Donald Trump proveo je osam mjeseci preoblikujući Sjedinjene Države kroz masivan program rezova i deregulacije, a njegova administracija nije ostavila netaknutim gotovo nijedan dio američkog života - od učionica i sveučilišta do ureda, tvornica, muzeja, šuma, oceana, pa čak i zvijezda.
Izvršna uredba potpisana prošlog mjeseca, koja pojednostavljuje lansiranje raketa, slavi se u komercijalnom svemirskom sektoru, no istovremeno izaziva uzbunu među znanstvenicima, ekolozima i astronomima. Oni upozoravaju da rastuća mreža satelitskih konstelacija preplavljuje nebo, zaklanja zvijezde i ugrožava sam naš pristup Zemljinoj orbiti, piše The Guardian.
Sa svoje izolirane farme u Saskatchewanu, astronomkinja Samantha Lawler samo je jedna od mnogih koja svjedoči utjecaju satelita na svoj rad. Iako sa svog prozora može vidjeti Mliječnu stazu, jasan pogled na noćno nebo sve više ometa misija Elona Muska da dovede internet u svaki kutak svijeta. "Promijenilo je izgled neba", kaže Lawler. "Pogledam gore i pomislim, 'o, ta konstelacija izgleda pogrešno.' Kroz nju leti Starlink."
Starlink, mreža satelita kojom upravlja Muskov SpaceX, kruži oko Zemlje pružajući internet udaljenim i ratom pogođenim područjima. No, plemeniti cilj tog pothvata došao je s cijenom za astronome poput Lawler, čiji rad postaje sve teži kako se nebo puni satelitima.
Samo Starlink posjeduje dvije trećine svih satelita u svemiru. S 8.000 satelita u niskoj Zemljinoj orbiti, tvrtka ima dozvolu za lansiranje još 4.000, a navodno je podnijela zahtjev za povećanje ukupnog broja na čak 42.000. U međuvremenu, Amazon i kineski državni projekt razvijaju vlastite konkurentske mreže, što bi moglo dovesti do eksplozije broja satelita. Neke procjene govore da bi ih u orbiti za desetljeće moglo biti i do 100.000.
Borba za svemir
Čini se da je Trump odlučio podržati širenje američke komercijalne svemirske industrije. Izvršna uredba potpisana prošlog mjeseca mogla bi ubrzati lansiranja raketa i njihovih masivnih tereta novih satelita, potencijalno pogoršavajući probleme za astronome i uzrokujući nenamjernu ekološku štetu.
Komercijalne svemirske operacije naglo su porasle otkako su se SAD okrenule privatnim tvrtkama poput SpaceX-a i Blue Origina Jeffa Bezosa. Posljednjih godina, vladini napori da reguliraju industriju jedva drže korak s ambicijama tih tvrtki. U posljednje četiri godine, Savezna uprava za zrakoplovstvo (FAA) izdala je više komercijalnih svemirskih dozvola nego u prethodne 32 godine zajedno.
Trumpova uredba iz kolovoza nastoji eliminirati neke ekološke provjere i sigurnosne mjere, istovremeno zaobilazeći državne zakone koji bi mogli ometati razvoj privatnih svemirskih luka. Sama FAA predviđa da bi se broj komercijalnih lansiranja mogao gotovo učetverostručiti u sljedećem desetljeću, a ubrzani raspored bit će ključan ako tvrtke poput SpaceX-a žele ostvariti svoje planove.
"Kataklizmička opasnost od svemirskog otpada"
"Kako će izgledati nebo?" U karijeri posvećenoj velikim pitanjima, za Lawler je ovo možda postalo najegzistencijalnije. Njezino istraživanje, usmjereno na ledene objekte na rubu Sunčevog sustava, moglo bi temeljno promijeniti naše razumijevanje svemira.
"Voljela bih znati što je još tamo… što je izvan ruba onoga što znamo", kaže Lawler. "Možda postoji još jedan planet u našem Sunčevom sustavu. Ali po prvi put postaje teže raditi zbog djelovanja profitnih tvrtki."
Ona objašnjava kako joj pri pogledu kroz teleskop vidno polje često zaklanjaju svijetle pruge satelita. "Način na koji se satelitske pruge pojavljuju na nebu, u različitim godišnjim dobima i u različito doba noći, zapravo je otežao gledanje u jednom određenom smjeru nego u drugim smjerovima", kaže Lawler.
Astronomi također upozoravaju da bi izgaranje satelita na kraju njihovog životnog vijeka u Zemljinoj atmosferi moglo stvoriti golemu štetu. "Sav taj metal, plastika, računalni dijelovi, solarni paneli, to se jednostavno taloži u atmosferi", kaže ona, dodajući da studije sugeriraju kako bi to moglo oštetiti ozonski omotač. "Mi samo provodimo ovaj eksperiment i to je zaista zastrašujuće."
