Znanstvenici koje je vodio dr. Love Dalen iz Švedskog muzeja povijesti prirode, na temelju DNK analize 300 uzoraka kostiju mamuta uspjeli su sastaviti obiteljsko stablo populacije mamuta u sjevernoj Euroaziji i Sjevernoj Americi tijekom 200.000 godina.
Otkrili su da je broj mamuta dvaput drastično padao, oba puta u razdoblju između ledenih doba. Mamuti, inače savršeno prilagođeni hladnoćama i životu u tundri, umalo su izumrli prije 120.000 godina, kada se Zemlja nakratko zagrijala, a broj mamuta s nekoliko milijuna pao na nekoliko desetaka tisuća.
Tada je nastala i posebna vrsta mamuta koja je živjela na sjeveru Europe. Populacija se oporavila kada je planet zahvatilo novo ledeno doba koje je trajalo 100.000 godina, a mamuti su vladali od zapadne Europe do sjevernog dijela Sjeverne Amerike, koju je tada s Euroazijom spajao ledeni "most" preko Beringovog tjesnaca.
No, planet se opet počeo zagrijavati, a broj mamuta padati. Velika su stvorenja bila osuđena na život u samo rijetkim područjima u kojima je klima za njih bila povoljna. No, novo istraživanje tvrdi da je konačni pad koji je doveo do izumiranja počeo je prije 20.000 godina, kada je ledeno doba bilo na vrhuncu, a ne, kao što se ranije mislilo, prije 14.000 godina kada se planet ponovno zagrijao.
