Umjesto smirivanja, politička kriza u BiH eskalira, a posljednji povod je odluka Ustavnog suda BiH kojom je utvrđeno da šume u Republici Srpskoj nisu vlasništvo tog entiteta, piše Večernji list BiH.
Poziv na konsenzus
Odluka je, očekivano, izazvala niz negativnih reakcija u RS-u, najavu nastavka već postojeće blokade državnih institucija te povratak “izvornom Daytonu”.
Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik poručio je da će biti povučene suglasnosti RS-a dane na sporazume o formiranju Oružanih snaga BiH i Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća (VSTV).
- Ovih dana popisujemo sve ono što su uradili visoki predstavnici ili je urađeno kroz naše sporazume i davanja suglasnosti. Mi ćemo povući naše suglasnosti na sporazume o vojsci i VSTV-u - rekao je Dodik. Istaknuo je kako postoji želja da se predloži, a o čemu će se ovih dana i odlučivati, da se “rušenjem” Zakona o vojsci u roku od nekoliko mjeseci formira vojska RS-a.
- To je sve sukladno Ustavu i nema mjesta na svijetu gdje se zakonom pokušava srušiti Ustav, samo nama pokušavaju takvo nešto kazati. U Ustavu BiH piše da postoji vojska Republike Srpske - naveo je Dodik. Pozvao je na konsenzus u Narodnoj skupštini RS-a prema tim i drugim bitnim pitanjima za ovaj entitet, među kojima su i nametnute odluke visokih predstavnika. Uputio je na to da u RS-u postoji većina koja može odlučivati, dodajući da bi bilo dobro da u stvarima bitnim za Republiku Srpsku svi u tome budu te ih je i pozvao na to.
- Mi smo ti koji imamo izvorne ovlasti, a to što netko kome je dano da tumači Daytonski sporazum izvršnim odlukama nameće promjenu ustavnog sustava, to mu nije dano - istaknuo je Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH i predsjednik SNSD-a.
Sporne odluke i pitanja
No, pitanje je kako će oporbene stranke u RS-u reagirati na Dodikove prijedloge jer već su se ogradili od njegovih izjava o disoluciji BiH kao “opasnog avanturizma”. Tom konsenzusu u prilog ne ide ni najnovija afera s uporabom kisika za potrebe bolnica u RS-u, gdje oporba inzistira na ostavkama entitetske Vlade. Bez potpunog nacionalnog jedinstva o ovim pitanjima Dodik će se teško odlučiti na bilo koji novi korak u smjeru konfrontacije sa Zapadom.
- Odgovorno liderstvo zahtijeva sudjelovanje u vlasti i usvajanje ključnih ekonomskih reformi i reformi za transparentnost kako bi se poboljšao život građana, a ne retrogradne pozive koji nude samo gubitak bilo kakvih izgleda u budućnosti - poručili su jučer iz američkog Veleposlanstva reagirajući na Dodikove najave. Čak i da sve ostane na oštroj retorici i ignoriranju sudskih odluka te nametnutih zakonskih odredbi, politička i institucionalna kriza u BiH ostaje preduboka. U tako lošem ambijentu bh. političari dočekuju visoke dužnosnike iz Bruxellesa i Washingtona, koji mogu samo konstatirati da je stanje u zemlji danas lošije nego prije dvije, tri ili pet godina. Napretka nema ni unutar FBiH, gdje se ne vidi ozbiljna želja za razgovor i dogovor o izbornoj reformi kao ključnom problemu hrvatsko-bošnjačkih odnosa.
Umjesto razgovora i dogovora o prijedlozima koji bi jamčili ravnopravnost Hrvata i mogućnost izbora vlastitih nacionalnih predstavnika, stranke iz Sarajeva forsiraju ekstremnu priču o tzv. građanskoj državi i ukidanju ustavnog načela konstitutivnosti naroda. Ovako sumornu političku jesen BiH dugo ne pamti i očito su potrebni ozbiljni rezovi želi li se stvari pomaknuti u pravom smjeru. Politička kriza mora se riješiti, i to žurno.
