Hoće li mirovine prema novom Prijedlogu zakona o MIO/PIO oko kojeg se povela burna rasprava na posljednjoj sjednici federalnog Doma naroda biti manje istim osiguranicima, odnosno korisnicima s istim uvjetima od ostvarenih po sadašnjem zakonu jedno je od pitanje koje Klub Hrvata u ovom Domu postavlja prije nego se krene s daljnjom procedurom usvajanja ovog važnog zakonskog rješenja.
Upravo je ovo pitanje bilo i jedan od razloga zbog kojih je sjednica prošlog tjedna prekinuta, a hrvatski izaslanici u Domu naroda također su upozorili i kako je u prijedlogu novog zakona o MIO/PIO Vlada uvela odredbe koje bitno mijenjaju tekst u odnosu na raniji nacrt. Ono što je posebno indikativno u cijeloj priči je i činjenice da Vlada Federacije nije prihvatila niti jedan od amandmana koje su podnijeli hrvatski izaslanici.
Pritom iz Kluba Hrvata navode kako bi takvi amandmani bili na korist svim građanima, odnosno nemaju veze s nacionalnom pozadinom, pa je tako navedeno kako se jedan od amandmana odnosio i na povećanje općeg boda za izračun visine mirovine s predloženih 13,6 na 14,31. Opći bod bi se prema predloženom rješenju na kraju radnog staža množio s brojem bodova koje je prikupio svaki budući umirovljenik, a broj tih prikupljenih bodova ovisio bi o visini plaće, odnosno o duljini staža.
Primjerice, svaki budući umirovljenik za svaku godinu staža (ukoliko mu je plaća u visini prosječne) dobivao bi jedan bod, a na kraju radnog staža broj tih bodova množio bi se s navedenim općim bodom čije su povećanje upravo tražili hrvatski izaslanici. Tijekom rasprave na Domu naroda iz Kluba Hrvata su i naveli kako ima informacija da bi buduće mirovine istim osiguranicima bile manje od ostvarenih po dosadašnjem zakonskom rješenju.
Dobiti točne informacije
Izaslanik u Klubu hrvatskog naroda Ivo Tadić za Dnevni list potvrdio kako je nastavak sjednice 26. siječnja te je pritom izrazio nadu kako će se dogovor postići do tada.
U cijeloj je priči bitno dobiti jasne informacije o tomu što bi novo zakonsko rješenje značilo za mirovine, odnosno napraviti usporedbu visine isplaćenih mirovine.
Tadić je u tom kontekstu pojasnio kako Klub Hrvata traži podatke kolike bi mirovine bile po starim i novim rješenjima, odnosno da imaju točnu informaciju. Na naše pitanje o tomu da postoje informacije kako bi mirovine možda bile i manje po novom zakonskom rješenju, Tadić je potvrdio kako se zato i stalo s daljnjom procedurom usvajanja novog zakona, sve dok se ne pribave točni pokazatelji.
Bodovni sustav
Inače, prema predloženom rješenju u Federaciji bi se kroz novo zakonsko rješenje uveo bodovni sustav izračuna mirovina za koje predlagač tvrdi kako je pravedniji te kako će poboljšati sustav mirovinskog i invalidskog osiguranja te osigurati njegovu dugoročnu financijsku stabilnost.
Visina mirovine bi se tako određivala na način da se osobni bodovi osiguranika pomnože s općim bodom na dan ostvarivanja prava, a ovo prema objašnjenju iz Vlade znači kako se kroz jače vezivanje mirovina za uplaćene doprinose, visinu plaće i duljinu staža uvodi pravedniji sustav izračuna.
Primjerice, osiguranik s prosječenom plaćom u Federaciji za svaku bi godinu staža dobivao jedan osobni bod, onaj čija je plaća bila u iznosu polovice prosječne pola boda, a osiguranik čija je plaća bila dva puta veća od prosječne plaće u Federacije dobivao bi po dva boda godišnje.
Dnevni list
Upravo je ovo pitanje bilo i jedan od razloga zbog kojih je sjednica prošlog tjedna prekinuta, a hrvatski izaslanici u Domu naroda također su upozorili i kako je u prijedlogu novog zakona o MIO/PIO Vlada uvela odredbe koje bitno mijenjaju tekst u odnosu na raniji nacrt. Ono što je posebno indikativno u cijeloj priči je i činjenice da Vlada Federacije nije prihvatila niti jedan od amandmana koje su podnijeli hrvatski izaslanici.
Pritom iz Kluba Hrvata navode kako bi takvi amandmani bili na korist svim građanima, odnosno nemaju veze s nacionalnom pozadinom, pa je tako navedeno kako se jedan od amandmana odnosio i na povećanje općeg boda za izračun visine mirovine s predloženih 13,6 na 14,31. Opći bod bi se prema predloženom rješenju na kraju radnog staža množio s brojem bodova koje je prikupio svaki budući umirovljenik, a broj tih prikupljenih bodova ovisio bi o visini plaće, odnosno o duljini staža.
Primjerice, svaki budući umirovljenik za svaku godinu staža (ukoliko mu je plaća u visini prosječne) dobivao bi jedan bod, a na kraju radnog staža broj tih bodova množio bi se s navedenim općim bodom čije su povećanje upravo tražili hrvatski izaslanici. Tijekom rasprave na Domu naroda iz Kluba Hrvata su i naveli kako ima informacija da bi buduće mirovine istim osiguranicima bile manje od ostvarenih po dosadašnjem zakonskom rješenju.
Dobiti točne informacije
Izaslanik u Klubu hrvatskog naroda Ivo Tadić za Dnevni list potvrdio kako je nastavak sjednice 26. siječnja te je pritom izrazio nadu kako će se dogovor postići do tada.
U cijeloj je priči bitno dobiti jasne informacije o tomu što bi novo zakonsko rješenje značilo za mirovine, odnosno napraviti usporedbu visine isplaćenih mirovine.
Tadić je u tom kontekstu pojasnio kako Klub Hrvata traži podatke kolike bi mirovine bile po starim i novim rješenjima, odnosno da imaju točnu informaciju. Na naše pitanje o tomu da postoje informacije kako bi mirovine možda bile i manje po novom zakonskom rješenju, Tadić je potvrdio kako se zato i stalo s daljnjom procedurom usvajanja novog zakona, sve dok se ne pribave točni pokazatelji.
Bodovni sustav
Inače, prema predloženom rješenju u Federaciji bi se kroz novo zakonsko rješenje uveo bodovni sustav izračuna mirovina za koje predlagač tvrdi kako je pravedniji te kako će poboljšati sustav mirovinskog i invalidskog osiguranja te osigurati njegovu dugoročnu financijsku stabilnost.
Visina mirovine bi se tako određivala na način da se osobni bodovi osiguranika pomnože s općim bodom na dan ostvarivanja prava, a ovo prema objašnjenju iz Vlade znači kako se kroz jače vezivanje mirovina za uplaćene doprinose, visinu plaće i duljinu staža uvodi pravedniji sustav izračuna.
Primjerice, osiguranik s prosječenom plaćom u Federaciji za svaku bi godinu staža dobivao jedan osobni bod, onaj čija je plaća bila u iznosu polovice prosječne pola boda, a osiguranik čija je plaća bila dva puta veća od prosječne plaće u Federacije dobivao bi po dva boda godišnje.
Dnevni list
