Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine zasjeda u četvrtak, no na dnevnom redu nema zakona poput ukidanja PDV-a na životne namirnice. Hoće li sjednica biti "plodonosna"? Što ako HDZ kaže ne zajedničkom kandidatu za člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda? Što će se dogoditi ako pobijedi Slaven Kovačević? Pitanja su na koje je za televiziju N1 odgovarao predsjednik HDZ-a 1990 i izaslanik u Domu naroda PS BiH Ilija Cvitanović.
Posljednje točke dnevnog reda su prijedlozi zakona o VSTV-u i Sudu Bosne i Hercegovine. Ima li naznaka kako će ovi zakoni dobiti potrebnu potporu?
Cvitanović: U Zastupničkom domu usvojena su dva potpuno suprotna zakona. To nisu zakoni koji se razlikuju u dvije ili tri riječi, nego je suština praktično suprotna kada je riječ o načinu izbora VSTV-a, o sudu i ostalim pitanjima. Bilo bi dobro da prođu, bilo bi dobro kako bismo došli do njih, ali da će nešto drastično promijeniti ili kako ćemo nešto dobiti od toga, siguran sam kako se to neće dogoditi. Veliko je pitanje i zbog toga što je sjednica sazvana, a da na dnevni red nisu stavljene točke koje su mjesecima na dnevnom redu, primjerice zakon o PDV-u kojim se od PDV-a oslobađaju prehrambeni proizvodi, namirnice i lijekovi, a koji je predložio kolega Nešković, zatim zakon o OSA-i koji sam ja predložio, a kojim se otklanja nepravda prema zaposlenicima OSA-e i dovodi ih se u položaj pripadnika Oružanih snaga i policijskih agencija, kako bi im se za mirovinu uzimalo najboljih pet godina uplata tijekom rada. I niz drugih zakona koji su morali biti na ovom dnevnom redu. Imam dojam kako je sjednica sazvana s ciljem ispunjavanja forme i da se ona zbog nadopuna koje će se dogoditi na samoj sjednici ponovno ne odgodi. Nadam se kako se to neće dogoditi.
Što je s proračunom za 2026. godinu? Ima li naznaka kako bi Vijeće ministara moglo pripremiti, Predsjedništvo potvrditi, pa vratiti u Parlament proračun ili će se ponovno čekati kraj godine?
Ne vjerujem. Redovit sam u Parlamentu i uopće ne vidim kako se vodi neki ozbiljniji razgovor o proračunu za 2026. godinu. Neki kažu kako je izborna godina pa bi to moglo motivirati vlast da ga usvoji, a drugi smatraju kako bi ih to moglo motivirati da se sve ostavi za nakon izbora. Vrlo je teško predvidjeti motive ovih politika u izbornoj godini. Je li motiv rješavanje problema i povlačenje sredstava ili nešto drugo, ali bojim se kako je jedini ozbiljan motiv dizanje tenzija, nerješavanje problema i ne-europski put Bosne i Hercegovine, uz zadržavanje statusa quo i lov u mutnom, čemu svjedočimo već 20 godina.
Što ako Bosna i Hercegovina propusti rokove?
Vrlo je moguće. Prvo, moguće je da ne povučemo sredstva zbog neusvajanja proračuna. Drugo, moguće je da ne ispoštujemo rokove za provedbu tih sredstava. U Bosni i Hercegovini je sve moguće zbog tromog sustava i nerada u Vijeću ministara. No, ono čega se prvenstveno bojim jest da proračun neće doći u parlamentarne klupe u razumnom roku.
Što je s glavnim pregovaračem?
Potpuno je nerealno očekivati da se Vijeće ministara dogovori oko izbora glavnog pregovarača, osobe koja bi mogla kvalitetno odgovoriti onome što se od nje očekuje. Nije realan ni prijedlog kako se to riješi u Zastupničkom domu. Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine ne možete dijeliti na dva dijela. Ako će se to rješavati u Parlamentarnoj skupštini, mora biti u oba doma. Ne treba je osakaćivati. No, na taj način pregovarač neće biti izabran ili će ga biti vrlo teško izabrati. Prvo, ova dva zakona bit će vrlo teško donesena i usuglašena. A drugo, i ako se donesu, ostaje još teže pitanje jer su za ove politike kadrovska pitanja najteža. Kroz kadrovska pitanja rješavaju se sva ostala. Zato izbor glavnog pregovarača nije realan, osobito ne od aktualnih politika. Ne vjerujem kako dio ovih politika uopće želi Europsku uniju.
Zastupnički dom Parlamenta je prošlog tjedna usvojio izmjene zakona o oporezivanju igara na sreću. Sada je na potezu Dom naroda. Hoćete li vi osobno podržati te izmjene?
