključcima znanstveno-stručnog skupa “Rješenje hrvatskog pitanja za europsku BiH”. Pri tome je posebno važnim ocijenjeno da se u BiH omogući legitimno predstavljanje te grade svi budući odnosi na načelima federalizma, poštivanja različitosti, decentralizacije i supsidijarnosti. Sudionici tog znanstveno-stručnosg skupa smatraju da se ta prava i vrijednosti trebaju ostvariti kroz euroatlantski put zemlje uz lidersku ulogu bh. Hrvata.
Legitimnost
“Hrvati BiH će nastaviti aktivno, sustavno i organizirano predvoditi i provoditi integriranje BiH u Europsku uniju i NATO”, navodi se. U zaključcima se poziva i na izmjene Ustava. Hrvatski eurozastupnik Tonino Picula pozvao je na hitnu promjenu Izbornog zakona te nadogradnju Daytonskog sporazuma tvrdeći da će se, sa sadašnjom strukturom, te nespremnošću političkih “veto-skupina” BiH nastaviti nalaziti na kraju niza zemalja regije koje aspiriraju članstvu Europske unije. “Nažalost, BiH je svrstana uz Kosovo, kao zemlje s ozbiljnim deficitom. BiH ne može napredovati dok su na sceni oni koji zagovaraju status quo. Ova država treba nadogradnju, ponajprije političkog sustava”, rekao je Picula. Eurozastupnica Željana Zovko istaknula je kako se BiH nalazi pred važnim izborom i mogućnosti zaokreta prema EU. Navela je kako postoje slična iskušenja u Belgiji, Španjolskoj, Švicarskoj u kojima je na kraju postignuto suglasje o nadvladavanju razlika te su postali uspješni modeli. Milan Sitarski iz IDPI-ja istaknuo je kako je upravo presuda Ustavnoga suda BiH iz 2000. “bila najveći politički autogol” Alije Izetbegovića, te da je omogućila sve kasnije žalbe i presude poput presude u slučaju “Ljubić”. On inzistira na jednakopravnosti kroz dosljedno tumačenje i primjenu načela konstitutivnosti i legitimnosti.
Glavni tajnik Hrvatskog narodnog sabora BiH Josip Merdžo istaknuo je, govoreći o provedbi presude Ustavnoga suda BiH u predmetu “Ljubić”, kako će u slučaju njezine neprovedbe doći do potpune paralize vlasti na razini entiteta Federacije BiH, ali i države BiH upozoravajući kako slijedi proces “mostarizacije”. Izbori u Mostaru nisu održani od 2012., a jedinu vlast u gradu predstavlja gradonačelnik Ljubo Bešlić, jer je Ustavni sud BiH osporio odredbe o izborima Gradskog vijeća. U međuvremenu se bošnjačke i hrvatske stranke nisu usuglasile o njegovoj izmjeni. U jučerašnjim istupima prof. Dražen Barbarić istaknuo je kako je moguće ostvariti “institucionalno domoljublje” u BiH, ali samo uz osiguranje jednakih prava i Hrvata kao najmalobrojnijeg naroda. Pri tome je potrebno da se i Hrvati u BiH puno bolje organiziraju. Prof. Ilija Musa istaknuo je kako Hrvati u BiH nisu institucionalno jednakopravni jer nemaju javne medije na vlastitom jeziku. Objasnio je kako je to veliki deficit da se njihove ideje, politička stajališta, ali i kulturna baština, očuvaju u javnom prostoru. Prof. Ivan Ćubela istaknuo je u svome izlaganju da se model konsocijalne demokracije pokazao kao najbolji u nadvladavanju razlika u složenim društvima, kakvo je BiH. Da bi Hrvati pronašli svoje pravo mjesto u BiH, on smatra da je ključno da zažive federalna načela. Izlagač Zoran Zeljko govorio je o asimetriji u regionalnom i lokalnom razvoju FBiH.
Tihićevi ljudi
On je posebno naglasak stavio na jedinice lokalne samouprave koje su pogodnije za primjenu mjera i instrumenata regionalne politike. Profesor Jure Zovko usmjerio je i dao svoje recepte kako BiH dati europsku orijentaciju. Iznimno važnim je ocijenio potrebu otvaranja šireg dijaloga u BiH o hrvatskom i drugim pitanjima, napose s Bošnjacima. Izrazio je uvjerenje kako i unutar trenutačno vladajuće SDA strukture postoje ljudi koji su nasljednici politike dijaloga koju je vodio Sulejman Tihić za razliku od krajnje rigidnih stajališta Bakira Izetbegovića. Njegova je teorija i to da će približavanje Srbije u EU oslabiti veze s Rusijom te da će sve to blagotvorno utjecati na i na odnose u samoj BiH. Profesor Saša Mrduljaš istaknuo je kako je hrvatskoj državi i politici dugo godina trebalo da shvati kako bošnjačko nacionalno-državotvorna koncepcija vodi “destrukciji hrvatskih pozicija u BiH”. Za sljedeću godinu najavljeno je održavanje novog znanstvenog skupa, a u međuvremenu će biti objavljeni radovi i zaključci ovoga skupa.
