Iako su strana ulaganja doživjela pad u ovoj, pandemijskoj godini, njih i dalje ima, a u svakoj krizi treba tražiti šansu, pa tako i u ovoj. O ekonomskim aktivnostima u doba pandemije za Večernji list govorili su iz Agencije za unaprjeđenje stranih investicija u BiH (FIPA).

Brojne negativne ekonomske posljedice izazvane pandemijom COVID-19 odrazile su se na domaći proizvod (BDP), zaposlenost, javne prihode, investicije i izvoz...

Negativan utjecaj

"Prema analizama UNCTAD-a, izravne strane investicije (DSI) u idućem razdoblju (2020./2021.) imat će pad od 30 do 40% na globalnoj razini, što će svakako imati negativan utjecaj i na priljev izravnih stranih investicija u BiH. Stanje stranih investicija od 15 milijardi KM, koliko je ukupno investirano stranog kapitala u BiH u razdoblju od 1994. do kraja 2019. godine, ne može se smatrati dovoljnim za ubrzan i agresivniji rast bh. ekonomije", kažu za Večernji list u Agenciji koja radi na privlačenju investitora u BiH. U lipnju ove godine FIPA je dostavila online upitnik s pitanjima o utjecajima pandemije COVID na poslovanje inozemnih ulagača. 

"Od pristiglih odgovora predstavnika kompanija sa stranim vlasništvom, koje posluju u Bosni i Hercegovini, 42,6% odgovora potvrđuje nastavak planiranih investicijskih aktivnosti dogovorenih prije COVID-19, a 31,9% najvjerojatnije će odgoditi planirane investicijske aktivnosti (preostale tvrtke nisu planirale reinvesticije). Od anketiranih tvrtki u lipnju 2020. godine njih 97,9% nastavilo je poslovanje. Tvrtke koje rade, u najvećem broju (39,1%), posluju u kapacitetu od 50 do 80%", istaknuto je.

Niz je i najavljenih aktivnosti u BiH. Uz najave Lidla, u 2020. godini objavljeno je da Studen Grupa (Austrija), u suradnji s Vladom Brčkog, pokreće izgradnju slobodne zone, Selzer Grupa iz Njemačke, uz podršku ASA Grupe, pokreće novu proizvodnju u autoindustriji, Mesna industrija Braća Pivac gradit će proizvodni pogon u Ljubuškom, ASTA ETC GmbH iz Austrije najavio je početak proizvodnje u Cazinu i izgradnju tvornice u PZ Ratkovac, tvrtka iz Kine je zainteresirana da u Ugljeviku pokrene proizvodnju gipsa... 

"Navedeni su samo neki od objavljenih projekata stranih investitora, a FIPA nastavlja sa svojim aktivnostima i kontaktima s potencijalnim stranim investitorima", kažu nam. 

Ističu i da je izvjesno da će u ovakvoj godini izravne strane investicije biti značajno manje, a najavljeni i predviđeni projekti zbog pandemije se odvijaju sporije ili su dovedeni u pitanje.

Oživljavanje gospodarstva

"Unutarnji čimbenici također igraju značajnu ulogu u sposobnosti prevladavanja posljedica izazvanih pandemijom i spremnosti za zajedničkim, koordiniranim aktivnostima oživljavanja ekonomije. Nije moguće predvidjeti hoće li se, kada i koliko uspješno stvoriti ozračje za oživljavanje gospodarstva. Teško je predvidjeti hoće li vlade u ovoj godini donositi konkretne mjere koje će omogućiti reinvestiranja postojećih investitora i biti dovoljno privlačne i stimulativne da novi investitori izaberu upravo BiH u vrijeme kad će se na globalnom tržištu voditi bitke za svaku kompaniju i svaku investiciju", ističu u Agenciji.

Navode i izjave pojedinih analitičara kako je svaka kriza ujedno i prilika. 

"Tako bi bh. ekonomija mogla biti i potencijalna lokacija u eventualnom premještanju dijelova proizvodnje iz Kine i Azije na prostor Europe. Naravno, kao preduvjet nužna je i naša spremnost za prihvaćanje prilika, pozitivno i fleksibilno poslovno okruženje, uz dostupnu kvalificiranu radnu snagu, te svijest o važnosti stranih investicija koje, za nedovoljno razvijenu državu poput BiH, uz deficit vlastitih sredstava, predstavljaju ključni čimbenik razvoja jer uz kapital donose nove tehnologije, menadžerska znanja, nova tržišta, rast konkurentnosti na svjetskom tržištu. 

Uspjeh i kontinuitet u privlačenju stranih investicija podrazumijevaju strategije razvoja i makroekonomsku politiku za provedbu ciljeva, uz intenzivirano, kontinuirano i sinkronizirano djelovanje svih razina vlasti na stvaranju zdravijega poslovnog ozračja, što bi državu učinilo konkurentnijom i privlačnijom za strana ulaganja.

U suprotnom, BiH, uz već usporen rast, reformski zastoj, uz sve unutarnje slabosti i novonastale, odnosno intenzivirane probleme prouzročene pandemijom, trpit će posljedice puno veće od onih izazvanih posljednjom globalnom krizom
", zaključili su u izjavi za Večernji list.