Danas je na Proslapu, pod misom u 11 sati, bio blagoslov polja i blagoslov Spomen ploče ubijenih i nestalih iz Proslapa u Drugom svjetskom ratu, poraću i u Domovinskom ratu.

Prije početka sv. Mise riječi pozdrava i dobrodošlice uptio je fra Andrija Jozić, ramski gvardijan.
 

„Tri godine iz povijesti Rame, koje Ramljaci pamte, tri godine koje su Ramu zavile u crno su 1687. godina selidba Ramljaka, 1942. godina Rama spaljena, opljačkana, ljudi poubijani i zaklani, 1968. godina Rama raseljena i potopljena. Za 1687. godinu spominje se da je oko 3.500 Ramljaka napustilo Ramu. Ne znamo koliko je Proslapljana tada napustilo Ramu. Drugi svjetski rat i poraće 158 ljudi stradalo je iz Proslapa. 1968. godine Proslap raseljen, potopljen, zbrisan s lica zemlje. Po našim Maticama 150 obitelji (494 osobe) moralo je napustiti svoj Proslap. Može se reći, u svim tim tragedijama Proslap i Proslapljani su prošli najgore! Danas smo ovdje u Proslapskoj planini, dokaz da nas još ima!“ kazao je  fra Andrija u svom govoru.

Prije početka mise 162 imena s ploče pročitala je Josipa Markešić. Spomen ploču svečano je otkrio Jozo Milas, najstariji mještanin sela Proslap.

Sv. Misu predvodio je mons. Pero Sudar, biskup.

„Onome koji vjeruje, koji kroz optiku i pogled vjere gleda na život, gleda i pouzdaje se Boga, doista sve se može pretvoriti u proslavu, sve se može pretvoriti u Božju pobjedu, uz jedan jedini, nimalo lagan uvjet; ako se svim svojim ljudskim silama, svom snagom vjere bori protiv zla! Bori protiv mržnje ljubavlju! I zato nas danas svaki, svačiji zločin poziva, da ne znam kako on bolio, da uvijek, poput djece Božje, razlučujemo između zločina i zločinca. Da zločin mrizimo, da se protiv zla borimo, a nikad i nigdje nikog ne mrzimo! Jedino tako ćemo biti Isusovi učenici!“ kazao je u svojoj propovijedi biskup Sudar.

Na kraju mise okupljenima se pozdravom i zahvalom obratio predsjednik organizacijsko odbora i začetnik ideje Spomen ploče, g. Ivan Filipović

„Danas smo se okupili u ovom malom mjestu, na Proslapskoj planini, u svečanoj atmosferi blagoslova i otkrivanja Spomen ploča našim precima. Ispred nas su ploče na kojima su ispisana 162 imena koji su poginuli i nestali od četinčkog pokolja 8. listopada 1942. do završetka Domovinskog rata. Njihov jedini grijeg je bio što su Hrvati i što su svoji na svome! Kao takvi su smetali raznim političkim igrama i kombinacijama. Na našu žalost ni danas nisu ništa bolja vremena. Unatoč činjenici da smo skupo platili slobodu u Domovinskom ratu Hrvati opet proživljavaju progone i poniženja, kao i poslije onoga rata. I danas sudbinu Hrvata kroje oni koji, niti su željeli niti su se borili za slobodu i za Domovinu....

Mi smo ovim činom danas otrgnuli od zaborava 162 imena koja će ostati tu zapisana i koja će podsjećati generacije koje dolaze, da su tu živjeli i ubijani Hrvat“ kazao je između ostalog Ivan u svom govoru.

Nakon mise upriličen je domjenak, gdje je uz zalogaj ljubavi i čašu razgovora, nastavljeno druženje mještana i gostiju.