Zakašnjeli početak energetske tranzicije i snažna ovisnost o ugljenu mogli bi ozbiljno ugroziti i odgoditi pristupanje Bosne i Hercegovine Europskoj uniji. Zemlja se suočava s ekstremnim onečišćenjem zraka i pravnim pritiscima iz Bruxellesa.
Dok se Europa okreće obnovljivim izvorima, u rudarskom srcu BiH, Kaknju, sve se i dalje vrti oko lignita. S rezervama od 440 milijuna tona, ovaj grad simbolizira borbu između ekonomskog opstanka i ekološke nužnosti, piše Euronews.com u svom istraživanju.
Između tradicije i opstanka
U rudniku Kakanj danas radi 1.200 rudara, među kojima je i inženjer Omer Hrustić, treća generacija rudara u svojoj obitelji. Iako svjestan klimatske krize, ističe trenutačnu bezizlaznost situacije.
Kao društvo moramo tražiti bolje načine opskrbe energijom. Kada dođe vrijeme, moramo biti spremni. Ali trenutno ovisimo o ugljenu i našem teškom radu, kaže Hrustić.
Direktor rudnika Iso Delibašić još je izravniji. Procjenjuje da geološke rezerve mogu trajati idućih 50 godina i ne vidi razlog za ugrožavanje budućnosti rudnika dok zemlji nedostaje energije.
Na pitanje o moralnoj odgovornosti zbog utjecaja na planet, odgovara: Mi proizvodimo ugalj. Taj ugalj koristi netko drugi. Osjećam li se loše što radim svoj posao? Naravno da ne!
Kršenje pravila i crni filtri
Bosna i Hercegovina se obvezala na klimatsku neutralnost do 2050. godine, ali podaci s terena govore drugačije. Zastarjele termoelektrane ispuštaju više od 200.000 tona sumporovog dioksida godišnje — 11 puta više od dopuštenog.
Halim Prcanović, znanstvenik iz Instituta “Kemal Kapetanović”, pokazuje crne filtre zasićene toksičnom prašinom. Navodi da emisije iz termoelektrane dosežu i 3.000 mikrograma po kubičnom metru, dok je godišnja granica svega 50.
Visoka cijena u ljudskim životima
Posljedice ovakve politike najviše osjećaju mještani poput Edine Dogdibegović, koja upozorava na enorman porast slučajeva raka i toksično povrće u vrtovima.
Njezine tvrdnje potvrđuje i dr. Senka Balorda, stručnjakinja za respiratorne bolesti.
Onečišćenje zraka izravan je uzrok raka pluća. Imala sam sedam pacijenata koje sam poslala u bolnicu i svih sedam je umrlo, upozorava dr. Balorda.
Svjetska banka procjenjuje da onečišćenje zraka u BiH uzrokuje više od 3.000 preranih smrti godišnje, što je europski rekord u odnosu na broj stanovnika.
Politička blokada i financijski rizici
Glavni donositelji odluka priznaju kašnjenje. Sanel Buljubašić, direktor Elektroprivrede BiH, ističe da kasne sa zakonodavstvom koje bi omogućilo pravednu tranziciju.
Slično potvrđuje i ministar energetike Vedran Lakić.
Naš energetski sektor mjesečario je posljednjih 10 ili 15 godina i sada moramo brzo napraviti neke promjene. Nismo u dobroj formi, priznaje Lakić.
Dodatan pritisak stvara CBAM (Mehanizam za ugljičnu prilagodbu na granicama), koji je stupio na snagu 1. siječnja 2026. godine.
Ferdinand Koenig, glasnogovornik izaslanstva EU-a u Sarajevu, jasno poručuje da iznimki za BiH neće biti.
Zemlja riskira trgovinske kazne i gubitak konkurentnosti jer 15 % izvoza u EU čine sektori s visokim udjelom ugljika.
Kraj jedne ere u Zenici
Dok se u Kaknju planira odsumporavanje tek za kraj 2027., u Zenici se jedna era zauvijek zatvara. “Stara jama“, otvorena još 1879. godine, prestaje s radom.
Broj radnika pao je s 1.000 na svega 20.
Direktor Mirsad Šahbazović prisjeća se gašenja:
Prije nekoliko mjeseci bio je vrlo emotivan trenutak. Prerezali smo uže koje se koristilo za vađenje ugljena više od 100 godina. Bio je to vrlo, vrlo tužan trenutak.
Bosna i Hercegovina sada stoji pred izborom: nastaviti putem ugljena uz visoku cijenu zdravlja i izolacije, ili iskoristiti dostupnih 335 milijuna eura potpore EU–a za hitnu zelenu transformaciju.
