''Danas Hrvati u BiH žele da njihova djeca i unuci znaju odgovore na brojna pitanja i da znaju istinu o sudbini Hrvata. 331 logor je Armija imala za Hrvate, 194 pod upravom VRS također za Hrvate. Žele na satu povijesti učiti kako je jablanički muzej recimo bio logor za Hrvate. To je činjenica i naša djeca to moraju učiti'', rekao je Ivo Čolak prilikom obilježavanja 31. obljetnice Hrvatske zajednice Herceg-Bosne u Mostaru.
Obilježavanje obljetnice započelo je polaganjem vijenaca ispred Spomenika hrvatskim žrtvama Domovinskog rata i Rata u BiH, nakon čega je održano predavanje i okrugli stol na temu Herceg-Bosna: Povijesni usud ili 'Istočni grijeh' Hrvatstva.
''Jedna od rečenica koju svi pamtimo iz školskih klupa je da je povijest učiteljica života'', kazao je Čolak obraćajući se prisutnima, dodajući da su povijesne činjenice o kojima se pripovijedalo onda bile neupitne istine.
Smatra da udžbenici mogu prijeći neke cjeline od prapovijesti do početka civilizacije, ali kada je u pitanju povijest jednog naroda, to je zapravo najbitnija povijest.
''Narod bez povijesti je narod bez budućnosti. Kao i većina nas rođenih nakon 2. svjetskog rata, udžbeničke istine bile su jedine istine. Danas samo jednim klikom miša može se doći do informacije kako su u BiH hrvati prije rata kao narod nosili stigmu kao reakcioni narod optuživani su za genocid i dobili su stigmu građana drugog reda. Prisiljavani na migraciju i prognani. Danas Hrvati u BiH žele da njihova djeca i unuci znaju odgovore na brojna pitanja i da znaju istinu o sudbini Hrvata. 331 logor je Armija imala za Hrvate, 194 pod upravom VRS također za Hrvate. Žele na satu povijesti učiti kako je jablanički muzej recimo bio logor za Hrvate. To je činjenica i naša djeca to moraju učiti. Stradanja u Vukovaru obišla su cijeli svijet kao i stradanja u Srebrenici. Zašto stradanja naših ljudi ne bi obišla barem naše učenike na satima povijesti'', zapitao je Čolak ističući da je to ''do nas''.
''Ne mora biti u udžbenicima, ali nastavnici bi to trebali učiti djecu. Npr. zašto moja djeca u Širokom Brijegu nisu imali nekoliko sati povijesti kako bi čuli za naše heroje? Sve ovo vrijedi i za 18.11. jer je to naš najveći blagdan kojeg bi trebali i morali institucionalizirati i staviti u sate povijesti pa makar i neslužbeno'', kazao je Čolak, dodajući da je Sveučilište u Mostaru pravi primjer toga, jer sveučilište nikada nije radilo na današnji datum.
''I za njih je to blagdan, što nam govori da se može i hoće. Stoga, sretan vam 18.11., dan HRHB'', poručio je Čolak.
Draga Čović, predsjednik Hrvatskog narodnog sabora i HDZ-a BiH, kazao je da mu je čast što može čestitati obljetnicu utemeljenja HRHB.
''Siguran sam da ćemo danas svi pratiti ono što se događa u Vukovaru, ali mislim da je jednako vrijedno da se danas prisjetimo svih velikana hrvatskog naroda koji su štitili hrvatski narod u BiH'', kazao je Čović i dodaje:
''Da nije bilo takvih odluka mi ne bismo danas bili ovdje niti bi ikada bili dio konstitutivnog naroda niti bi maštali o tome kako izgraditi BiH po mjeri hrvatskog naroda''.
Dodaje i da je dokument kojeg su usvojili prije 2 godine; koncepcija strateških odrednica za hrvatski narod narednih 10 godina.