Odgovorit ću vam vrlo jasno. Žao mi je što zakon o oporezivanju kladionica, odnosno igara na sreću, nije prošao po prijedlogu Slavena Raguža na posljednjoj sjednici Zastupničkog doma Federacije, gdje se to trebalo rješavati. Za uvrštavanje u dnevni red bila su 48 glasa, a potrebna su bila 50. Tamo je trebalo riješiti taj problem jer igre na sreću nisu pitanje neizravnih poreza. Ne donose nikakvu dodatnu vrijednost. Koga tim porezom oporezujemo? Neku nadu kako ćemo dobiti novac? Vjerojatno ću to podržati, još ću se konzultirati sa strankom, ali od toga nećemo dobiti ništa. To je klasični populizam u izbornoj godini jer je riječ o izravnim, a ne neizravnim porezima. To se trebalo riješiti na razini entiteta. Nisam siguran kako su glasali predlagatelji ovog zakona u Federaciji kada je kolega Raguž to predložio. Realno je kako zakon bude usvojen, ali je realno i kako bude neprovediv.
Prije nekoliko dana u Mostaru su se ponovno okupile stranke koje predvodite i najavile kandidata za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Jeste li razgovarali o imenu?
O imenu razgovaramo već pola godine, ali nećemo izlaziti u javnost. Postavili smo jasan kriterij: prvo ćemo definirati što tražimo od kandidata, a potom ćemo objaviti ime. Najlakše je objaviti ime. Nas je pet za stolom i svaki od nas može biti kvalitetan kandidat. U jednom se trenutku govorilo kako bi kandidat bio nestranački. Cilj je osoba koja nije ovisna o političkim strankama, relativno nestranačka, s visokim obrazovanjem, nova politička poruka. Želimo osobu na koju se ne može utjecati, osobu formata, integriranu i sposobnu samostalno donositi odluke, a ne biti pod tuđim utjecajem. Te politike nas ne zanimaju, to je prošlost. Želimo osobu s apsolutnim autoritetom u donošenju odluka u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine. Imamo redovite sastanke, finaliziramo programske ciljeve i razgovaramo s potencijalnim kandidatima. Ime se polako kristalizira i bit će u skladu s našim stremljenjima.
Rekli ste kako ćete to ime predložiti i HDZ-u BiH radi zajedničkog kandidata. Što ako HDZ BiH kaže ne?
Bit će im upućen otvoren poziv na zajedništvo. Zajedništvo se reflektira osobom koja može povezati sve nas, koja nije stranačka i koja će nakon izbora obnašati dužnost člana Predsjedništva u skladu s interesima hrvatskog naroda, neopterećena političkim pritiscima.
Je li sazrelo vrijeme da to prihvate?
Mislim kako jest. Vrijeme je da Hrvati kandidiraju osobu koja nije ovisna o bilo kojem pojedincu. Spremni smo razgovarati sa svima koji imaju potporu Hrvata u Bosni i Hercegovini i vidjeti postoji li bolji i neovisniji kandidat.
Ako HDZ kaže ne, hoćete li ići s dva kandidata? DF je najavio Slavena Kovačevića kao kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva.
U tom slučaju idemo s dva kandidata jer osoba o kojoj govorite to nije, niti je to njegova politika.
Što ako pobijedi?
To bi bila još veća šteta za Bosnu i Hercegovinu i apsolutni promašaj. To mora prestati. Zaključak ovih pet stranaka je jasan: idemo s neovisnim kandidatom i tražimo potporu svih koji žele europski put Bosne i Hercegovine i ravnopravnost. Kandidatura koju spominjete je "prst u oko" Hrvatima. Osoba koja poziva bošnjačkog političara da odustane kako bi njegovi glasači podržali kandidaturu za hrvatskog člana Predsjedništva pokazuje apsurd te kandidature. Takve kandidature postoje na mržnji, provokaciji i licemjerju. Ako želite predstavljati hrvatski narod, morate tražiti hrvatske glasove. Sve ostalo je prevara i krađa i nitko od nas to neće prihvatiti.
Što znači kako nitko neće prihvatiti?
Ja osobno to nikada neću priznati, niti će stranke to prihvatiti. Ta kandidatura za nas ne postoji. To je dodatno gađenje Bosne i Hercegovine Hrvatima. Ne želim da se moje riječi tumače kao radikalne, nego želim da bošnjački narod shvati, a velikim dijelom i shvaća, kako zajedno živimo i kako ovo nije pošteno. Zamislite obrnutu situaciju: da Hrvata ima 500 tisuća i da biramo dva člana Predsjedništva, pa izaberemo nekoga tko se izjašnjava kao Bošnjak za bošnjačkog člana. Ja to sebi nikada ne bih dopustio. Za mene je to po definiciji neprihvatljiva politika, rekao je Ilija Cvitanović za N1.