(www.jabuka.tv | Foto: Hans von der Breile / Euronews.com)
Dok se Europa okreće obnovljivim izvorima, u rudarskom srcu BiH, Kaknju, sve se i dalje vrti oko lignita. S rezervama od 440 milijuna tona, ovaj grad simbolizira borbu između ekonomskog opstanka i ekološke nužnosti, piše Euronews.com u svom istraživanju.
Između tradicije i opstanka
U rudniku Kakanj danas radi 1.200 rudara, među kojima je i inženjer Omer Hrustić, treća generacija rudara u svojoj obitelji. Iako svjestan klimatske krize, ističe trenutačnu bezizlaznost situacije.
Kao društvo moramo tražiti bolje načine opskrbe energijom. Kada dođe vrijeme, moramo biti spremni. Ali trenutno ovisimo o ugljenu i našem teškom radu, kaže Hrustić.
Direktor rudnika Iso Delibašić još je izravniji. Procjenjuje da geološke rezerve mogu trajati idućih 50 godina i ne vidi razlog za ugrožavanje budućnosti rudnika dok zemlji nedostaje energije.
Na pitanje o moralnoj odgovornosti zbog utjecaja na planet, odgovara: Mi proizvodimo ugalj. Taj ugalj koristi netko drugi. Osjećam li se loše što radim svoj posao? Naravno da ne!
Kršenje pravila i crni filtri
Bosna i Hercegovina se obvezala na klimatsku neutralnost do 2050. godine, ali podaci s terena govore drugačije. Zastarjele termoelektrane ispuštaju više od 200.000 tona sumporovog dioksida godišnje — 11 puta više od dopuštenog.
Halim Prcanović, znanstvenik iz Instituta “Kemal Kapetanović”, pokazuje crne filtre zasićene toksičnom prašinom. Navodi da emisije iz termoelektrane dosežu i 3.000 mikrograma po kubičnom metru, dok je godišnja granica svega 50.
Visoka cijena u ljudskim životima
Posljedice ovakve politike najviše osjećaju mještani poput Edine Dogdibegović, koja upozorava na enorman porast slučajeva raka i toksično povrće u vrtovima.
Njezine tvrdnje potvrđuje i dr. Senka Balorda, stručnjakinja za respiratorne bolesti.
Onečišćenje zraka izravan je uzrok raka pluća. Imala sam sedam pacijenata koje sam poslala u bolnicu i svih sedam je umrlo, upozorava dr. Balorda.
Svjetska banka procjenjuje da onečišćenje zraka u BiH uzrokuje više od 3.000 preranih smrti godišnje, što je europski rekord u odnosu na broj stanovnika.
Politička blokada i financijski rizici
Glavni donositelji odluka priznaju kašnjenje. Sanel Buljubašić, direktor Elektroprivrede BiH, ističe da kasne sa zakonodavstvom koje bi omogućilo pravednu tranziciju.
Slično potvrđuje i ministar energetike Vedran Lakić.
Naš energetski sektor mjesečario je posljednjih 10 ili 15 godina i sada moramo brzo napraviti neke promjene. Nismo u dobroj formi, priznaje Lakić.
Dodatan pritisak stvara CBAM (Mehanizam za ugljičnu prilagodbu na granicama), koji je stupio na snagu 1. siječnja 2026. godine.
Ferdinand Koenig, glasnogovornik izaslanstva EU-a u Sarajevu, jasno poručuje da iznimki za BiH neće biti.
Zemlja riskira trgovinske kazne i gubitak konkurentnosti jer 15 % izvoza u EU čine sektori s visokim udjelom ugljika.
Kraj jedne ere u Zenici
Dok se u Kaknju planira odsumporavanje tek za kraj 2027., u Zenici se jedna era zauvijek zatvara. “Stara jama“, otvorena još 1879. godine, prestaje s radom.
Broj radnika pao je s 1.000 na svega 20.
Direktor Mirsad Šahbazović prisjeća se gašenja:
Prije nekoliko mjeseci bio je vrlo emotivan trenutak. Prerezali smo uže koje se koristilo za vađenje ugljena više od 100 godina. Bio je to vrlo, vrlo tužan trenutak.
Bosna i Hercegovina sada stoji pred izborom: nastaviti putem ugljena uz visoku cijenu zdravlja i izolacije, ili iskoristiti dostupnih 335 milijuna eura potpore EU–a za hitnu zelenu transformaciju.
(www.jabuka.tv | Foto: Hans von der Breile / Euronews.com)
