Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) spremna je ove godine uložiti 300 milijuna eura u BiH i tako dodatno osnažiti svoje investiranje u toj zemlji, a novo investiranje uz ostalo ima za cilj potaknuti razvitak obnovljivih izvora energije, najavila je u srijedu u Sarajevu voditeljica ureda EBRD-a za BiH Manuele Naessl.

EBRD, koja je do sada u BiH investirala 2,5 milijardi eura, svoje kredite plasira uglavnom u razvitak infrastrukture pa je tako značajan financijer gradnje autoceste na koridoru Vc, a daje i povoljne zajmove čiji je cilj potaknuti razvitak privatnog poduzetništva.

Naessl je nakon sastanka s ministrom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarovićem kazala kako bi EBRD svoje investicije sada željela proširiti i na energetski sektor, s prvenstvenim ciljem poticanja resursa koji će se temeljiti na obnovljivim izvorima energije.

"BiH ima ogromne potencijale za vjetroelektrane", istaknula je ranije dužnosnica EBRD-a u odvojenom intervjuu kojega je objavio "Dnevni avaz".

Ova najava uslijedila je u trenutku kada se u BiH priprema provedba velikog projekta gradnje novog bloka Termoelektrane Tuzla, poznate po tome što je među najvećim izvorima onečišćenja u toj zemlji.

Blok VII snage 450 megavata investicija je vrijedna 722 milijuna eura, a financirala bi se kineskim kreditom koji bi pokrio 85 posto tog iznosa, pri čemu se planira da kineske tvrtke budu i izvođači radova.

Elektroprivreda BiH uz potporu vlade Federacije BiH ne odustaje od plana gradnje ovog postrojenja unatoč brojnim prigovorima temeljenim na procjenama kako će to značajno povećati razinu onečišćenja ne samo u BiH nego i u okolnim državama, uključujući Hrvatsku, prenosi Hina.

“Naši donositelji odluka ponašaju se kao da se nužnost smanjenja CO2 emisija njih ne tiče. Stječe se dojam da su oni uvjereni kako žive u nekom paralelnom svemiru u kojem ovaj problem ne postoji. Nevjerojatno je da političari u BiH jednostavno ignoriraju potrebu za dekarbonizacijom energetskog sektora te s ponosom najavljuju izgradnju termoelektrane koja će sljedećih 50-60 godina emitirati enormne količine ugljičnog dioksida i nastaviti ubijati naš planet”, kazao je Denis Žiško iz sarajevskog Centra za ekologiju i energiju.

Predsjednik vlade Federacije BiH Fadil Novalić ranije je kazao kako gradnja Bloka VII "nema alternativu" jer je riječ o projektu od strateškog značaja za državu.

"Pitanje obnovljivih izvora energije nije nešto što možemo riješiti preko noći, što ne znači da na tome nećemo raditi jer moramo razmišljati i o tome što nakon što ćemo potrošiti zalihe lignita. Međutim, u ovom trenutku Blok VII nema alternativu, čega moraju biti svjesni i inozemni dužnosnici. Zadatak Vlade FBiH je prvenstveno da čuva interese Federacije i Bosne i Hercegovine, a tek kasnije da razmatra geopolitičke potrebe naših partnera iz EU", Novalićevo je stajalište.

Za razliku od BiH Mađarska je najavila kako će svoju proizvodnju električne energije iz ugljena okončati do 2030. godine, dok će Grčka to učiniti do 2028. Takvu najavu iznijeli su dužnosnici ovih država tijekom rasprave na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda posvećenoj klimatskim promjenama i onečišćenju okoliša.