Tema današnjeg videa je uzgoj mladog luka u bocama, odnosno u recikliranim bocama od vode.
"Sve što nam je potrebno za ovaj mali projekt je: stara proklijala glavica luka, jedna reciklirana boca od vode i malo zemlje ili mješavine kojom ćemo je napuniti" ističe autor videa.
Najčešće se koristi treset, ili kombinacija treseta, obične zemlje i svježeg stajskog gnojiva. Kada pripremimo ovu mješavinu, možemo je početi sipati u bocu.
Sljedeći korak je da na boci flomasterom ili markerom za kemijsku označimo krugove, mjesta gdje ćemo napraviti rupice.
Možete ih bušiti gušće ili rjeđe, sve ovisi o tome koliko glavica luka želite posaditi.
Kad smo označili mjesta, uzmemo skalpel ili škare i pažljivo izrežemo rupice. Budući da je plastika tanka, treba biti oprezan da se ne porežemo. Vrlo je važno probušiti i nekoliko rupa na dnu boce kako bi višak vode mogao otjecati.
Sljedeće što radimo jest priprema glavica luka. Ogulimo ih, jer će tako mladi luk brže rasti.
Dok to radimo, vrijedi spomenuti i zašto je mladi luk toliko zdrav. On je prava riznica vitamina, minerala i antioksidansa.
Niskokaloričan je, pa je odličan izbor za sve koji paze na svoju težinu. Osim vlakana, sadrži vitamine A, C, K i vitamine B skupine. Također je bogat sumpornim spojevima, bakrom, fosfornom kiselinom, kalijem i magnezijem.
Najbolji je kada se jede svjež, primjerice u salatama. Jedna od idealnih kombinacija je mladi luk i mlada salata, oba povrća imaju malu energetsku vrijednost i odlična su za ljude koji paze na liniju.
Kad pripremimo glavice, one koje su veće stavljamo na vrh boce, a manje na donje rupice.
Dakle, prvo u bocu ide sloj zemlje, zatim u rupice umetnemo glavice luka, pa opet sloj zemlje, i tako redom, baš kao da slažemo puzzle.
Dok to radimo, spomenut ćemo i zanimljivo istraživanje iz Italije, objavljeno u American Journal of Clinical Nutrition. Studija je pokazala da osobe koje redovno konzumiraju luk imaju manji rizik od raka:
56% manji rizik od raka debelog crijeva
25% manji rizik od raka dojke
71% manji rizik od raka prostate
73% manji rizik od raka jajnika
82% manji rizik od raka jednjaka
38% manji rizik od raka bubrega
54% manji rizik od raka gušterače
Dakle, mladi luk je izuzetno zdrav i najbolje ga je uzgajati kod kuće, kako bi bio svjež i organski.
Nažalost, organske namirnice je danas teško pronaći, a i vrlo su skupe. Upravo je zato ovaj način sjajan: potrebna nam je samo boca od vode, malo zemlje i proklijali luk i praktički ne potrošimo ništa, a možemo dobiti obilje zdravog luka.
Luk je, zahvaljujući antioksidansima, dobar saveznik u prevenciji mnogih bolesti, sprječava oštećenja stanica, nastanak slobodnih radikala i krvnih ugrušaka, smanjuje rizik od tumora i pomaže kod prehlada.
"Osim toga, čuva vid, pokreće probavu, ublažava probavne tegobe i jača gustoću kostiju. Ako želimo zdrave kosti, jedimo što više mladog luka" ističe autor videa.
Za usporedbu, 100 g mladog luka ima samo 35 kalorija, od čega 8,5 g ugljikohidrata i 0,5 g proteina, dok masnoće uopće nema.
Kad smo napunili bocu do vrha, najveću glavicu luka stavljamo na sami vrh. Nakon toga je potrebno samo zaliti i staviti bocu na mjesto gdje ima dovoljno svjetlosti, na terasu, prozor, vrt ili bilo gdje drugdje.
Za jednu četveročlanu obitelj dovoljne su jedna ili dvije boce, pa da dugo imaju svoj domaći mladi luk.
Ono što je praktično je da se ne čupa cijeli luk, nego se samo odreže zeleno lišće škarama ili nožem, a on ponovno raste iz istog mjesta.
Već nakon tri dana vidi se da se mladi luk dobro primio, vrhovi su lijepo pozelenili. Nakon pet dana već je ozbiljno narastao i spreman za rezanje
. A nakon deset dana možete ga već brati i uživati u vlastitom svježem, zdravom i domaćem luku.
