Europski čelnici traže od američkog predsjednika Donalda Trumpa da ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu jasno kaže kako se interesi Ukrajine moraju obraniti i da sigurnost Europe ne smije biti ugrožena.
Trump će se s Putinom u petak sastati na Aljasci kako bi razgovarali o okončanju rata Moskve i Kijeva, koji traje već treću godinu. Tijekom svog drugog mandata Trump je otvoreno zanemarivao Europu, a proteklog mjeseca pregazio EU u pregovorima o trgovini, navodi Politico.
Europski utjecaj na pregovore
Ipak, suradnja i financijska snaga EU-a, kao i Ujedinjenog Kraljevstva, ključne su za zaštitu američkih interesa u Ukrajini. Nijedan europski čelnik neće biti pozvan na razgovore u petak, a tamo neće biti ni ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. No Trumpovo sudjelovanje u razgovoru s vodećim europskim liderima u srijedu te obećanje da će pokušati vratiti dio teritorija Ukrajini signalizira da Europa ipak ima polugu pritiska.
Europske zemlje sada su daleko najveći izvor financijske i vojne potpore Ukrajini i drže desetke milijardi eura zamrznute ruske imovine ključne za bilo kakav dugoročni mirovni sporazum. Oba čimbenika otežavaju Trumpu ignoriranje europske strane.
U zajedničkoj izjavi objavljenoj jutros čelnici 26 od 27 članica EU-a – bez Mađarske – poručili su: "Ruski rat agresije protiv Ukrajine ima šire posljedice za europsku i međunarodnu sigurnost. Dijelimo uvjerenje da diplomatsko rješenje mora štititi vitalne sigurnosne interese Ukrajine i Europe."
"Bezuvjetni prekid vatre"
Njemački kancelar Friedrich Merz objavio je na društvenim mrežama da će teme razgovora s Trumpom u srijedu uključivati “mogućnosti pritiska na Rusiju, potencijalne mirovne pregovore, teritorijalne zahtjeve i sigurnosna jamstva”.
Visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku Kaja Kallas, nakon izvanrednog sastanka europskih ministara vanjskih poslova u ponedjeljak, rekla je da se o ustupcima ne bi smjelo raspravljati prije nego što Rusija pristane na potpuni prekid vatre.
"Redoslijed koraka je važan", poručila je. "Prvo, bezuvjetni prekid vatre s jakim sustavom nadzora i čvrstim sigurnosnim jamstvima."
Kallas je obećala i rad na novom paketu sankcija, uz nastavak financijske pomoći Kijevu te potporu njegovu članstvu u EU-u.
Tvrdi europski stav
Ovi zahtjevi pokazuju da je Europa sve spremnija iznositi svoje stavove o okončanju rata, a u posljednje vrijeme oni su bliži Kijevu nego Washingtonu pod Trumpom.
Početkom tjedna čelnici Njemačke, Francuske, Poljske, Finske i Ujedinjenog Kraljevstva te predsjednica Europske komisije upozorili su da svaki mirovni sporazum mora poštovati teritorijalni integritet Ukrajine, što znači da Kijev ne smije biti prisiljen odustati od teritorija, te uključivati sigurnosna jamstva.
Iako Kijev nije javno razmatrao ustupanje teritorija Rusiji, republikanski senator Lindsey Graham rekao je da bi konačni sporazum vjerojatno uključivao “zamjene teritorija”, što su ponovili prvo Trumpov glavni pregovarač Steve Witkoff, a potom i sam Trump.
Trump želi dio teritorija vratiti Ukrajini
Trump je, iako je dao do znanja da očekuje ustupanje dijela teritorija Rusiji, rekao kako se nada da će dio zemlje biti vraćen Ukrajini. "Rusija je okupirala velik dio Ukrajine", rekao je. "Okupirali su vrlo vrijedan teritorij. Pokušat ćemo dio tog teritorija vratiti Ukrajini."
Iako nije govorio o sigurnosnim jamstvima, njegov se stav prema Ukrajini posljednjih mjeseci približio europskom, nakon neuspješnih kontakata s Moskvom. Trump je izrazio frustraciju što ga Putin “vuče za nos” po pitanju Ukrajine, istodobno skraćujući predloženi rok za potpuni prekid vatre.
Za razliku od prvih mjeseci mandata, kada je gotovo isključivo komunicirao izravno s Putinom, sada uključuje i europske lidere.
Zamrznuta sredstva kao ključ pregovora
Rast samopouzdanja EU-a u oblikovanju pregovora odražava činjenicu da Europa sada daje znatno više vojne i financijske pomoći Ukrajini nego SAD, prema podacima Instituta Kiel, iako Washington i dalje osigurava ključnu obavještajnu i logističku podršku.
Europska pomoć i oružje presudni su za opstanak Ukrajine otkako je američka potpora presušila s Trumpovim dolaskom u Bijelu kuću. Kolaps Ukrajine imao bi nepredvidive posljedice za američke interese u Europi i šire.
Još jedan izvor europske poluge: oko 200 milijardi eura zamrznute ruske imovine nalazi se u Euroclearu, belgijskoj klirinškoj kući. Zamrznuta sredstva smatraju se važnim dijelom svakog mirovnog dogovora, a Ukrajina traži da se prvenstveno iskoriste za njezinu obnovu.
Kijev je, s druge strane, ustrajan u zahtjevima da Rusija vrati ratne zarobljenike i tisuće otete ukrajinske djece – zahtjevi koji imaju snažnu potporu Europe.