Dodatnu zabrinutost predstavlja širenje "svemirskog otpada". U svemiru se prati oko 43.000 objekata, većinom krhotina starih raketa i satelita. Europska svemirska agencija procjenjuje da postoji još 1,2 milijuna manjih objekata. Rizik od nekontroliranog sudara, poznatog kao Kesslerov sindrom, raste s brojem satelita. U takvom scenariju, jedan sudar pokreće lančanu reakciju koja stvara sve više krhotina, sve dok orbita ne postane potpuno nepristupačna.
Globalna komunikacijska tvrtka Viasat slika kataklizmičnu sliku: "Cijelo čovječanstvo bespomoćno bi promatralo kako se svemirski otpad nekontrolirano umnožava. Bez pravovremene intervencije, riskiramo dovesti Svemirska doba do neslavnog kraja i zarobiti čovječanstvo na Zemlji pod slojem vlastitog smeća stoljećima, pa čak i tisućljećima."
"To je jedna od najironičnijih stvari, stalno se govori da moramo ići na Mars, moramo kolonizirati drugi planet, ali svi ti sateliti u orbiti zapravo čine mnogo vjerojatnijim da će doći do katastrofalnog sudara", dodaje Lawler.
Tvrtke poput Starlinka pokušavaju ublažiti rizik ugrađivanjem sustava za izbjegavanje sudara, no pravi problem nastat će kada tisuće konkurentskih satelita budu u orbiti. "Trenutno jedna američka privatna tvrtka učinkovito kontrolira orbitu", kaže Lawler. "Ako želite ići u orbitu veće visine, morate razgovarati sa Starlinkom i pobrinuti se da ne udare u vaš satelit dok prolazite."
Iako Starlink tvrdi da radi na smanjenju svjetline svojih satelita, Lawler ističe da su istovremeno postali veći, "tako da se to jednostavno poništava." Unatoč tome što priznaje da je usluga koju nude inženjersko čudo, vjeruje da potencijalne negativne strane nadmašuju koristi. Lawler se boji da će biti potreban ozbiljan sudar u orbiti kako bi političari napokon shvatili opasnost dereguliranih svemirskih operacija.
"Zaista se bojim da se nešto vrlo loše mora dogoditi prije nego što se stvari promijene."
Izvršna uredba potpisana prošlog mjeseca, koja pojednostavljuje lansiranje raketa, slavi se u komercijalnom svemirskom sektoru, no istovremeno izaziva uzbunu među znanstvenicima, ekolozima i astronomima. Oni upozoravaju da rastuća mreža satelitskih konstelacija preplavljuje nebo, zaklanja zvijezde i ugrožava sam naš pristup Zemljinoj orbiti, piše The Guardian.
Sa svoje izolirane farme u Saskatchewanu, astronomkinja Samantha Lawler samo je jedna od mnogih koja svjedoči utjecaju satelita na svoj rad. Iako sa svog prozora može vidjeti Mliječnu stazu, jasan pogled na noćno nebo sve više ometa misija Elona Muska da dovede internet u svaki kutak svijeta. "Promijenilo je izgled neba", kaže Lawler. "Pogledam gore i pomislim, 'o, ta konstelacija izgleda pogrešno.' Kroz nju leti Starlink."
Starlink, mreža satelita kojom upravlja Muskov SpaceX, kruži oko Zemlje pružajući internet udaljenim i ratom pogođenim područjima. No, plemeniti cilj tog pothvata došao je s cijenom za astronome poput Lawler, čiji rad postaje sve teži kako se nebo puni satelitima.
Samo Starlink posjeduje dvije trećine svih satelita u svemiru. S 8.000 satelita u niskoj Zemljinoj orbiti, tvrtka ima dozvolu za lansiranje još 4.000, a navodno je podnijela zahtjev za povećanje ukupnog broja na čak 42.000. U međuvremenu, Amazon i kineski državni projekt razvijaju vlastite konkurentske mreže, što bi moglo dovesti do eksplozije broja satelita. Neke procjene govore da bi ih u orbiti za desetljeće moglo biti i do 100.000.
Borba za svemir
Čini se da je Trump odlučio podržati širenje američke komercijalne svemirske industrije. Izvršna uredba potpisana prošlog mjeseca mogla bi ubrzati lansiranja raketa i njihovih masivnih tereta novih satelita, potencijalno pogoršavajući probleme za astronome i uzrokujući nenamjernu ekološku štetu.
