Australija je postala prva zemlja na svijetu koja djeci mlađoj od 16 godina zabranjuje korištenje društvenih mreža, a nova pravila na snagu stupaju 10. prosinca.
Prema odluci vlade, tehnološke tvrtke morat će poduzeti "razumne korake" kako bi osigurale da maloljetnici ne mogu otvarati nove račune te da se postojeći deaktiviraju ili uklone. Vlada ističe kako je cilj ove, u svijetu jedinstvene, zabrane, koja uživa podršku mnogih roditelja, smanjiti "pritiske i rizike" kojima su djeca izložena na internetu, a koji proizlaze iz "dizajnerskih značajki koje ih potiču da provode više vremena pred ekranima, istovremeno nudeći sadržaj koji može naštetiti njihovom zdravlju i dobrobiti".
Istraživanje koje je naručila vlada pokazalo je da 96% djece u dobi od 10 do 15 godina koristi društvene mreže, a čak sedam od deset bilo je izloženo štetnom sadržaju, od mizoginije i snimki nasilja do materijala koji promiče poremećaje prehrane i samoubojstvo, piše BBC.
Koje platforme su obuhvaćene?
Australska vlada zasad je imenovala deset platformi na koje se zabrana odnosi: Facebook, Instagram, Snapchat, Threads, TikTok, X, YouTube, Reddit te streaming servisi Kick i Twitch.
Vlada je pod pritiskom da popis proširi i na online igre, zbog čega su platforme poput Robloxa i Discorda nedavno uvele provjere dobi za neke od svojih značajki. Kriteriji za uključivanje na popis su jasni: glavna svrha platforme mora biti društvena interakcija, mora dopuštati komunikaciju među korisnicima i omogućavati objavu sadržaja.
Zbog toga platforme poput YouTube Kids, Google Classroom i WhatsApp nisu uključene u zabranu, a djeca će i dalje moći pregledavati većinu sadržaja na servisima poput YouTubea za koje nije potrebna prijava.
Kako će se provoditi zabrana?
Odgovornost za provedbu zabrane u potpunosti je na tehnološkim tvrtkama, dok djeca i roditelji neće biti kažnjavani. Za ozbiljna ili ponovljena kršenja, tvrtkama prijete kazne do 49,5 milijuna australskih dolara. Vlada od njih traži poduzimanje "razumnih koraka" i korištenje tehnologija za provjeru dobi, ne precizirajući kojih.
Među opcijama se spominju korištenje službenih osobnih iskaznica, prepoznavanje lica ili glasa te procjena dobi na temelju online ponašanja. Oslanjanje na dob koju korisnici sami navedu ili na roditeljsko odobrenje neće biti dovoljno. Meta, vlasnik Facebooka i Instagrama, najavila je da će s gašenjem računa započeti 4. prosinca, dok je Snapchat objavio da će korisnici svoju dob moći potvrditi putem bankovnih računa, osobnih dokumenata ili selfiejem. Ostale platforme još nisu otkrile svoje planove.
Hoće li zabrana biti učinkovita?
Učinkovitost zabrane ostaje upitna dok tvrtke ne otkriju koje će metode provjere koristiti. Postoji bojazan da bi tehnologije mogle pogrešno blokirati neke korisnike, a propustiti druge koji su maloljetni. Vladino izvješće pokazalo je da je tehnologija prepoznavanja lica najmanje pouzdana upravo za dobnu skupinu koju cilja.
Kritičari se pitaju jesu li kazne dovoljno visoke. Kako je rekao bivši direktor Facebooka Stephen Scheeler: "Meti treba oko sat i 52 minute da zaradi 50 milijuna dolara". Mnogi tvrde da zabrana neće riješiti problem jer ne obuhvaća stranice za upoznavanje, platforme za igre i AI chatbotove.
Drugi upozoravaju da će tinejdžeri koji se oslanjaju na društvene mreže za podršku ostati izolirani te da bi edukacija bila bolji pristup. Ministrica komunikacija Annika Wells priznala je da zabrana možda neće biti "savršena". "Bit će malo neuredno u provedbi", izjavila je. "Velike reforme uvijek jesu."
Zabrinutost oko zaštite podataka
Pojavila se i zabrinutost zbog prikupljanja i pohrane goleme količine osobnih podataka potrebnih za provjeru dobi. Australija je posljednjih godina imala niz velikih povreda podataka, što dodatno potiče nepovjerenje. Vlada, međutim, uvjerava da zakonodavstvo uključuje "snažne zaštitne mjere".