Poziv na konsenzus
Odluka je, očekivano, izazvala niz negativnih reakcija u RS-u, najavu nastavka već postojeće blokade državnih institucija te povratak “izvornom Daytonu”.
Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik poručio je da će biti povučene suglasnosti RS-a dane na sporazume o formiranju Oružanih snaga BiH i Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća (VSTV).
- Ovih dana popisujemo sve ono što su uradili visoki predstavnici ili je urađeno kroz naše sporazume i davanja suglasnosti. Mi ćemo povući naše suglasnosti na sporazume o vojsci i VSTV-u - rekao je Dodik. Istaknuo je kako postoji želja da se predloži, a o čemu će se ovih dana i odlučivati, da se “rušenjem” Zakona o vojsci u roku od nekoliko mjeseci formira vojska RS-a.
- To je sve sukladno Ustavu i nema mjesta na svijetu gdje se zakonom pokušava srušiti Ustav, samo nama pokušavaju takvo nešto kazati. U Ustavu BiH piše da postoji vojska Republike Srpske - naveo je Dodik. Pozvao je na konsenzus u Narodnoj skupštini RS-a prema tim i drugim bitnim pitanjima za ovaj entitet, među kojima su i nametnute odluke visokih predstavnika. Uputio je na to da u RS-u postoji većina koja može odlučivati, dodajući da bi bilo dobro da u stvarima bitnim za Republiku Srpsku svi u tome budu te ih je i pozvao na to.
- Mi smo ti koji imamo izvorne ovlasti, a to što netko kome je dano da tumači Daytonski sporazum izvršnim odlukama nameće promjenu ustavnog sustava, to mu nije dano - istaknuo je Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH i predsjednik SNSD-a.
Sporne odluke i pitanja
No, pitanje je kako će oporbene stranke u RS-u reagirati na Dodikove prijedloge jer već su se ogradili od njegovih izjava o disoluciji BiH kao “opasnog avanturizma”. Tom konsenzusu u prilog ne ide ni najnovija afera s uporabom kisika za potrebe bolnica u RS-u, gdje oporba inzistira na ostavkama entitetske Vlade. Bez potpunog nacionalnog jedinstva o ovim pitanjima Dodik će se teško odlučiti na bilo koji novi korak u smjeru konfrontacije sa Zapadom.
- Odgovorno liderstvo zahtijeva sudjelovanje u vlasti i usvajanje ključnih ekonomskih reformi i reformi za transparentnost kako bi se poboljšao život građana, a ne retrogradne pozive koji nude samo gubitak bilo kakvih izgleda u budućnosti - poručili su jučer iz američkog Veleposlanstva reagirajući na Dodikove najave. Čak i da sve ostane na oštroj retorici i ignoriranju sudskih odluka te nametnutih zakonskih odredbi, politička i institucionalna kriza u BiH ostaje preduboka. U tako lošem ambijentu bh. političari dočekuju visoke dužnosnike iz Bruxellesa i Washingtona, koji mogu samo konstatirati da je stanje u zemlji danas lošije nego prije dvije, tri ili pet godina. Napretka nema ni unutar FBiH, gdje se ne vidi ozbiljna želja za razgovor i dogovor o izbornoj reformi kao ključnom problemu hrvatsko-bošnjačkih odnosa.
Umjesto razgovora i dogovora o prijedlozima koji bi jamčili ravnopravnost Hrvata i mogućnost izbora vlastitih nacionalnih predstavnika, stranke iz Sarajeva forsiraju ekstremnu priču o tzv. građanskoj državi i ukidanju ustavnog načela konstitutivnosti naroda. Ovako sumornu političku jesen BiH dugo ne pamti i očito su potrebni ozbiljni rezovi želi li se stvari pomaknuti u pravom smjeru. Politička kriza mora se riješiti, i to žurno.