Posljednje točke dnevnog reda su prijedlozi zakona o VSTV-u i Sudu Bosne i Hercegovine. Ima li naznaka kako će ovi zakoni dobiti potrebnu potporu?
Cvitanović: U Zastupničkom domu usvojena su dva potpuno suprotna zakona. To nisu zakoni koji se razlikuju u dvije ili tri riječi, nego je suština praktično suprotna kada je riječ o načinu izbora VSTV-a, o sudu i ostalim pitanjima. Bilo bi dobro da prođu, bilo bi dobro kako bismo došli do njih, ali da će nešto drastično promijeniti ili kako ćemo nešto dobiti od toga, siguran sam kako se to neće dogoditi. Veliko je pitanje i zbog toga što je sjednica sazvana, a da na dnevni red nisu stavljene točke koje su mjesecima na dnevnom redu, primjerice zakon o PDV-u kojim se od PDV-a oslobađaju prehrambeni proizvodi, namirnice i lijekovi, a koji je predložio kolega Nešković, zatim zakon o OSA-i koji sam ja predložio, a kojim se otklanja nepravda prema zaposlenicima OSA-e i dovodi ih se u položaj pripadnika Oružanih snaga i policijskih agencija, kako bi im se za mirovinu uzimalo najboljih pet godina uplata tijekom rada. I niz drugih zakona koji su morali biti na ovom dnevnom redu. Imam dojam kako je sjednica sazvana s ciljem ispunjavanja forme i da se ona zbog nadopuna koje će se dogoditi na samoj sjednici ponovno ne odgodi. Nadam se kako se to neće dogoditi.
Što je s proračunom za 2026. godinu? Ima li naznaka kako bi Vijeće ministara moglo pripremiti, Predsjedništvo potvrditi, pa vratiti u Parlament proračun ili će se ponovno čekati kraj godine?
Ne vjerujem. Redovit sam u Parlamentu i uopće ne vidim kako se vodi neki ozbiljniji razgovor o proračunu za 2026. godinu. Neki kažu kako je izborna godina pa bi to moglo motivirati vlast da ga usvoji, a drugi smatraju kako bi ih to moglo motivirati da se sve ostavi za nakon izbora. Vrlo je teško predvidjeti motive ovih politika u izbornoj godini. Je li motiv rješavanje problema i povlačenje sredstava ili nešto drugo, ali bojim se kako je jedini ozbiljan motiv dizanje tenzija, nerješavanje problema i ne-europski put Bosne i Hercegovine, uz zadržavanje statusa quo i lov u mutnom, čemu svjedočimo već 20 godina.
Što ako Bosna i Hercegovina propusti rokove?
Vrlo je moguće. Prvo, moguće je da ne povučemo sredstva zbog neusvajanja proračuna. Drugo, moguće je da ne ispoštujemo rokove za provedbu tih sredstava. U Bosni i Hercegovini je sve moguće zbog tromog sustava i nerada u Vijeću ministara. No, ono čega se prvenstveno bojim jest da proračun neće doći u parlamentarne klupe u razumnom roku.
Što je s glavnim pregovaračem?
Potpuno je nerealno očekivati da se Vijeće ministara dogovori oko izbora glavnog pregovarača, osobe koja bi mogla kvalitetno odgovoriti onome što se od nje očekuje. Nije realan ni prijedlog kako se to riješi u Zastupničkom domu. Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine ne možete dijeliti na dva dijela. Ako će se to rješavati u Parlamentarnoj skupštini, mora biti u oba doma. Ne treba je osakaćivati. No, na taj način pregovarač neće biti izabran ili će ga biti vrlo teško izabrati. Prvo, ova dva zakona bit će vrlo teško donesena i usuglašena. A drugo, i ako se donesu, ostaje još teže pitanje jer su za ove politike kadrovska pitanja najteža. Kroz kadrovska pitanja rješavaju se sva ostala. Zato izbor glavnog pregovarača nije realan, osobito ne od aktualnih politika. Ne vjerujem kako dio ovih politika uopće želi Europsku uniju.
Zastupnički dom Parlamenta je prošlog tjedna usvojio izmjene zakona o oporezivanju igara na sreću. Sada je na potezu Dom naroda. Hoćete li vi osobno podržati te izmjene?
