Zbog iznimnog broja zahtjeva za hrvatskim državljanstvom Ministarstvo unutarnjih poslova pokrenulo je putem e-savjetovanja izmjene Zakona o hrvatskom državljanstvu.

Novim zakonom koji je stupio na snagu 1. siječnja 2020. hrvatsko državljanstvo podrijetlom mogu steći i osobe starije od 21 godine rođene u inozemstvu, čiji je barem jedan roditelj u trenutku njihova rođenja bio hrvatski državljanin, ali samo ako u roku od dvije godine nakon što je zakon stupio na snagu podnesu zahtjev za upis u evidenciju hrvatskih državljana te MUP utvrdi da za to nema zapreka.

Također, zahtjev za državljanstvom u roku dvije godine od donošenja zakona po istom zakonu može podnijeti i osoba rođena od 8. siječnja 1977. do 8. listopada 1991., kojoj su u trenutku rođenja oba roditelja imala hrvatsko državljanstvo, ali joj je u evidenciji o državljanstvu upisano drugo državljanstvo.

Taj dvogodišnji rok istječe 1. siječnja 2022. godine, odnosno za dva mjeseca.

Zakazani termini

U MUP-u navode da su te zakonske izmjene dovele do porasta zahtjeva za hrvatskim državljanstvom. Tako su u 2020. godini zaprimljena 1923 zahtjeva za utvrđivanje hrvatskog državljanstva, od čega čak 1091 zahtjev na temelju novih zakonskih odredbi. Ove je godine broj zahtjeva još veći. Do 30. rujna zaprimljeno je oko 2400 zahtjeva za utvrđivanje hrvatskog državljanstva. Od toga se čak 1440 zahtjeva temelji na novom zakonu i mogućnostima koje on prvi put pruža.

Budući da je uglavnom riječ o zahtjevima osoba koje nemaju odobren boravak u Hrvatskoj, one zahtjeve podnose putem diplomatskih misija ili konzularnih ureda u inozemstvu, što je dodatno otežala epidemiološka situacija zbog pandemije.

U obrazloženju razloga za izmjenu zakona navodi se da se za podnošenje zahtjeva unaprijed zakazuju termini na koje se, s obzirom na situaciju, čeka i do šest mjeseci, odnosno pojedine diplomatske misije ili konzularni uredi Republike Hrvatske u inozemstvu već imaju popunjene termine za predaju zahtjeva do kraja ove godine, dokad su na snazi odredbe članaka Zakona o hrvatskom državljanstvu prema kojima se zahtjev može podnijeti do dvije godine nakon donošenja zakona.

Potomci i iseljenici

Stoga se procjenjuje da brojni zainteresirani neće uspjeti u propisanom roku predati zahtjev te se predlaže produljenje roka za podnošenje zahtjeva dodatnu godinu, odnosno, do 31. prosinca 2022. godine.

Povećan broj zahtjeva za hrvatskim državljanstvom ne treba čuditi jer je ono iznimno popularno.

Primjerice, prema posljednjim dostupnim podacima, od prvog dana 1992. do posljednjeg u 2017. godini, zahtjev za hrvatskim državljanstvom podnijelo je 1,088.662 osobe.

Od toga su na osnovi pripadnosti hrvatskom narodu državljanstvo stekle 679.482 osobe, a 20.489 osoba primljeno je u hrvatsko državljanstvo jer su iseljenici i njihovi potomci te bračni drugovi iseljenika. U istom razdoblju hrvatskog državljanstva odreklo se 86.746 osoba, piše Jutarnji list.