Federalno ministarstvo trgovine dosad je zaprimilo 12 zahtjeva općina za izuzeće od obveze neradne nedjelje, od čega četiri općine nisu ispunile formalne uvijete za razmatranje.
Kako su pojasnili iz tog ministarstva, Općine Trnovo, Neum, Pale i Drvar nisu dostavile adekvatne podatke o prometu i promjenama u broju zaposlenih, čime nisu ispunile ni formalne uvjete za razmatranje.
Općine/Gradovi: Konjic, Jablanica, Visoko, Tešanj, Velika Kladuša, Sapna, Foča i Orašje poslale su potrebne podatke i njihovi zahtjevi su upućeni Vladi Federacije BiH na dalje postupanje.
Uredbom Vlade FBiH propisano je da prijedlog za izuzeće mora sadržavati objektivne razloge i detaljna obrazloženja, uključujući - podatke o padu prometa u trgovini na razini lokalne zajednice u odnosu na isti period prethodne godine, podatke o smanjenju broja zaposlenih, te opravdanost prijedloga sezonskog karaktera i period izuzeća u tim slučajevima.
Praćenje prometa i učinci
Iz Ministarstva kažu da kontinuirano prate i analiziraju podatke o trgovinskom prometu u Federaciji te da prema podacima Porezne uprave FBiH, neradna nedjelja nije negativno utjecala na promet.
Prema podacima PU FBiH ukupan fiskalni promet u svim lokalnim zajednicama FBiH od 1. siječnja do 31. kolovoza 2025. godine iznosio je 54.208.009.728 KM, dok je u istom periodu 2024. godine bio 44.838.603.535 KM – što znači da je ukupno fiskalni promet veći za 9,3 milijarde KM.
Kada je riječ o maloprodaji (G47) na koji se najviše i odnosila odredba o neradnoj nedjelji, u prvih osam mjeseci 2025. godine ostvaren je promet od 10.583.906.042 KM, dok je 2024. godine iznosio 10.432.008.467 KM što je povećanje od 151.897.575KM.
Primjer Orašja
Što se tiče Orašja, jedine lokalne zajednice koja je do sada dobila izuzeće od člana 18. Zakona o unutarnjoj trgovini, iz Ministarstva podsjećaju da je Zakon stupio na snagu 14. studenoga 2024., a Uredba o kriterijima za izuzeća donesena je na hitnoj sjednici Vlade FBiH 24. prosinca 2024. Prije donošenja Uredbe, Orašje je već podnijelo zahtjev i dobio izuzeće.
Međutim, analiza prometa pokazuje da u Orašju nije zabilježen značajniji rast prometa u odnosu na općine gdje trgovine nedjeljom ne rade.
Ukupan fiskalni promet u Orašju u osam mjeseci 2025. bio je 205.217.847 KM, dok je 2024. iznosio 192.789.732 KM, dakle u ovoj godini je veći za 12.428.110 KM. Maloprodaja je 2025. iznosila 112.647.078 KM, a 2024. godine 112.125.320 KM, što je povećanje od 521.758 KM.
''Iz navedenog se vidi da se promet u maloprodaji, a na koji se prvenstveno odnose odredbe člana 18. ZOUT u općini Orašje nije značajno povećao u odnosu na isti period prošle godine tako da sve špekulacije o 'enormnom' rastu prometa u Orašju zbog izuzeća od člana 18 ZOU nisu točne i služe samo za manipuliranje i stvaranje zabune kod javnosti u cilju osporavanja ukupno pozitivnog efekata primjene ovog zakona'', ističu iz Ministarstva.
Zapošljavanje u maloprodaji
Broj zaposlenih radnika, prema podacima PU FBiH, u maloprodaji u Orašju je na dan 30. studenoga 2024. godine bio 550 dok je na dan 31. kolovoza 2025. iznosio 522 što znači da je u navedenom periodu došlo do smanjenja broje zaposlenih u maloprodaji za 28 radnika.