Podaci se smiju koristiti isključivo za provjeru dobi i moraju se uništiti odmah nakon toga, a za kršenja su predviđene "ozbiljne kazne". Također, platforme moraju ponuditi alternativu korištenju službenih osobnih iskaznica.
Reakcije tehnoloških divova
Tehnološke tvrtke bile su zgrožene najavom zabrane, tvrdeći da će je biti teško provesti, lako zaobići te da predstavlja rizik za privatnost korisnika.
Upozorili su da bi mogla otjerati djecu u "mračne kutke interneta" i lišiti ih važnih društvenih kontakata. Snap i YouTube čak su osporili da uopće spadaju u kategoriju društvenih mreža, a Google navodno razmatra pravnu bitku.
Iako su se protivile, tvrtke poput TikToka i Snapa na kraju su izjavile da će se uskladiti sa zakonom. Jedina australska tvrtka na popisu, Kick, najavila je da će konstruktivno surađivati s vlastima.
Kakva je praksa u svijetu?
Australska zabrana prva je takve vrste u svijetu i druge će zemlje pozorno pratiti njezin ishod. Drugdje su isprobani različiti pristupi - Ujedinjeno Kraljevstvo uvelo je stroga pravila za zaštitu mladih od štetnog sadržaja, dok mnoge europske zemlje zahtijevaju pristanak roditelja za korištenje društvenih mreža.
Francuska razmatra zabranu za mlađe od 15, Danska i Norveška planiraju slične mjere, a Španjolska je predložila zakon koji bi zahtijevao odobrenje skrbnika za mlađe od 16. U SAD-u je pokušaj uvođenja roditeljskog pristanka u saveznoj državi Utah blokirao sudac.
Očekivano, tinejdžeri već traže načine kako zaobići zabranu. Mnogi otvaraju nove račune s lažnim datumima rođenja, dok se online dijele savjeti o alternativnim aplikacijama. Neki influenceri prebacili su se na zajedničke račune s roditeljima. Analitičari predviđaju i porast korištenja VPN-ova, koji skrivaju lokaciju korisnika, kao što se dogodilo u Velikoj Britaniji nakon uvođenja sličnih pravila kontrole dobi.
Prema odluci vlade, tehnološke tvrtke morat će poduzeti "razumne korake" kako bi osigurale da maloljetnici ne mogu otvarati nove račune te da se postojeći deaktiviraju ili uklone. Vlada ističe kako je cilj ove, u svijetu jedinstvene, zabrane, koja uživa podršku mnogih roditelja, smanjiti "pritiske i rizike" kojima su djeca izložena na internetu, a koji proizlaze iz "dizajnerskih značajki koje ih potiču da provode više vremena pred ekranima, istovremeno nudeći sadržaj koji može naštetiti njihovom zdravlju i dobrobiti".
Istraživanje koje je naručila vlada pokazalo je da 96% djece u dobi od 10 do 15 godina koristi društvene mreže, a čak sedam od deset bilo je izloženo štetnom sadržaju, od mizoginije i snimki nasilja do materijala koji promiče poremećaje prehrane i samoubojstvo, piše BBC.
Koje platforme su obuhvaćene?
Australska vlada zasad je imenovala deset platformi na koje se zabrana odnosi: Facebook, Instagram, Snapchat, Threads, TikTok, X, YouTube, Reddit te streaming servisi Kick i Twitch.
Vlada je pod pritiskom da popis proširi i na online igre, zbog čega su platforme poput Robloxa i Discorda nedavno uvele provjere dobi za neke od svojih značajki. Kriteriji za uključivanje na popis su jasni: glavna svrha platforme mora biti društvena interakcija, mora dopuštati komunikaciju među korisnicima i omogućavati objavu sadržaja.
Zbog toga platforme poput YouTube Kids, Google Classroom i WhatsApp nisu uključene u zabranu, a djeca će i dalje moći pregledavati većinu sadržaja na servisima poput YouTubea za koje nije potrebna prijava.
Kako će se provoditi zabrana?
Odgovornost za provedbu zabrane u potpunosti je na tehnološkim tvrtkama, dok djeca i roditelji neće biti kažnjavani. Za ozbiljna ili ponovljena kršenja, tvrtkama prijete kazne do 49,5 milijuna australskih dolara. Vlada od njih traži poduzimanje "razumnih koraka" i korištenje tehnologija za provjeru dobi, ne precizirajući kojih.
