Paket sigurnosnih jamstava za Ukrajinu trebao bi biti definiran već ovog tjedna, nakon što je američki predsjednik Donald Trump podržao plan koji uključuje slanje europskih trupa kao dio mogućeg mirovnog sporazuma, piše Bloomberg. Europski čelnici sada nastoje iskoristiti Trumpovu ponudu kako bi Kijev doveli u što bolju pregovaračku poziciju uoči potencijalnog sastanka predsjednika Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog.
Nakon summita u Bijeloj kući u ponedjeljak, koji je donio čvršću američku potporu jamstvima, europski dužnosnici jučer su se usredotočili na razradu plana. Prema izvorima upoznatim sa situacijom, plan uključuje slanje britanskih i francuskih trupa u Ukrajinu, a raspravljalo se o njihovom broju i rasporedu. Desetak zemalja spremno je poslati svoje snage u ratom pogođenu zemlju, naveli su izvori za Bloomberg pod uvjetom anonimnosti.
Nejasna uloga SAD-a
Unatoč napretku, priroda američke potpore i dalje ostaje nejasna. Trump je za Fox News izjavio: "Kada je riječ o sigurnosti, oni su voljni poslati ljude na teren. Mi smo im voljni pomoći s nekim stvarima. Vjerojatno bismo mogli govoriti o zračnoj pomoći jer nitko nema takvu opremu kao mi, zaista nema. Ne mislim da će to biti problem."
Kasnije je glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt rekla da Trump razumije da su jamstva "ključna za osiguranje trajnog mira".
"Naložio je svom timu za nacionalnu sigurnost da se koordinira s našim prijateljima u Europi te da nastavi surađivati i raspravljati o ovim pitanjima s Ukrajinom i Rusijom", izjavila je Leavitt. Dodala je da je Trump isključio slanje američkih vojnika na teren, ali da bi Washington "svakako mogao pomoći u koordinaciji i možda pružiti druga sredstva sigurnosnih jamstava".
Razrada jamstava i protivljenje Kremlja
Britanska vlada potvrdila je jučer da će se europski vojni dužnosnici idućih dana sastati s američkim kolegama kako bi razradili "snažna sigurnosna jamstva i pripremili se za raspoređivanje snaga za osiguranje stabilnosti u slučaju prestanka neprijateljstava". U razgovorima će sudjelovati i vrhovni vojni zapovjednik NATO-a za Europu Alexus Gregory Grynkewich te čelnici obrane država članica.
Predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa izjavio je u Lisabonu da će se uvjete jamstava dogovoriti "u narednim danima, po mogućnosti ovog tjedna". Iako europski lideri sastanak u Bijeloj kući smatraju prekretnicom, neki dužnosnici i dalje su skeptični oko mogućnosti postizanja mirovnog sporazuma i toga hoće li jamstva biti dovoljna da odvrate Putina.
S druge strane, Kremlj, koji zahtijeva da Kijev prepusti kontrolu nad velikim dijelovima istočne Ukrajine, odbacio je mogućnost prisutnosti NATO-ovih trupa na ukrajinskom tlu.
Faze plana
Paket koji se priprema sastoji se od nekoliko faza. Prva bi faza, prema upućenim izvorima, uključivala jačanje ukrajinske vojske kroz obuku i pojačanja. Te bi snage zatim podržala multinacionalna skupina sastavljena većinom od europskih trupa, pri čemu su Velika Britanija i Francuska spremne poslati stotine svojih vojnika. Oni bi bili stacionirani u Ukrajini, ali podalje od prve crte bojišnice.
Sljedeća faza plana predviđa i takozvanu američku pozadinsku potporu, koja bi se sastojala od razmjene obavještajnih podataka, nadzora granica, isporuke naoružanja te moguće protuzračne obrane. Europski dužnosnici očekuju da će SAD nastaviti pružati obavještajne podatke i vojnu opremu preko europskih partnera.
