Francuska gradi savez zemalja otvorenih za potencijalno slanje zapadnih trupa u Ukrajinu - i u tom procesu produbljuje svoj sukob s opreznijim Berlinom. Francuski ministar vanjskih poslova Stéphane Séjourné boravio je u petak u Litvi, gdje se susreo s baltičkim i ukrajinskim kolegama kako bi progurao ideju o slanju stranih trupa u Ukrajinu kako bi pomogle u područjima poput razminiranja.
"Nije na Rusiji da nam govori kako trebamo pomoći Ukrajini u nadolazećim mjesecima ili godinama", rekao je Séjourné na sastanku kojim je predsjedao litavski ministar vanjskih poslova Gabrielius Landsbergis, a na kojem je bio i njegov ukrajinski kolega Dmitro Kuleba. "Nije na Rusiji da organizira kako ćemo rasporediti naše akcije ili da postavlja crvene linije. Dakle, mi odlučujemo među sobom."
Séjourné je opetovano spominjao operacije čišćenja mina kao mogućnost, rekavši da bi to "moglo značiti da ćemo poslati nešto vojnika, ali ne znači da će se oni boriti". "Ukrajina od nas nije tražila da pošaljemo trupe. Ukrajina trenutno traži da pošaljemo streljivo", rekao je francuski ministar. "Ne isključujemo ništa za naredne mjesece", zaključio je.
Varšava i baltičke zemlje mijenjaju stav
Baltički ministri pohvalili su Francusku za "razmišljanje izvan okvira".
Francuski predsjednik Emmanuel Macon prošlog je mjeseca iznio mogućnost slanja zapadnih vojnika u Ukrajinu. Odmah nakon toga većina europskih zemalja - uključujući Njemačku, Češku i Poljsku - rekla je da nema takve planove. Međutim, tri baltičke zemlje, koje su najizloženije bilo kakvom ruskom napadu ako Moskva uspije u ratu protiv Ukrajine, mnogo su otvorenije za tu ideju.
Varšava također mijenja stav.
"Prisutnost NATO snaga u Ukrajini nije nezamisliva", rekao je ministar vanjskih poslova Radosław Sikorski u petak u Poljskoj, dodajući da cijeni Macronovu inicijativu. "Radi se o tome da se ruski predsjednik Vladimir Putin treba bojati, a ne da se mi bojimo Putina", rekao je.
Séjourné je izrazio zabrinutost zbog toga što Moskva "usmjerava pogled na baltičke zemlje", koje su nekada bile dio sovjetskog carstva, a sada su članice EU i NATO-a. Landsbergis iz Litve podržao je Séjournéa.
"Moramo povući crvene linije"
"Ne može biti nikakvog 'ali'. Moramo povući crvene linije za Rusiju, a ne za sebe. Nijedan oblik podrške Ukrajini ne može se isključiti. Moramo nastaviti podržavati Ukrajinu gdje god je to najpotrebnije", rekao je.
Iako je Njemačka daleko najveći europski donator vojne pomoći Ukrajini, našla se pod žestokim pritiskom zbog nevoljkosti da Kijevu pošalje krstareće rakete dugog dometa Taurus iz straha da ne isprovocira Moskvu.
"Meni je osobno dosta straha od eskalacije", rekao je Kuleba. "Naš problem je što još uvijek imamo ljude koji o ovom ratu razmišljaju u smislu straha od eskalacije", kritizirao je ukrajinski ministar Njemačku.
"Kakve se eskalacije bojite? Što se još mora dogoditi Ukrajini da shvatite da je taj strah beskoristan? Što očekujete od Putina? 'Pa poslao sam tenkove, ali nisam poslao projektile ili trupe, pa ćeš možda biti blaži prema meni nego prema drugima?' Tako Putin ne razmišlja, tako se ne odnosi prema Europi", oštar je bio Kuleba.
"Nije na Rusiji da nam govori kako trebamo pomoći Ukrajini u nadolazećim mjesecima ili godinama", rekao je Séjourné na sastanku kojim je predsjedao litavski ministar vanjskih poslova Gabrielius Landsbergis, a na kojem je bio i njegov ukrajinski kolega Dmitro Kuleba. "Nije na Rusiji da organizira kako ćemo rasporediti naše akcije ili da postavlja crvene linije. Dakle, mi odlučujemo među sobom."
Séjourné je opetovano spominjao operacije čišćenja mina kao mogućnost, rekavši da bi to "moglo značiti da ćemo poslati nešto vojnika, ali ne znači da će se oni boriti". "Ukrajina od nas nije tražila da pošaljemo trupe. Ukrajina trenutno traži da pošaljemo streljivo", rekao je francuski ministar. "Ne isključujemo ništa za naredne mjesece", zaključio je.
Varšava i baltičke zemlje mijenjaju stav
Baltički ministri pohvalili su Francusku za "razmišljanje izvan okvira".
Francuski predsjednik Emmanuel Macon prošlog je mjeseca iznio mogućnost slanja zapadnih vojnika u Ukrajinu. Odmah nakon toga većina europskih zemalja - uključujući Njemačku, Češku i Poljsku - rekla je da nema takve planove. Međutim, tri baltičke zemlje, koje su najizloženije bilo kakvom ruskom napadu ako Moskva uspije u ratu protiv Ukrajine, mnogo su otvorenije za tu ideju.
Varšava također mijenja stav.
"Prisutnost NATO snaga u Ukrajini nije nezamisliva", rekao je ministar vanjskih poslova Radosław Sikorski u petak u Poljskoj, dodajući da cijeni Macronovu inicijativu. "Radi se o tome da se ruski predsjednik Vladimir Putin treba bojati, a ne da se mi bojimo Putina", rekao je.
Séjourné je izrazio zabrinutost zbog toga što Moskva "usmjerava pogled na baltičke zemlje", koje su nekada bile dio sovjetskog carstva, a sada su članice EU i NATO-a. Landsbergis iz Litve podržao je Séjournéa.
"Moramo povući crvene linije"
"Ne može biti nikakvog 'ali'. Moramo povući crvene linije za Rusiju, a ne za sebe. Nijedan oblik podrške Ukrajini ne može se isključiti. Moramo nastaviti podržavati Ukrajinu gdje god je to najpotrebnije", rekao je.
Iako je Njemačka daleko najveći europski donator vojne pomoći Ukrajini, našla se pod žestokim pritiskom zbog nevoljkosti da Kijevu pošalje krstareće rakete dugog dometa Taurus iz straha da ne isprovocira Moskvu.
"Meni je osobno dosta straha od eskalacije", rekao je Kuleba. "Naš problem je što još uvijek imamo ljude koji o ovom ratu razmišljaju u smislu straha od eskalacije", kritizirao je ukrajinski ministar Njemačku.
"Kakve se eskalacije bojite? Što se još mora dogoditi Ukrajini da shvatite da je taj strah beskoristan? Što očekujete od Putina? 'Pa poslao sam tenkove, ali nisam poslao projektile ili trupe, pa ćeš možda biti blaži prema meni nego prema drugima?' Tako Putin ne razmišlja, tako se ne odnosi prema Europi", oštar je bio Kuleba.