Legitimnost
“Hrvati BiH će nastaviti aktivno, sustavno i organizirano predvoditi i provoditi integriranje BiH u Europsku uniju i NATO”, navodi se. U zaključcima se poziva i na izmjene Ustava. Hrvatski eurozastupnik Tonino Picula pozvao je na hitnu promjenu Izbornog zakona te nadogradnju Daytonskog sporazuma tvrdeći da će se, sa sadašnjom strukturom, te nespremnošću političkih “veto-skupina” BiH nastaviti nalaziti na kraju niza zemalja regije koje aspiriraju članstvu Europske unije. “Nažalost, BiH je svrstana uz Kosovo, kao zemlje s ozbiljnim deficitom. BiH ne može napredovati dok su na sceni oni koji zagovaraju status quo. Ova država treba nadogradnju, ponajprije političkog sustava”, rekao je Picula. Eurozastupnica Željana Zovko istaknula je kako se BiH nalazi pred važnim izborom i mogućnosti zaokreta prema EU. Navela je kako postoje slična iskušenja u Belgiji, Španjolskoj, Švicarskoj u kojima je na kraju postignuto suglasje o nadvladavanju razlika te su postali uspješni modeli. Milan Sitarski iz IDPI-ja istaknuo je kako je upravo presuda Ustavnoga suda BiH iz 2000. “bila najveći politički autogol” Alije Izetbegovića, te da je omogućila sve kasnije žalbe i presude poput presude u slučaju “Ljubić”. On inzistira na jednakopravnosti kroz dosljedno tumačenje i primjenu načela konstitutivnosti i legitimnosti.
Glavni tajnik Hrvatskog narodnog sabora BiH Josip Merdžo istaknuo je, govoreći o provedbi presude Ustavnoga suda BiH u predmetu “Ljubić”, kako će u slučaju njezine neprovedbe doći do potpune paralize vlasti na razini entiteta Federacije BiH, ali i države BiH upozoravajući kako slijedi proces “mostarizacije”. Izbori u Mostaru nisu održani od 2012., a jedinu vlast u gradu predstavlja gradonačelnik Ljubo Bešlić, jer je Ustavni sud BiH osporio odredbe o izborima Gradskog vijeća. U međuvremenu se bošnjačke i hrvatske stranke nisu usuglasile o njegovoj izmjeni. U jučerašnjim istupima prof. Dražen Barbarić istaknuo je kako je moguće ostvariti “institucionalno domoljublje” u BiH, ali samo uz osiguranje jednakih prava i Hrvata kao najmalobrojnijeg naroda. Pri tome je potrebno da se i Hrvati u BiH puno bolje organiziraju. Prof. Ilija Musa istaknuo je kako Hrvati u BiH nisu institucionalno jednakopravni jer nemaju javne medije na vlastitom jeziku. Objasnio je kako je to veliki deficit da se njihove ideje, politička stajališta, ali i kulturna baština, očuvaju u javnom prostoru. Prof. Ivan Ćubela istaknuo je u svome izlaganju da se model konsocijalne demokracije pokazao kao najbolji u nadvladavanju razlika u složenim društvima, kakvo je BiH. Da bi Hrvati pronašli svoje pravo mjesto u BiH, on smatra da je ključno da zažive federalna načela. Izlagač Zoran Zeljko govorio je o asimetriji u regionalnom i lokalnom razvoju FBiH.
Tihićevi ljudi
On je posebno naglasak stavio na jedinice lokalne samouprave koje su pogodnije za primjenu mjera i instrumenata regionalne politike. Profesor Jure Zovko usmjerio je i dao svoje recepte kako BiH dati europsku orijentaciju. Iznimno važnim je ocijenio potrebu otvaranja šireg dijaloga u BiH o hrvatskom i drugim pitanjima, napose s Bošnjacima. Izrazio je uvjerenje kako i unutar trenutačno vladajuće SDA strukture postoje ljudi koji su nasljednici politike dijaloga koju je vodio Sulejman Tihić za razliku od krajnje rigidnih stajališta Bakira Izetbegovića. Njegova je teorija i to da će približavanje Srbije u EU oslabiti veze s Rusijom te da će sve to blagotvorno utjecati na i na odnose u samoj BiH. Profesor Saša Mrduljaš istaknuo je kako je hrvatskoj državi i politici dugo godina trebalo da shvati kako bošnjačko nacionalno-državotvorna koncepcija vodi “destrukciji hrvatskih pozicija u BiH”. Za sljedeću godinu najavljeno je održavanje novog znanstvenog skupa, a u međuvremenu će biti objavljeni radovi i zaključci ovoga skupa.