Među opcijama se spominju korištenje službenih osobnih iskaznica, prepoznavanje lica ili glasa te procjena dobi na temelju online ponašanja. Oslanjanje na dob koju korisnici sami navedu ili na roditeljsko odobrenje neće biti dovoljno. Meta, vlasnik Facebooka i Instagrama, najavila je da će s gašenjem računa započeti 4. prosinca, dok je Snapchat objavio da će korisnici svoju dob moći potvrditi putem bankovnih računa, osobnih dokumenata ili selfiejem. Ostale platforme još nisu otkrile svoje planove.
Hoće li zabrana biti učinkovita?
Učinkovitost zabrane ostaje upitna dok tvrtke ne otkriju koje će metode provjere koristiti. Postoji bojazan da bi tehnologije mogle pogrešno blokirati neke korisnike, a propustiti druge koji su maloljetni. Vladino izvješće pokazalo je da je tehnologija prepoznavanja lica najmanje pouzdana upravo za dobnu skupinu koju cilja.
Kritičari se pitaju jesu li kazne dovoljno visoke. Kako je rekao bivši direktor Facebooka Stephen Scheeler: "Meti treba oko sat i 52 minute da zaradi 50 milijuna dolara". Mnogi tvrde da zabrana neće riješiti problem jer ne obuhvaća stranice za upoznavanje, platforme za igre i AI chatbotove.
Drugi upozoravaju da će tinejdžeri koji se oslanjaju na društvene mreže za podršku ostati izolirani te da bi edukacija bila bolji pristup. Ministrica komunikacija Annika Wells priznala je da zabrana možda neće biti "savršena". "Bit će malo neuredno u provedbi", izjavila je. "Velike reforme uvijek jesu."
Zabrinutost oko zaštite podataka
Pojavila se i zabrinutost zbog prikupljanja i pohrane goleme količine osobnih podataka potrebnih za provjeru dobi. Australija je posljednjih godina imala niz velikih povreda podataka, što dodatno potiče nepovjerenje. Vlada, međutim, uvjerava da zakonodavstvo uključuje "snažne zaštitne mjere".
Podaci se smiju koristiti isključivo za provjeru dobi i moraju se uništiti odmah nakon toga, a za kršenja su predviđene "ozbiljne kazne". Također, platforme moraju ponuditi alternativu korištenju službenih osobnih iskaznica.
Reakcije tehnoloških divova
Tehnološke tvrtke bile su zgrožene najavom zabrane, tvrdeći da će je biti teško provesti, lako zaobići te da predstavlja rizik za privatnost korisnika.
Upozorili su da bi mogla otjerati djecu u "mračne kutke interneta" i lišiti ih važnih društvenih kontakata. Snap i YouTube čak su osporili da uopće spadaju u kategoriju društvenih mreža, a Google navodno razmatra pravnu bitku.
Iako su se protivile, tvrtke poput TikToka i Snapa na kraju su izjavile da će se uskladiti sa zakonom. Jedina australska tvrtka na popisu, Kick, najavila je da će konstruktivno surađivati s vlastima.
Kakva je praksa u svijetu?
Australska zabrana prva je takve vrste u svijetu i druge će zemlje pozorno pratiti njezin ishod. Drugdje su isprobani različiti pristupi - Ujedinjeno Kraljevstvo uvelo je stroga pravila za zaštitu mladih od štetnog sadržaja, dok mnoge europske zemlje zahtijevaju pristanak roditelja za korištenje društvenih mreža.
Francuska razmatra zabranu za mlađe od 15, Danska i Norveška planiraju slične mjere, a Španjolska je predložila zakon koji bi zahtijevao odobrenje skrbnika za mlađe od 16. U SAD-u je pokušaj uvođenja roditeljskog pristanka u saveznoj državi Utah blokirao sudac.
Očekivano, tinejdžeri već traže načine kako zaobići zabranu. Mnogi otvaraju nove račune s lažnim datumima rođenja, dok se online dijele savjeti o alternativnim aplikacijama. Neki influenceri prebacili su se na zajedničke račune s roditeljima. Analitičari predviđaju i porast korištenja VPN-ova, koji skrivaju lokaciju korisnika, kao što se dogodilo u Velikoj Britaniji nakon uvođenja sličnih pravila kontrole dobi.