"Sve što nam je potrebno za ovaj mali projekt je: stara proklijala glavica luka, jedna reciklirana boca od vode i malo zemlje ili mješavine kojom ćemo je napuniti" ističe autor videa.
Najčešće se koristi treset, ili kombinacija treseta, obične zemlje i svježeg stajskog gnojiva. Kada pripremimo ovu mješavinu, možemo je početi sipati u bocu.
Sljedeći korak je da na boci flomasterom ili markerom za kemijsku označimo krugove, mjesta gdje ćemo napraviti rupice.
Možete ih bušiti gušće ili rjeđe, sve ovisi o tome koliko glavica luka želite posaditi.
Kad smo označili mjesta, uzmemo skalpel ili škare i pažljivo izrežemo rupice. Budući da je plastika tanka, treba biti oprezan da se ne porežemo. Vrlo je važno probušiti i nekoliko rupa na dnu boce kako bi višak vode mogao otjecati.
Sljedeće što radimo jest priprema glavica luka. Ogulimo ih, jer će tako mladi luk brže rasti.
Dok to radimo, vrijedi spomenuti i zašto je mladi luk toliko zdrav. On je prava riznica vitamina, minerala i antioksidansa.
Niskokaloričan je, pa je odličan izbor za sve koji paze na svoju težinu. Osim vlakana, sadrži vitamine A, C, K i vitamine B skupine. Također je bogat sumpornim spojevima, bakrom, fosfornom kiselinom, kalijem i magnezijem.
Najbolji je kada se jede svjež, primjerice u salatama. Jedna od idealnih kombinacija je mladi luk i mlada salata, oba povrća imaju malu energetsku vrijednost i odlična su za ljude koji paze na liniju.
Kad pripremimo glavice, one koje su veće stavljamo na vrh boce, a manje na donje rupice.
Dakle, prvo u bocu ide sloj zemlje, zatim u rupice umetnemo glavice luka, pa opet sloj zemlje, i tako redom, baš kao da slažemo puzzle.
Dok to radimo, spomenut ćemo i zanimljivo istraživanje iz Italije, objavljeno u American Journal of Clinical Nutrition. Studija je pokazala da osobe koje redovno konzumiraju luk imaju manji rizik od raka:
56% manji rizik od raka debelog crijeva
25% manji rizik od raka dojke
71% manji rizik od raka prostate
73% manji rizik od raka jajnika
82% manji rizik od raka jednjaka
38% manji rizik od raka bubrega
54% manji rizik od raka gušterače
Dakle, mladi luk je izuzetno zdrav i najbolje ga je uzgajati kod kuće, kako bi bio svjež i organski.
Nažalost, organske namirnice je danas teško pronaći, a i vrlo su skupe. Upravo je zato ovaj način sjajan: potrebna nam je samo boca od vode, malo zemlje i proklijali luk i praktički ne potrošimo ništa, a možemo dobiti obilje zdravog luka.
Luk je, zahvaljujući antioksidansima, dobar saveznik u prevenciji mnogih bolesti, sprječava oštećenja stanica, nastanak slobodnih radikala i krvnih ugrušaka, smanjuje rizik od tumora i pomaže kod prehlada.
"Osim toga, čuva vid, pokreće probavu, ublažava probavne tegobe i jača gustoću kostiju. Ako želimo zdrave kosti, jedimo što više mladog luka" ističe autor videa.
Za usporedbu, 100 g mladog luka ima samo 35 kalorija, od čega 8,5 g ugljikohidrata i 0,5 g proteina, dok masnoće uopće nema.
Kad smo napunili bocu do vrha, najveću glavicu luka stavljamo na sami vrh. Nakon toga je potrebno samo zaliti i staviti bocu na mjesto gdje ima dovoljno svjetlosti, na terasu, prozor, vrt ili bilo gdje drugdje.
Za jednu četveročlanu obitelj dovoljne su jedna ili dvije boce, pa da dugo imaju svoj domaći mladi luk.
Ono što je praktično je da se ne čupa cijeli luk, nego se samo odreže zeleno lišće škarama ili nožem, a on ponovno raste iz istog mjesta.
Već nakon tri dana vidi se da se mladi luk dobro primio, vrhovi su lijepo pozelenili. Nakon pet dana već je ozbiljno narastao i spreman za rezanje
. A nakon deset dana možete ga već brati i uživati u vlastitom svježem, zdravom i domaćem luku.
