Kako bi učenike pri upisu u srednje škole motiviralo na odabir zvanja koja jednostavno nedostaju na tržištu radne snage, Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta odlučilo je preko javnog natječaja sponzorirati na određen način njihovo školovanje.
Uz konzultacije sa strukom, ali i poslodavcima, spomenuto ministarstvo izdvojilo je grant sredstava iz tekućih transfera za školsku godinu 2017./2018., kojima će stipendirati učenike koji se školuju za deficitarna zanimanja, piše Večernji list BiH.
Popis deficitarnih zanimanja utvrđuje odlukom svaka jedinica lokalne uprave posebno i odluka mora biti objavljena u službenom glasilu jedinice lokalne uprave, a natječaj za primanje molbi otvoren je do 22. rujna 2017. godine.
Na listi traženih zanimanja su kvalificirani zidari, električari, medicinski djelatnici, programeri, ali i bravari, tokari, tesari i sva zanimanja vezana uz građevinarstvo, metalsku i drvnu industriju.
Vrlo su traženi i kvalitetni automehaničari, ali i kuhari te konobari koji su s tržišta BiH jednostavno nestali jer su posao potražili na nekim drugim destinacijama, poput Njemačke, Austrije ili Hrvatske…
Iako je to daleko od razvikane kurikularne reforme, koja je započeta u Hrvatskoj, i Udruga poslodavaca FBiH još je prošle godine pokrenula inicijativu o mini reformi obrazovanja učenika u cilju jačanja stope zaposlenosti mladih kadrova.
U cilju smanjenja nezaposlenosti u BiH, pripremili su projekt obuke i prekvalifikacija nezaposlenih i teško zapošljivih kategorija u djelatnosti tekstila, kože i obuće.
Napominjući kako je formalni sustav obrazovanja u BiH opterećen zastarjelim sadržajem učenja, zbog čega mladi ostaju uskraćeni za praktični dio nastave te im nedostaju odgovarajuće vještine za tržište rada, Udruga poslodavaca FBiH sa suprijaviteljima – Zavodom za zapošljavanje FBiH, pokreće pilot-projekt obuke učenika s Mješovitom srednjom tehničkom školom Travnik i općinama Visoko, Zenica, Žepče, Travnik, Goražde, Ključ, Bugojno i Tešanj te poslodavcima iz tih općina, koji će se širiti i na ostale dijelove FBiH.
U spomenutim općinama izražena je potreba za radnicima iz djelatnosti tekstila, prerade kože i tehnologa u obućarstvu, a teorijski dio nastave bi 20 mjeseci provodile škole koje bi prilagodile svoj nastavni plan i program potrebama tržišta rada.
Identična obuka i zapošljavanje kadra uz pomoć škola primjenjivat će se i u ostalim dijelovima FBiH.
I Udruga gospodarstvenika, koja okuplja najjače hercegovačke tvrtke s prostora Posušja, također je prije nekoliko mjeseci pokrenula inicijativu o uvođenju poljoprivrednog smjera (struke) u budući sustav srednjoškolskoga obrazovanja.
U razgovorima s nadležnim institucijama za obrazovanje, Udruga gospodarstvenika Posušje obvezala se uraditi prezentaciju potencijala poljoprivredne struke polaznicima osmih razreda svih osnovnih škola u Posušju u cilju uvođenja poljoprivrednog smjera u Srednju strukovnu školu u Posušju.
Naravno, ako bude dovoljan broj zainteresiranih. Sve se trebalo odraditi u suradnji s Agronomskim fakultetom iz Mostara, čime bi se, smatraju predlagatelji, zainteresiralo i pedagoge i polaznike za uvođenje smjera poljoprivrede u srednjoškolsko obrazovanje, kao što se to radi u gospodarski naprednijim članicama Europske unije.
Uz konzultacije sa strukom, ali i poslodavcima, spomenuto ministarstvo izdvojilo je grant sredstava iz tekućih transfera za školsku godinu 2017./2018., kojima će stipendirati učenike koji se školuju za deficitarna zanimanja, piše Večernji list BiH.
Popis deficitarnih zanimanja utvrđuje odlukom svaka jedinica lokalne uprave posebno i odluka mora biti objavljena u službenom glasilu jedinice lokalne uprave, a natječaj za primanje molbi otvoren je do 22. rujna 2017. godine.
Na listi traženih zanimanja su kvalificirani zidari, električari, medicinski djelatnici, programeri, ali i bravari, tokari, tesari i sva zanimanja vezana uz građevinarstvo, metalsku i drvnu industriju.
Vrlo su traženi i kvalitetni automehaničari, ali i kuhari te konobari koji su s tržišta BiH jednostavno nestali jer su posao potražili na nekim drugim destinacijama, poput Njemačke, Austrije ili Hrvatske…
Iako je to daleko od razvikane kurikularne reforme, koja je započeta u Hrvatskoj, i Udruga poslodavaca FBiH još je prošle godine pokrenula inicijativu o mini reformi obrazovanja učenika u cilju jačanja stope zaposlenosti mladih kadrova.
U cilju smanjenja nezaposlenosti u BiH, pripremili su projekt obuke i prekvalifikacija nezaposlenih i teško zapošljivih kategorija u djelatnosti tekstila, kože i obuće.
Napominjući kako je formalni sustav obrazovanja u BiH opterećen zastarjelim sadržajem učenja, zbog čega mladi ostaju uskraćeni za praktični dio nastave te im nedostaju odgovarajuće vještine za tržište rada, Udruga poslodavaca FBiH sa suprijaviteljima – Zavodom za zapošljavanje FBiH, pokreće pilot-projekt obuke učenika s Mješovitom srednjom tehničkom školom Travnik i općinama Visoko, Zenica, Žepče, Travnik, Goražde, Ključ, Bugojno i Tešanj te poslodavcima iz tih općina, koji će se širiti i na ostale dijelove FBiH.
U spomenutim općinama izražena je potreba za radnicima iz djelatnosti tekstila, prerade kože i tehnologa u obućarstvu, a teorijski dio nastave bi 20 mjeseci provodile škole koje bi prilagodile svoj nastavni plan i program potrebama tržišta rada.
Identična obuka i zapošljavanje kadra uz pomoć škola primjenjivat će se i u ostalim dijelovima FBiH.
I Udruga gospodarstvenika, koja okuplja najjače hercegovačke tvrtke s prostora Posušja, također je prije nekoliko mjeseci pokrenula inicijativu o uvođenju poljoprivrednog smjera (struke) u budući sustav srednjoškolskoga obrazovanja.
U razgovorima s nadležnim institucijama za obrazovanje, Udruga gospodarstvenika Posušje obvezala se uraditi prezentaciju potencijala poljoprivredne struke polaznicima osmih razreda svih osnovnih škola u Posušju u cilju uvođenja poljoprivrednog smjera u Srednju strukovnu školu u Posušju.
Naravno, ako bude dovoljan broj zainteresiranih. Sve se trebalo odraditi u suradnji s Agronomskim fakultetom iz Mostara, čime bi se, smatraju predlagatelji, zainteresiralo i pedagoge i polaznike za uvođenje smjera poljoprivrede u srednjoškolsko obrazovanje, kao što se to radi u gospodarski naprednijim članicama Europske unije.