Odgovorit ću vam vrlo jasno. Žao mi je što zakon o oporezivanju kladionica, odnosno igara na sreću, nije prošao po prijedlogu Slavena Raguža na posljednjoj sjednici Zastupničkog doma Federacije, gdje se to trebalo rješavati. Za uvrštavanje u dnevni red bila su 48 glasa, a potrebna su bila 50. Tamo je trebalo riješiti taj problem jer igre na sreću nisu pitanje neizravnih poreza. Ne donose nikakvu dodatnu vrijednost. Koga tim porezom oporezujemo? Neku nadu kako ćemo dobiti novac? Vjerojatno ću to podržati, još ću se konzultirati sa strankom, ali od toga nećemo dobiti ništa. To je klasični populizam u izbornoj godini jer je riječ o izravnim, a ne neizravnim porezima. To se trebalo riješiti na razini entiteta. Nisam siguran kako su glasali predlagatelji ovog zakona u Federaciji kada je kolega Raguž to predložio. Realno je kako zakon bude usvojen, ali je realno i kako bude neprovediv.
Prije nekoliko dana u Mostaru su se ponovno okupile stranke koje predvodite i najavile kandidata za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Jeste li razgovarali o imenu?
O imenu razgovaramo već pola godine, ali nećemo izlaziti u javnost. Postavili smo jasan kriterij: prvo ćemo definirati što tražimo od kandidata, a potom ćemo objaviti ime. Najlakše je objaviti ime. Nas je pet za stolom i svaki od nas može biti kvalitetan kandidat. U jednom se trenutku govorilo kako bi kandidat bio nestranački. Cilj je osoba koja nije ovisna o političkim strankama, relativno nestranačka, s visokim obrazovanjem, nova politička poruka. Želimo osobu na koju se ne može utjecati, osobu formata, integriranu i sposobnu samostalno donositi odluke, a ne biti pod tuđim utjecajem. Te politike nas ne zanimaju, to je prošlost. Želimo osobu s apsolutnim autoritetom u donošenju odluka u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine. Imamo redovite sastanke, finaliziramo programske ciljeve i razgovaramo s potencijalnim kandidatima. Ime se polako kristalizira i bit će u skladu s našim stremljenjima.
Rekli ste kako ćete to ime predložiti i HDZ-u BiH radi zajedničkog kandidata. Što ako HDZ BiH kaže ne?
Bit će im upućen otvoren poziv na zajedništvo. Zajedništvo se reflektira osobom koja može povezati sve nas, koja nije stranačka i koja će nakon izbora obnašati dužnost člana Predsjedništva u skladu s interesima hrvatskog naroda, neopterećena političkim pritiscima.
Je li sazrelo vrijeme da to prihvate?
Mislim kako jest. Vrijeme je da Hrvati kandidiraju osobu koja nije ovisna o bilo kojem pojedincu. Spremni smo razgovarati sa svima koji imaju potporu Hrvata u Bosni i Hercegovini i vidjeti postoji li bolji i neovisniji kandidat.
Ako HDZ kaže ne, hoćete li ići s dva kandidata? DF je najavio Slavena Kovačevića kao kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva.
U tom slučaju idemo s dva kandidata jer osoba o kojoj govorite to nije, niti je to njegova politika.
Što ako pobijedi?
To bi bila još veća šteta za Bosnu i Hercegovinu i apsolutni promašaj. To mora prestati. Zaključak ovih pet stranaka je jasan: idemo s neovisnim kandidatom i tražimo potporu svih koji žele europski put Bosne i Hercegovine i ravnopravnost. Kandidatura koju spominjete je "prst u oko" Hrvatima. Osoba koja poziva bošnjačkog političara da odustane kako bi njegovi glasači podržali kandidaturu za hrvatskog člana Predsjedništva pokazuje apsurd te kandidature. Takve kandidature postoje na mržnji, provokaciji i licemjerju. Ako želite predstavljati hrvatski narod, morate tražiti hrvatske glasove. Sve ostalo je prevara i krađa i nitko od nas to neće prihvatiti.
Što znači kako nitko neće prihvatiti?
Ja osobno to nikada neću priznati, niti će stranke to prihvatiti. Ta kandidatura za nas ne postoji. To je dodatno gađenje Bosne i Hercegovine Hrvatima. Ne želim da se moje riječi tumače kao radikalne, nego želim da bošnjački narod shvati, a velikim dijelom i shvaća, kako zajedno živimo i kako ovo nije pošteno. Zamislite obrnutu situaciju: da Hrvata ima 500 tisuća i da biramo dva člana Predsjedništva, pa izaberemo nekoga tko se izjašnjava kao Bošnjak za bošnjačkog člana. Ja to sebi nikada ne bih dopustio. Za mene je to po definiciji neprihvatljiva politika, rekao je Ilija Cvitanović za N1.