Komercijalne svemirske operacije naglo su porasle otkako su se SAD okrenule privatnim tvrtkama poput SpaceX-a i Blue Origina Jeffa Bezosa. Posljednjih godina, vladini napori da reguliraju industriju jedva drže korak s ambicijama tih tvrtki. U posljednje četiri godine, Savezna uprava za zrakoplovstvo (FAA) izdala je više komercijalnih svemirskih dozvola nego u prethodne 32 godine zajedno.
Trumpova uredba iz kolovoza nastoji eliminirati neke ekološke provjere i sigurnosne mjere, istovremeno zaobilazeći državne zakone koji bi mogli ometati razvoj privatnih svemirskih luka. Sama FAA predviđa da bi se broj komercijalnih lansiranja mogao gotovo učetverostručiti u sljedećem desetljeću, a ubrzani raspored bit će ključan ako tvrtke poput SpaceX-a žele ostvariti svoje planove.
"Kataklizmička opasnost od svemirskog otpada"
"Kako će izgledati nebo?" U karijeri posvećenoj velikim pitanjima, za Lawler je ovo možda postalo najegzistencijalnije. Njezino istraživanje, usmjereno na ledene objekte na rubu Sunčevog sustava, moglo bi temeljno promijeniti naše razumijevanje svemira.
"Voljela bih znati što je još tamo… što je izvan ruba onoga što znamo", kaže Lawler. "Možda postoji još jedan planet u našem Sunčevom sustavu. Ali po prvi put postaje teže raditi zbog djelovanja profitnih tvrtki."
Ona objašnjava kako joj pri pogledu kroz teleskop vidno polje često zaklanjaju svijetle pruge satelita. "Način na koji se satelitske pruge pojavljuju na nebu, u različitim godišnjim dobima i u različito doba noći, zapravo je otežao gledanje u jednom određenom smjeru nego u drugim smjerovima", kaže Lawler.
Astronomi također upozoravaju da bi izgaranje satelita na kraju njihovog životnog vijeka u Zemljinoj atmosferi moglo stvoriti golemu štetu. "Sav taj metal, plastika, računalni dijelovi, solarni paneli, to se jednostavno taloži u atmosferi", kaže ona, dodajući da studije sugeriraju kako bi to moglo oštetiti ozonski omotač. "Mi samo provodimo ovaj eksperiment i to je zaista zastrašujuće."
Dodatnu zabrinutost predstavlja širenje "svemirskog otpada". U svemiru se prati oko 43.000 objekata, većinom krhotina starih raketa i satelita. Europska svemirska agencija procjenjuje da postoji još 1,2 milijuna manjih objekata. Rizik od nekontroliranog sudara, poznatog kao Kesslerov sindrom, raste s brojem satelita. U takvom scenariju, jedan sudar pokreće lančanu reakciju koja stvara sve više krhotina, sve dok orbita ne postane potpuno nepristupačna.
Globalna komunikacijska tvrtka Viasat slika kataklizmičnu sliku: "Cijelo čovječanstvo bespomoćno bi promatralo kako se svemirski otpad nekontrolirano umnožava. Bez pravovremene intervencije, riskiramo dovesti Svemirska doba do neslavnog kraja i zarobiti čovječanstvo na Zemlji pod slojem vlastitog smeća stoljećima, pa čak i tisućljećima."
"To je jedna od najironičnijih stvari, stalno se govori da moramo ići na Mars, moramo kolonizirati drugi planet, ali svi ti sateliti u orbiti zapravo čine mnogo vjerojatnijim da će doći do katastrofalnog sudara", dodaje Lawler.
Tvrtke poput Starlinka pokušavaju ublažiti rizik ugrađivanjem sustava za izbjegavanje sudara, no pravi problem nastat će kada tisuće konkurentskih satelita budu u orbiti. "Trenutno jedna američka privatna tvrtka učinkovito kontrolira orbitu", kaže Lawler. "Ako želite ići u orbitu veće visine, morate razgovarati sa Starlinkom i pobrinuti se da ne udare u vaš satelit dok prolazite."
Iako Starlink tvrdi da radi na smanjenju svjetline svojih satelita, Lawler ističe da su istovremeno postali veći, "tako da se to jednostavno poništava." Unatoč tome što priznaje da je usluga koju nude inženjersko čudo, vjeruje da potencijalne negativne strane nadmašuju koristi. Lawler se boji da će biti potreban ozbiljan sudar u orbiti kako bi političari napokon shvatili opasnost dereguliranih svemirskih operacija.
"Zaista se bojim da se nešto vrlo loše mora dogoditi prije nego što se stvari promijene."
