Ovo ljeto nije bilo dobro za mahune jer je, nakon svibanjskih kiša, uslijedio duži period s izrazito visokim temperaturama, čak i više od 35 stupnjeva, koji je bio nepovoljan za cvjetanje i oplodnju, a došlo je i do sušenja cvjetova.
Česta smjena toplih dana praćenih visokim temperaturama i vlažnog vremena s kratkotrajnim oborinama, pogoduje razvoju plamenjače, kao i grinja, piše Agroklub.
Napada sve dijelove biljaka
Uzročniku plamenjače najviše odgovaraju temperature oko 30 stupnjeva uz povremene pljuskove i nešto hladnija jutra s temperaturama oko 15 stupnjeva, što je idealno za konstantno vlaženje tijekom jutarnjih sati i razvoj bakterije Xanthonommas axonopodis pv.phaseoli koja je uzročnik plamenjače.
Na listovima se pojavljuju žute, pa smeđe pjege, koje se šire i spajaju, najviše na rubovima listova. Nakon nekog vremena cijelo stablo izgleda kao da je opečeno, a mahune se suše.
Bolest se najviše pojavljuje u kolovozu i rujnu kada su česti ljetni pljuskovi. Osim bakrenih sredstava kojima je karenca najčešće sedam dana, mogu se prije berbe koristiti i fungicidi, ali bi se o izboru sredstva proizvođači trebali savjetovati sa stručnjacima za zaštitu biljaka. Bakterija napada i stabljiku i sjeme pa je od velike važnosti da se parcela detaljno očisti od mahuna.
I grinje su aktivne
Toplo vrijeme također je pogodovalo i grinjama, naročito koprivinoj grinji koja simptome ostavlja prvo na naličju listova, u vidu paučinastih prevlaka koje se vide pod uvećanjem. Na licu listova dolazi do gubljenja klorofila, list postaje suh, kao prekriven paučinom, a zatim dolazi do žućenja listova koji se suše i otpadaju.
Preparati na bazi azadiraktina, odnosno, Neem ulje ili Neemazal, pokazuju dobru efikasnost na sprečavanje širenja grinja, a nemaju karencu. Doza je litra u 80 do 100 litara vode. U nedostatku ovih sredstava pomaže češnjak, i to tri litre vode u kojoj je otopljeno pola kilograma narezanog luka, u prskalicu od 10 litara.
Napadnute biljke, ako se ne tretiraju, pogodne su i za napad stjenica koje dodatno slabe biljku, a grickajući listove i mahune, dovode do ubrzanog razvoja ostalih bolesti mahuna.
Česta smjena toplih dana praćenih visokim temperaturama i vlažnog vremena s kratkotrajnim oborinama, pogoduje razvoju plamenjače, kao i grinja, piše Agroklub.
Napada sve dijelove biljaka
Uzročniku plamenjače najviše odgovaraju temperature oko 30 stupnjeva uz povremene pljuskove i nešto hladnija jutra s temperaturama oko 15 stupnjeva, što je idealno za konstantno vlaženje tijekom jutarnjih sati i razvoj bakterije Xanthonommas axonopodis pv.phaseoli koja je uzročnik plamenjače.
Na listovima se pojavljuju žute, pa smeđe pjege, koje se šire i spajaju, najviše na rubovima listova. Nakon nekog vremena cijelo stablo izgleda kao da je opečeno, a mahune se suše.
Bolest se najviše pojavljuje u kolovozu i rujnu kada su česti ljetni pljuskovi. Osim bakrenih sredstava kojima je karenca najčešće sedam dana, mogu se prije berbe koristiti i fungicidi, ali bi se o izboru sredstva proizvođači trebali savjetovati sa stručnjacima za zaštitu biljaka. Bakterija napada i stabljiku i sjeme pa je od velike važnosti da se parcela detaljno očisti od mahuna.
I grinje su aktivne
Toplo vrijeme također je pogodovalo i grinjama, naročito koprivinoj grinji koja simptome ostavlja prvo na naličju listova, u vidu paučinastih prevlaka koje se vide pod uvećanjem. Na licu listova dolazi do gubljenja klorofila, list postaje suh, kao prekriven paučinom, a zatim dolazi do žućenja listova koji se suše i otpadaju.
Preparati na bazi azadiraktina, odnosno, Neem ulje ili Neemazal, pokazuju dobru efikasnost na sprečavanje širenja grinja, a nemaju karencu. Doza je litra u 80 do 100 litara vode. U nedostatku ovih sredstava pomaže češnjak, i to tri litre vode u kojoj je otopljeno pola kilograma narezanog luka, u prskalicu od 10 litara.
Napadnute biljke, ako se ne tretiraju, pogodne su i za napad stjenica koje dodatno slabe biljku, a grickajući listove i mahune, dovode do ubrzanog razvoja ostalih bolesti mahuna.
