Počne lagano i uobičajeno, s osnovnim podacima poput imena, prezimena, adrese, OIB-a, broja mobitela. Malo se zakomplicira na drugoj stranici, gdje se od vas traži da navedete podatke o vlasništvu i suvlasništvu na oštećenoj zgradi, ali nije to ništa što se ne može riješiti u roku od najviše nekoliko sati. A zatim počinje noćna mora za svakoga tko želi podnijeti zahtjev za obnovu kuće ili zgrade oštećene u potresu koji je 22. ožujka pogodio Zagreb, piše Večernji list.
Samo popis dug je 7 stranica
Ukratko – želite li da vam država i lokalna samouprava osiguraju 80 posto sredstava za obnovu vaše zgrade ili kuće, kako je to predviđeno Zakonom o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije, morat ćete skupiti devedesetak različitih dokumenata, što će se pokazati gotovo pa nemogućom misijom za sve osim za najupornije.
Ako ne odustanete odmah čim otvorite obrazac u kojem je navedena sva dokumentacija koju morate prikupiti da biste se prijavili na natječaj za obnovu nekretnine, a koji broji sedam stranica, pripremite se za, pogotovo u trenutačnoj situaciji s koronom, nekoliko mjeseci obilaženja različitih institucija i zvanja raznih brojeva, i to sve s nadom da ćete možda uspjeti prikupiti neke nebulozne podatke koji se od vas traže.
Primjerice, morate najprije dokazati da ste uopće ovlašteni zatražiti obnovu svoje nekretnine, priložiti povijesni izvadak iz zemljišne knjige, građevinsku i uporabnu dozvolu, glavni projekt za izvođenje radova, dokaz da vaša kuća ili zgrada danas uopće postoji, nalaz statičara koji vam je svojedobno pregledao dom, detaljne fotografije tog oštećenja, dokaz da u toj kući danas živite, a pitat će vas jeste li u braku, životnom partnerstvu ili možda živite sami...
– Ako sam krene u tu bitku osiguravanja potrebne dokumentacije, to je put koji će za prosječnog čovjeka trajati po pola godine. I to je tek početak cijelog jednog kompliciranog procesa, jer tek nakon što netko skupi potrebnu dokumentaciju, ulazi u natječaj u kojem može, ali i ne mora dobiti pravo na obnovu.
I tek kad dobijete zeleno svjetlo, kreće, opet, prikupljanje dokumentacije za samu obnovu, pa naručivanje radova i tek na kraju slijede sami radovi – govori Tihomil Matković, predsjednik Udruženja arhitekata Hrvatske gospodarske komore. Dakle, od danas do trenutka kad radnici završe s radovima na vašem objektu proći će, vrlo je izgledno, i nekoliko godina.
A prema nekim najavama, Zakon o obnovi Zagreba i okolice mogao bi se primijeniti i na područje Banovine, što bi značilo da bi tamošnji ljudi koji su ostali bez krova nad glavom morali prolaziti kroz tu šumu papira. Je li to doista potrebno?
Osnovati bazu katastra
– Dugotrajno bi se problem mogao riješiti osnivanjem baze katastra zgrada, gdje bi onda u svakom trenutku znali kako se svaka pojedina zgrada ponaša u gruntovnici. To kao država moramo uspostaviti jer će nam znatno olakšati obnovu potencijalnih budućih potresa ili drugih katastrofa. S obzirom na to da to sada nemamo, a i njegovo uspostavljanje nije moguće preko noći, trenutačno je rješenje da država praktički dvije trećine tih podataka koje sada traži od građana da ih skupe, skupi sama, jer ih ionako lagano može izvući iz svojih baza podataka. Neka organiziraju određena tijela koja će pridonijeti brzini prikupljanja te dokumentacije. S nekoliko klikova mišem netko će u pola sata obaviti ono za što građanima trebaju tjedni – poentira Matković.
Samo popis dug je 7 stranica
Ukratko – želite li da vam država i lokalna samouprava osiguraju 80 posto sredstava za obnovu vaše zgrade ili kuće, kako je to predviđeno Zakonom o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije, morat ćete skupiti devedesetak različitih dokumenata, što će se pokazati gotovo pa nemogućom misijom za sve osim za najupornije.
Ako ne odustanete odmah čim otvorite obrazac u kojem je navedena sva dokumentacija koju morate prikupiti da biste se prijavili na natječaj za obnovu nekretnine, a koji broji sedam stranica, pripremite se za, pogotovo u trenutačnoj situaciji s koronom, nekoliko mjeseci obilaženja različitih institucija i zvanja raznih brojeva, i to sve s nadom da ćete možda uspjeti prikupiti neke nebulozne podatke koji se od vas traže.
Primjerice, morate najprije dokazati da ste uopće ovlašteni zatražiti obnovu svoje nekretnine, priložiti povijesni izvadak iz zemljišne knjige, građevinsku i uporabnu dozvolu, glavni projekt za izvođenje radova, dokaz da vaša kuća ili zgrada danas uopće postoji, nalaz statičara koji vam je svojedobno pregledao dom, detaljne fotografije tog oštećenja, dokaz da u toj kući danas živite, a pitat će vas jeste li u braku, životnom partnerstvu ili možda živite sami...
– Ako sam krene u tu bitku osiguravanja potrebne dokumentacije, to je put koji će za prosječnog čovjeka trajati po pola godine. I to je tek početak cijelog jednog kompliciranog procesa, jer tek nakon što netko skupi potrebnu dokumentaciju, ulazi u natječaj u kojem može, ali i ne mora dobiti pravo na obnovu.
I tek kad dobijete zeleno svjetlo, kreće, opet, prikupljanje dokumentacije za samu obnovu, pa naručivanje radova i tek na kraju slijede sami radovi – govori Tihomil Matković, predsjednik Udruženja arhitekata Hrvatske gospodarske komore. Dakle, od danas do trenutka kad radnici završe s radovima na vašem objektu proći će, vrlo je izgledno, i nekoliko godina.
A prema nekim najavama, Zakon o obnovi Zagreba i okolice mogao bi se primijeniti i na područje Banovine, što bi značilo da bi tamošnji ljudi koji su ostali bez krova nad glavom morali prolaziti kroz tu šumu papira. Je li to doista potrebno?
Osnovati bazu katastra
– Dugotrajno bi se problem mogao riješiti osnivanjem baze katastra zgrada, gdje bi onda u svakom trenutku znali kako se svaka pojedina zgrada ponaša u gruntovnici. To kao država moramo uspostaviti jer će nam znatno olakšati obnovu potencijalnih budućih potresa ili drugih katastrofa. S obzirom na to da to sada nemamo, a i njegovo uspostavljanje nije moguće preko noći, trenutačno je rješenje da država praktički dvije trećine tih podataka koje sada traži od građana da ih skupe, skupi sama, jer ih ionako lagano može izvući iz svojih baza podataka. Neka organiziraju određena tijela koja će pridonijeti brzini prikupljanja te dokumentacije. S nekoliko klikova mišem netko će u pola sata obaviti ono za što građanima trebaju tjedni – poentira Matković.