Talijanska premijerka Giorgia Meloni predložila je sigurnosna jamstva za Ukrajinu po uzoru na NATO, što bi Kijevu dalo snažnu savezničku potporu bez formalnog članstva u savezu. U ponedjeljak je u Washingtonu potvrdila da je to jedan od prijedloga o kojima će se raspravljati.
Nakon summita u Bijeloj kući u ponedjeljak, koji je donio čvršću američku potporu jamstvima, europski dužnosnici jučer su se usredotočili na razradu plana. Prema izvorima upoznatim sa situacijom, plan uključuje slanje britanskih i francuskih trupa u Ukrajinu, a raspravljalo se o njihovom broju i rasporedu. Desetak zemalja spremno je poslati svoje snage u ratom pogođenu zemlju, naveli su izvori za Bloomberg pod uvjetom anonimnosti.
Nejasna uloga SAD-a
Unatoč napretku, priroda američke potpore i dalje ostaje nejasna. Trump je za Fox News izjavio: "Kada je riječ o sigurnosti, oni su voljni poslati ljude na teren. Mi smo im voljni pomoći s nekim stvarima. Vjerojatno bismo mogli govoriti o zračnoj pomoći jer nitko nema takvu opremu kao mi, zaista nema. Ne mislim da će to biti problem."
Kasnije je glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt rekla da Trump razumije da su jamstva "ključna za osiguranje trajnog mira".
"Naložio je svom timu za nacionalnu sigurnost da se koordinira s našim prijateljima u Europi te da nastavi surađivati i raspravljati o ovim pitanjima s Ukrajinom i Rusijom", izjavila je Leavitt. Dodala je da je Trump isključio slanje američkih vojnika na teren, ali da bi Washington "svakako mogao pomoći u koordinaciji i možda pružiti druga sredstva sigurnosnih jamstava".
Razrada jamstava i protivljenje Kremlja
Britanska vlada potvrdila je jučer da će se europski vojni dužnosnici idućih dana sastati s američkim kolegama kako bi razradili "snažna sigurnosna jamstva i pripremili se za raspoređivanje snaga za osiguranje stabilnosti u slučaju prestanka neprijateljstava". U razgovorima će sudjelovati i vrhovni vojni zapovjednik NATO-a za Europu Alexus Gregory Grynkewich te čelnici obrane država članica.
Predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa izjavio je u Lisabonu da će se uvjete jamstava dogovoriti "u narednim danima, po mogućnosti ovog tjedna". Iako europski lideri sastanak u Bijeloj kući smatraju prekretnicom, neki dužnosnici i dalje su skeptični oko mogućnosti postizanja mirovnog sporazuma i toga hoće li jamstva biti dovoljna da odvrate Putina.
S druge strane, Kremlj, koji zahtijeva da Kijev prepusti kontrolu nad velikim dijelovima istočne Ukrajine, odbacio je mogućnost prisutnosti NATO-ovih trupa na ukrajinskom tlu.
Faze plana
Paket koji se priprema sastoji se od nekoliko faza. Prva bi faza, prema upućenim izvorima, uključivala jačanje ukrajinske vojske kroz obuku i pojačanja. Te bi snage zatim podržala multinacionalna skupina sastavljena većinom od europskih trupa, pri čemu su Velika Britanija i Francuska spremne poslati stotine svojih vojnika. Oni bi bili stacionirani u Ukrajini, ali podalje od prve crte bojišnice.
Sljedeća faza plana predviđa i takozvanu američku pozadinsku potporu, koja bi se sastojala od razmjene obavještajnih podataka, nadzora granica, isporuke naoružanja te moguće protuzračne obrane. Europski dužnosnici očekuju da će SAD nastaviti pružati obavještajne podatke i vojnu opremu preko europskih partnera.
Talijanska premijerka Giorgia Meloni predložila je sigurnosna jamstva za Ukrajinu po uzoru na NATO, što bi Kijevu dalo snažnu savezničku potporu bez formalnog članstva u savezu. U ponedjeljak je u Washingtonu potvrdila da je to jedan od prijedloga o kojima će se raspravljati.