Kako kažu, ovo pokazuje da neradna nedjelja u maloprodaji nema direktnu vezu s promjenama broja zaposlenih.
''Napominjemo i činjenicu da smo u svakodnevnim komunikacija s poslodavcima iz sektora maloprodaje kao i sa sindikatom iz ovog sektora i da nema bilo kakvog osnova da se smanjenje broja zaposlenih veže uz neradnu nedjelju jer je i dalje jedno od najtraženijih zanimanja na tržištu upravo zanimanje trgovca'', dodatno pojašnjavaju iz Ministarstva.
Nepotpuni zahtjevi općina
Ističu da su zahtjevi lokalnih zajednica često bili nepotpuni i zasnovani na prekratkom vremenskom presjeku da bi se izvukli ozbiljni zaključci. Na osnovu toga Ministarstvo je tražilo dopune zahtjeva od lokalnih zajednica kako bi isti mogli biti proslijeđeni na odlučivanje Vladi i to je prvenstveno razlog zbog koga je produžen rok za pojedine lokalne zajednice.
Podsjećaju i da je Zakon usvojen velikom većinom glasova parlamentaraca, a prijedlog o neradnoj nedjelji uvršten je na inicijativu Sindikata radnika trgovine uz suglasnost Udruženja poslodavca FBiH.
Prijedlog izmjena zakona
Na inicijativu malih trgovaca koji su iskazali zainteresiranost da se ipak omogući rad malih lokalnih trgovina, koje su vikendom imale promet veći nego radnim danima, Ministarstvo je sačinilo prijedlog izmjena Zakona o unutrašnjoj trgovini kojim bi se član 18. Zakona učinio fleksibilnijim i omogućio da se mali trgovci izuzmu od neradne nedjelje, a da nedjeljom u trgovinama rade vlasnici i članovi njihovih obitelji.
Prijedlog je upućen Vladi FBiH i na jednoj od narednih sjednica će biti razmatran, zaključuje se u priopćenju Federalnog ministarstva trgovine.
Kako su pojasnili iz tog ministarstva, Općine Trnovo, Neum, Pale i Drvar nisu dostavile adekvatne podatke o prometu i promjenama u broju zaposlenih, čime nisu ispunile ni formalne uvjete za razmatranje.
Općine/Gradovi: Konjic, Jablanica, Visoko, Tešanj, Velika Kladuša, Sapna, Foča i Orašje poslale su potrebne podatke i njihovi zahtjevi su upućeni Vladi Federacije BiH na dalje postupanje.
Uredbom Vlade FBiH propisano je da prijedlog za izuzeće mora sadržavati objektivne razloge i detaljna obrazloženja, uključujući - podatke o padu prometa u trgovini na razini lokalne zajednice u odnosu na isti period prethodne godine, podatke o smanjenju broja zaposlenih, te opravdanost prijedloga sezonskog karaktera i period izuzeća u tim slučajevima.
Praćenje prometa i učinci
Iz Ministarstva kažu da kontinuirano prate i analiziraju podatke o trgovinskom prometu u Federaciji te da prema podacima Porezne uprave FBiH, neradna nedjelja nije negativno utjecala na promet.
Prema podacima PU FBiH ukupan fiskalni promet u svim lokalnim zajednicama FBiH od 1. siječnja do 31. kolovoza 2025. godine iznosio je 54.208.009.728 KM, dok je u istom periodu 2024. godine bio 44.838.603.535 KM – što znači da je ukupno fiskalni promet veći za 9,3 milijarde KM.
Kada je riječ o maloprodaji (G47) na koji se najviše i odnosila odredba o neradnoj nedjelji, u prvih osam mjeseci 2025. godine ostvaren je promet od 10.583.906.042 KM, dok je 2024. godine iznosio 10.432.008.467 KM što je povećanje od 151.897.575KM.
