Vodeća bošnjačka stranka u BiH, Stranka demokratske akcije (SDA) Bakira Izetbegovića, nazvala je neistinom navode predsjedavajućeg BiH Predsjedništva Dragana Čovića da BiH ne osporava izgradnju Pelješkog mosta koje je iznio tijekom sinoćnjeg gostovanja u Temi dana HRT-a.

"Apsolutna je neistina da BiH službeno ne osporava izgradnju Pelješkog mosta. Prava je istina, a to zna i sam Čović, da je Predsjedništvo BiH 2007. godine jednoglasno usvojilo stav koji glasi: 'Bosna i Hercegovina je protiv izgradnje mosta do rješavanja otvorenih pitanja vezanih za identificiranje morske granične crte između dvije države',  navodi se u priopćenju iz Stranke demokratske akcije kojoj je na čelu Bakira Izetbegović, a on je ujedno i bošnjački član BiH Predsjedništva.

"Čović zastupa interese Hrvatske"

SDA dodaje da su o takvome stavu BiH Predsjedništva upoznati i najviši dužnosnici Hrvatske, te je optužio Čovića da zastupa interese Hrvatske umjesto Bosne i Hercegovine.

"Nedopustivo je da Dragan Čović  umjesto obvezujućeg zastupanja interesa BiH zastupa interese druge države i nastoji opravdati postupke Hrvatske koji predstavljaju udar na suverenitet BiH i u suprotnosti su s Konvencijom UN o pravu mora i  dugoročnim interesima BiH", dodaje se u priopćenju.

Predsjedavajući BiH Predsjedništva Dragan Čović, koji je i predsjednik HDZ-a BiH, izjavio je za HRT kako osporavanje izgradnje Pelješkog mosta nije službeno stajalište BiH.

"Problematiziranje gradnje Pelješkog mosta nije službeno stajalište BiH. Službeno stajalište zadnjih godina je bilo u smislu ohrabrivanja Hrvatske da nastavi s takvim infrastrukturnim projektom koji ima veliko značenje i za BiH", rekao Čović.

Zaustavljanje izgradnje Pelješkog mosta

Vladajuće i oporbene bošnjačke stranke najavile su pokretanje inicijative u Parlamentarnoj skupštini BiH za zaustavljanje izgradnje Pelješkog mosta do utvrđivanje granice na moru između dviju država i zahtjeva za pristup otvorenome moru za brodove iz BiH.

Granica na moru između dviju država određena je 1999., a taj su Sporazum o granici potpisali tadašnji predsjednici Hrvatske Franjo Tuđman i BiH Alija Izetbegović. Zbog prijepora taj sporazum nikada nije ratificiran u Hrvatskom saboru, odnosno Parlamentu BiH, no primjenjuje se kao privremeno rješenje.