Zastupnica u Europskom parlamentu Željana Zovko upozorila je Europsku komisiju kako trenutačna pravila o ugljičnoj prilagodbi nepravedno kažnjavaju tvrtke poput Elektroprivrede HZ Herceg-Bosne, koje električnu energiju proizvode pretežno iz obnovljivih izvora s nultim emisijama.
Tijekom strukturiranog dijaloga o Radnom programu Komisije s povjerenicom za proširenje Martom Kos, Zovko, koja je ujedno i izvjestiteljica Europskog parlamenta za Investicijski okvir za zapadni Balkan, kritizirala je primjenu Mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM) u zemljama kandidatkinjama.
Zovko je istaknula kako trenutačni pristup stvara paradoksalnu situaciju u kojoj se kažnjavaju upravo oni operateri koji ispunjavaju klimatske ciljeve Europske unije, piše RTV HB.
Kao konkretan primjer navela je Elektroprivredu HZHB iz Mostara. Iako ta tvrtka proizvodi energiju gotovo isključivo iz obnovljivih izvora s nultim emisijama, podliježe visokim troškovima zbog primjene zadanih emisijskih vrijednosti koje se temelje na ukupnoj nacionalnoj strukturi proizvodnje, koja je u Bosni i Hercegovini i dalje bogata fosilnim gorivima.
Takav pristup, naglasila je Zovko, de facto penalizira proizvođače “čiste” energije i izravno potkopava napore za dekarbonizaciju u zemljama koje su usko povezane s europskim energetskim tržištem.
Od povjerenice Kos zatražila je pojašnjenje kako Europska komisija namjerava riješiti ovakve slučajeve. Zovko je predložila uvođenje mehanizama koji bi operaterima s pouzdanim sustavima praćenja omogućili dokazivanje stvarnog emisijskog intenziteta, ili, kao alternativu, uvođenje regionalno diferenciranih zadanih vrijednosti.
Ako Europska unija ne počne nagrađivati one koji se ponašaju na europski način i provode ciljeve zelene tranzicije, građani Bosne i Hercegovine izgubit će povjerenje u ono što EU radi u Bruxellesu, zaključila je Zovko, dodavši da politika koja kažnjava uzorne primjere šalje pogrešnu poruku o europskim vrijednostima u trenutku kada su one najpotrebnije.
Tijekom strukturiranog dijaloga o Radnom programu Komisije s povjerenicom za proširenje Martom Kos, Zovko, koja je ujedno i izvjestiteljica Europskog parlamenta za Investicijski okvir za zapadni Balkan, kritizirala je primjenu Mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM) u zemljama kandidatkinjama.
Zovko je istaknula kako trenutačni pristup stvara paradoksalnu situaciju u kojoj se kažnjavaju upravo oni operateri koji ispunjavaju klimatske ciljeve Europske unije, piše RTV HB.
Kao konkretan primjer navela je Elektroprivredu HZHB iz Mostara. Iako ta tvrtka proizvodi energiju gotovo isključivo iz obnovljivih izvora s nultim emisijama, podliježe visokim troškovima zbog primjene zadanih emisijskih vrijednosti koje se temelje na ukupnoj nacionalnoj strukturi proizvodnje, koja je u Bosni i Hercegovini i dalje bogata fosilnim gorivima.
Takav pristup, naglasila je Zovko, de facto penalizira proizvođače “čiste” energije i izravno potkopava napore za dekarbonizaciju u zemljama koje su usko povezane s europskim energetskim tržištem.
Na razmjeni mišljenja s povjerenicom za proširenje Martom Kos upozorila sam na kažnjavanje upravo onih zemalja kandidatkinja koje postupaju ispravno i slijede pravila tranzicije.
— Željana Zovko (@ZovkoEU) April 20, 2026
U kontekstu pune primjene CBAM-a od 2026. godine, pitala sam kako Komisija namjerava adresirati… pic.twitter.com/BHNfPgJjfC
Od povjerenice Kos zatražila je pojašnjenje kako Europska komisija namjerava riješiti ovakve slučajeve. Zovko je predložila uvođenje mehanizama koji bi operaterima s pouzdanim sustavima praćenja omogućili dokazivanje stvarnog emisijskog intenziteta, ili, kao alternativu, uvođenje regionalno diferenciranih zadanih vrijednosti.
Ako Europska unija ne počne nagrađivati one koji se ponašaju na europski način i provode ciljeve zelene tranzicije, građani Bosne i Hercegovine izgubit će povjerenje u ono što EU radi u Bruxellesu, zaključila je Zovko, dodavši da politika koja kažnjava uzorne primjere šalje pogrešnu poruku o europskim vrijednostima u trenutku kada su one najpotrebnije.