''Ako bismo sve to zaokružili, konačno će hrvatski narod imati sva zagarantirana prava. Želimo snažno surađivati sa svim prirodima međunarodnih institucija ali i s predstavnicima druga dva naroda kako bismo osigurali dostojanstvenu budućnost svojoj djeci'', kazao je Čović, zahvaljujući svima onima što su dali najviše što su mogli dati i bez kojih, kaže, ne bi imali ovo što danas imamo.
Bljesak.info
Obilježavanje obljetnice započelo je polaganjem vijenaca ispred Spomenika hrvatskim žrtvama Domovinskog rata i Rata u BiH, nakon čega je održano predavanje i okrugli stol na temu Herceg-Bosna: Povijesni usud ili 'Istočni grijeh' Hrvatstva.
''Jedna od rečenica koju svi pamtimo iz školskih klupa je da je povijest učiteljica života'', kazao je Čolak obraćajući se prisutnima, dodajući da su povijesne činjenice o kojima se pripovijedalo onda bile neupitne istine.
Smatra da udžbenici mogu prijeći neke cjeline od prapovijesti do početka civilizacije, ali kada je u pitanju povijest jednog naroda, to je zapravo najbitnija povijest.
''Narod bez povijesti je narod bez budućnosti. Kao i većina nas rođenih nakon 2. svjetskog rata, udžbeničke istine bile su jedine istine. Danas samo jednim klikom miša može se doći do informacije kako su u BiH hrvati prije rata kao narod nosili stigmu kao reakcioni narod optuživani su za genocid i dobili su stigmu građana drugog reda. Prisiljavani na migraciju i prognani. Danas Hrvati u BiH žele da njihova djeca i unuci znaju odgovore na brojna pitanja i da znaju istinu o sudbini Hrvata. 331 logor je Armija imala za Hrvate, 194 pod upravom VRS također za Hrvate. Žele na satu povijesti učiti kako je jablanički muzej recimo bio logor za Hrvate. To je činjenica i naša djeca to moraju učiti. Stradanja u Vukovaru obišla su cijeli svijet kao i stradanja u Srebrenici. Zašto stradanja naših ljudi ne bi obišla barem naše učenike na satima povijesti'', zapitao je Čolak ističući da je to ''do nas''.
''Ne mora biti u udžbenicima, ali nastavnici bi to trebali učiti djecu. Npr. zašto moja djeca u Širokom Brijegu nisu imali nekoliko sati povijesti kako bi čuli za naše heroje? Sve ovo vrijedi i za 18.11. jer je to naš najveći blagdan kojeg bi trebali i morali institucionalizirati i staviti u sate povijesti pa makar i neslužbeno'', kazao je Čolak, dodajući da je Sveučilište u Mostaru pravi primjer toga, jer sveučilište nikada nije radilo na današnji datum.
''I za njih je to blagdan, što nam govori da se može i hoće. Stoga, sretan vam 18.11., dan HRHB'', poručio je Čolak.
Draga Čović, predsjednik Hrvatskog narodnog sabora i HDZ-a BiH, kazao je da mu je čast što može čestitati obljetnicu utemeljenja HRHB.
''Siguran sam da ćemo danas svi pratiti ono što se događa u Vukovaru, ali mislim da je jednako vrijedno da se danas prisjetimo svih velikana hrvatskog naroda koji su štitili hrvatski narod u BiH'', kazao je Čović i dodaje:
''Da nije bilo takvih odluka mi ne bismo danas bili ovdje niti bi ikada bili dio konstitutivnog naroda niti bi maštali o tome kako izgraditi BiH po mjeri hrvatskog naroda''.
Dodaje i da je dokument kojeg su usvojili prije 2 godine; koncepcija strateških odrednica za hrvatski narod narednih 10 godina.
''Ako bismo sve to zaokružili, konačno će hrvatski narod imati sva zagarantirana prava. Želimo snažno surađivati sa svim prirodima međunarodnih institucija ali i s predstavnicima druga dva naroda kako bismo osigurali dostojanstvenu budućnost svojoj djeci'', kazao je Čović, zahvaljujući svima onima što su dali najviše što su mogli dati i bez kojih, kaže, ne bi imali ovo što danas imamo.
Bljesak.info