Primjer Orašja
Što se tiče Orašja, jedine lokalne zajednice koja je do sada dobila izuzeće od člana 18. Zakona o unutarnjoj trgovini, iz Ministarstva podsjećaju da je Zakon stupio na snagu 14. studenoga 2024., a Uredba o kriterijima za izuzeća donesena je na hitnoj sjednici Vlade FBiH 24. prosinca 2024. Prije donošenja Uredbe, Orašje je već podnijelo zahtjev i dobio izuzeće.
Međutim, analiza prometa pokazuje da u Orašju nije zabilježen značajniji rast prometa u odnosu na općine gdje trgovine nedjeljom ne rade.
Ukupan fiskalni promet u Orašju u osam mjeseci 2025. bio je 205.217.847 KM, dok je 2024. iznosio 192.789.732 KM, dakle u ovoj godini je veći za 12.428.110 KM. Maloprodaja je 2025. iznosila 112.647.078 KM, a 2024. godine 112.125.320 KM, što je povećanje od 521.758 KM.
''Iz navedenog se vidi da se promet u maloprodaji, a na koji se prvenstveno odnose odredbe člana 18. ZOUT u općini Orašje nije značajno povećao u odnosu na isti period prošle godine tako da sve špekulacije o 'enormnom' rastu prometa u Orašju zbog izuzeća od člana 18 ZOU nisu točne i služe samo za manipuliranje i stvaranje zabune kod javnosti u cilju osporavanja ukupno pozitivnog efekata primjene ovog zakona'', ističu iz Ministarstva.
Zapošljavanje u maloprodaji
Broj zaposlenih radnika, prema podacima PU FBiH, u maloprodaji u Orašju je na dan 30. studenoga 2024. godine bio 550 dok je na dan 31. kolovoza 2025. iznosio 522 što znači da je u navedenom periodu došlo do smanjenja broje zaposlenih u maloprodaji za 28 radnika.
Kako kažu, ovo pokazuje da neradna nedjelja u maloprodaji nema direktnu vezu s promjenama broja zaposlenih.
''Napominjemo i činjenicu da smo u svakodnevnim komunikacija s poslodavcima iz sektora maloprodaje kao i sa sindikatom iz ovog sektora i da nema bilo kakvog osnova da se smanjenje broja zaposlenih veže uz neradnu nedjelju jer je i dalje jedno od najtraženijih zanimanja na tržištu upravo zanimanje trgovca'', dodatno pojašnjavaju iz Ministarstva.
Nepotpuni zahtjevi općina
Ističu da su zahtjevi lokalnih zajednica često bili nepotpuni i zasnovani na prekratkom vremenskom presjeku da bi se izvukli ozbiljni zaključci. Na osnovu toga Ministarstvo je tražilo dopune zahtjeva od lokalnih zajednica kako bi isti mogli biti proslijeđeni na odlučivanje Vladi i to je prvenstveno razlog zbog koga je produžen rok za pojedine lokalne zajednice.
Podsjećaju i da je Zakon usvojen velikom većinom glasova parlamentaraca, a prijedlog o neradnoj nedjelji uvršten je na inicijativu Sindikata radnika trgovine uz suglasnost Udruženja poslodavca FBiH.
Prijedlog izmjena zakona
Na inicijativu malih trgovaca koji su iskazali zainteresiranost da se ipak omogući rad malih lokalnih trgovina, koje su vikendom imale promet veći nego radnim danima, Ministarstvo je sačinilo prijedlog izmjena Zakona o unutrašnjoj trgovini kojim bi se član 18. Zakona učinio fleksibilnijim i omogućio da se mali trgovci izuzmu od neradne nedjelje, a da nedjeljom u trgovinama rade vlasnici i članovi njihovih obitelji.
Prijedlog je upućen Vladi FBiH i na jednoj od narednih sjednica će biti razmatran, zaključuje se u priopćenju Federalnog ministarstva trgovine.
