Pojedine zemlje članice EU pokrenule su pitanje suspenzije bezviznog režima za pojedine zemlje zapadnog Balkana i istočne Europe, ali BiH nije među njima, rečeno je neslužbeno "Nezavisnim novinama".
Pitanje smo uputili nakon pisanja nekih europskih medija da su u posjedu internog dokumenta naslovljenog na 27. rujna, u kojem se Njemačka, Francuska i Italija žale da državljani nekih zemalja kojima su ukinute vize zloupotrebljavaju bezvizni režim za kriminalne aktivnosti i podnošenje lažnih zahtjeva za azil kako bi zloupotrijebili sustav socijalne pomoći u zemljama u kojima se zahtjevi obrađuju. Među zemljama koje su navedene su Srbija, Moldavija, Gruzija, Albanija i još nekoliko neimenovanih zemalja.
Neslužbeno nam je objašnjeno da još nisu pokrenute službene procedure, ali i da ako bi bile pokrenute, to bi bio dug put do konačne odluke eventualne suspenzije bezviznog režima za one zemlje koje su kritikovane za zloupotrebe.
Službeno, u Europskoj komisiji za "Nezavisne novine" kažu da oni stoje pri navodima koje su iznijeli u posljednjem objavljenom izvještaju o viznoj liberalizaciji iz kolovoza ove godine.
Adalbert Janc, portparol za unutarnje poslove, migracije i unutarnju sigurnost Europske komisije, izjavio je za "Nezavisne novine" da ne želi da komentariše medijske napise dokumenata, za koje kaže da su navodno procurili u javnost, kao ni interne diskusije između zemalja članica EU tijekom tehničkih sastanaka na Europskom savjetu.
"Izvještaj koji smo mi objavili pokazuje da sve zemlje nastavljaju da ispunjavaju svoje obaveze kada je vizna liberalizacija u pitanju i napravile su napredak u odnosu na prošlogodišnji izvještaj. Istovremeno, u izvještaju smo naveli područja u kojima je potrebno ostvariti dodatni napredak za svaku od zemalja", rekao je on.
Dodao je da je važno napomenuti da slobodno kretanje koje je omogućeno bezviznim režimom doprinosi pozitivnim ekonomskim, socijalnim i kulturnim efektima između zemalja članica EU i partnerskih zemalja.
U izvještaju, na koji se referirao Janc, EU traži od BiH da usvoji proračun za migracije i da na bolji način koristi postojeće smještajne kapacitete kako vizni režim ne bi bio doveden u pitanje. Takođe, očekuje se da se ostvari bolja regionalna suradnja kako bi se problem migracija efikasnije rješavao.
Inače, u tekstu koji smo u "Nezavisnim novinama" objavili u siječnju pozvali smo se na navode iz Europske komisije da bi bezvizni režim BiH i EU mogao biti ugrožen ako ne bude bilo adekvatnog rješavanja problema migranata. Podsjećanja radi, u to vrijeme aktuelno je bilo pitanje nebrige bh. vlasti kada su u pitanju kampovi za smještaj migranata i nespremnost vlasti BiH da se pozabavi ovim pitanjem.
"Vlasti BiH su demonstrirale veoma ograničene kapacitete u vezi s migracijama i azilom, uključujući i krizni menadžment. Vlasti su se oslonile na EU i međunarodnu financijsku i tehničku pomoć kako bi se izborile s humanitarnom krizom", naglašeno je u tom izvještaju.
Osim toga, u Europskoj komisiji radi jačanja bezviznog režima traže i da se usvoji efikasnija legislativa u oblasti sukoba interesa, javnih nabavki i zaštite zviždača, kao i efektivno funkcioniranje i koordinacija tijela za antikorupciju.
Pitanje smo uputili nakon pisanja nekih europskih medija da su u posjedu internog dokumenta naslovljenog na 27. rujna, u kojem se Njemačka, Francuska i Italija žale da državljani nekih zemalja kojima su ukinute vize zloupotrebljavaju bezvizni režim za kriminalne aktivnosti i podnošenje lažnih zahtjeva za azil kako bi zloupotrijebili sustav socijalne pomoći u zemljama u kojima se zahtjevi obrađuju. Među zemljama koje su navedene su Srbija, Moldavija, Gruzija, Albanija i još nekoliko neimenovanih zemalja.
Neslužbeno nam je objašnjeno da još nisu pokrenute službene procedure, ali i da ako bi bile pokrenute, to bi bio dug put do konačne odluke eventualne suspenzije bezviznog režima za one zemlje koje su kritikovane za zloupotrebe.
Službeno, u Europskoj komisiji za "Nezavisne novine" kažu da oni stoje pri navodima koje su iznijeli u posljednjem objavljenom izvještaju o viznoj liberalizaciji iz kolovoza ove godine.
Adalbert Janc, portparol za unutarnje poslove, migracije i unutarnju sigurnost Europske komisije, izjavio je za "Nezavisne novine" da ne želi da komentariše medijske napise dokumenata, za koje kaže da su navodno procurili u javnost, kao ni interne diskusije između zemalja članica EU tijekom tehničkih sastanaka na Europskom savjetu.
"Izvještaj koji smo mi objavili pokazuje da sve zemlje nastavljaju da ispunjavaju svoje obaveze kada je vizna liberalizacija u pitanju i napravile su napredak u odnosu na prošlogodišnji izvještaj. Istovremeno, u izvještaju smo naveli područja u kojima je potrebno ostvariti dodatni napredak za svaku od zemalja", rekao je on.
Dodao je da je važno napomenuti da slobodno kretanje koje je omogućeno bezviznim režimom doprinosi pozitivnim ekonomskim, socijalnim i kulturnim efektima između zemalja članica EU i partnerskih zemalja.
U izvještaju, na koji se referirao Janc, EU traži od BiH da usvoji proračun za migracije i da na bolji način koristi postojeće smještajne kapacitete kako vizni režim ne bi bio doveden u pitanje. Takođe, očekuje se da se ostvari bolja regionalna suradnja kako bi se problem migracija efikasnije rješavao.
Inače, u tekstu koji smo u "Nezavisnim novinama" objavili u siječnju pozvali smo se na navode iz Europske komisije da bi bezvizni režim BiH i EU mogao biti ugrožen ako ne bude bilo adekvatnog rješavanja problema migranata. Podsjećanja radi, u to vrijeme aktuelno je bilo pitanje nebrige bh. vlasti kada su u pitanju kampovi za smještaj migranata i nespremnost vlasti BiH da se pozabavi ovim pitanjem.
"Vlasti BiH su demonstrirale veoma ograničene kapacitete u vezi s migracijama i azilom, uključujući i krizni menadžment. Vlasti su se oslonile na EU i međunarodnu financijsku i tehničku pomoć kako bi se izborile s humanitarnom krizom", naglašeno je u tom izvještaju.
Osim toga, u Europskoj komisiji radi jačanja bezviznog režima traže i da se usvoji efikasnija legislativa u oblasti sukoba interesa, javnih nabavki i zaštite zviždača, kao i efektivno funkcioniranje i koordinacija tijela za antikorupciju.