Trump će se s Putinom u petak sastati na Aljasci kako bi razgovarali o okončanju rata Moskve i Kijeva, koji traje već treću godinu. Tijekom svog drugog mandata Trump je otvoreno zanemarivao Europu, a proteklog mjeseca pregazio EU u pregovorima o trgovini, navodi Politico.
Europski utjecaj na pregovore
Ipak, suradnja i financijska snaga EU-a, kao i Ujedinjenog Kraljevstva, ključne su za zaštitu američkih interesa u Ukrajini. Nijedan europski čelnik neće biti pozvan na razgovore u petak, a tamo neće biti ni ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. No Trumpovo sudjelovanje u razgovoru s vodećim europskim liderima u srijedu te obećanje da će pokušati vratiti dio teritorija Ukrajini signalizira da Europa ipak ima polugu pritiska.
Europske zemlje sada su daleko najveći izvor financijske i vojne potpore Ukrajini i drže desetke milijardi eura zamrznute ruske imovine ključne za bilo kakav dugoročni mirovni sporazum. Oba čimbenika otežavaju Trumpu ignoriranje europske strane.
U zajedničkoj izjavi objavljenoj jutros čelnici 26 od 27 članica EU-a – bez Mađarske – poručili su: "Ruski rat agresije protiv Ukrajine ima šire posljedice za europsku i međunarodnu sigurnost. Dijelimo uvjerenje da diplomatsko rješenje mora štititi vitalne sigurnosne interese Ukrajine i Europe."
"Bezuvjetni prekid vatre"
Njemački kancelar Friedrich Merz objavio je na društvenim mrežama da će teme razgovora s Trumpom u srijedu uključivati “mogućnosti pritiska na Rusiju, potencijalne mirovne pregovore, teritorijalne zahtjeve i sigurnosna jamstva”.
Visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku Kaja Kallas, nakon izvanrednog sastanka europskih ministara vanjskih poslova u ponedjeljak, rekla je da se o ustupcima ne bi smjelo raspravljati prije nego što Rusija pristane na potpuni prekid vatre.
"Redoslijed koraka je važan", poručila je. "Prvo, bezuvjetni prekid vatre s jakim sustavom nadzora i čvrstim sigurnosnim jamstvima."
Kallas je obećala i rad na novom paketu sankcija, uz nastavak financijske pomoći Kijevu te potporu njegovu članstvu u EU-u.
Tvrdi europski stav
Ovi zahtjevi pokazuju da je Europa sve spremnija iznositi svoje stavove o okončanju rata, a u posljednje vrijeme oni su bliži Kijevu nego Washingtonu pod Trumpom.
Početkom tjedna čelnici Njemačke, Francuske, Poljske, Finske i Ujedinjenog Kraljevstva te predsjednica Europske komisije upozorili su da svaki mirovni sporazum mora poštovati teritorijalni integritet Ukrajine, što znači da Kijev ne smije biti prisiljen odustati od teritorija, te uključivati sigurnosna jamstva.
Iako Kijev nije javno razmatrao ustupanje teritorija Rusiji, republikanski senator Lindsey Graham rekao je da bi konačni sporazum vjerojatno uključivao “zamjene teritorija”, što su ponovili prvo Trumpov glavni pregovarač Steve Witkoff, a potom i sam Trump.
Trump želi dio teritorija vratiti Ukrajini
Trump je, iako je dao do znanja da očekuje ustupanje dijela teritorija Rusiji, rekao kako se nada da će dio zemlje biti vraćen Ukrajini. "Rusija je okupirala velik dio Ukrajine", rekao je. "Okupirali su vrlo vrijedan teritorij. Pokušat ćemo dio tog teritorija vratiti Ukrajini."
Iako nije govorio o sigurnosnim jamstvima, njegov se stav prema Ukrajini posljednjih mjeseci približio europskom, nakon neuspješnih kontakata s Moskvom. Trump je izrazio frustraciju što ga Putin “vuče za nos” po pitanju Ukrajine, istodobno skraćujući predloženi rok za potpuni prekid vatre.
Za razliku od prvih mjeseci mandata, kada je gotovo isključivo komunicirao izravno s Putinom, sada uključuje i europske lidere.
Zamrznuta sredstva kao ključ pregovora
Rast samopouzdanja EU-a u oblikovanju pregovora odražava činjenicu da Europa sada daje znatno više vojne i financijske pomoći Ukrajini nego SAD, prema podacima Instituta Kiel, iako Washington i dalje osigurava ključnu obavještajnu i logističku podršku.
Europska pomoć i oružje presudni su za opstanak Ukrajine otkako je američka potpora presušila s Trumpovim dolaskom u Bijelu kuću. Kolaps Ukrajine imao bi nepredvidive posljedice za američke interese u Europi i šire.
Još jedan izvor europske poluge: oko 200 milijardi eura zamrznute ruske imovine nalazi se u Euroclearu, belgijskoj klirinškoj kući. Zamrznuta sredstva smatraju se važnim dijelom svakog mirovnog dogovora, a Ukrajina traži da se prvenstveno iskoriste za njezinu obnovu.
Kijev je, s druge strane, ustrajan u zahtjevima da Rusija vrati ratne zarobljenike i tisuće otete ukrajinske djece – zahtjevi koji imaju snažnu potporu Europe.
