Nitko u ovom trenutku još ne može reći koliko će dugo koronakriza trajati, kada će točno početi oporavak te kojom ćemo se dinamikom vraćati na pretkrizne razine. Uobičajeni je obrazac ponašanja potrošača u krizi da postaju oprezniji u potrošnji te da potrošnju prilagođavaju trenutačnoj situaciji, ali i očekivanjima, piše Večernji list BiH.  

U vrijeme krize ljudi su novac skloniji staviti na stranu, odnosno uštedjeti, jer ne znaju što im nosi sutra. Kupuju se osnovne stvari, poput hrane i lijekova, dok se znatno manje troši na luksuzna dobra, poput automobila i namještaja. 

Strah za budućnost 

Da građani BiH manje troše, pokazuje i statistika. Od pojave koronavirusa na našim prostorima građani BiH su “povukli ručnu” kad je riječ o zaduživanju kod komercijalnih banaka. 

Naime, ove godine najviše su smanjeni potrošački nenamjenski krediti, koji su svih ranijih godina, i to iz mjeseca u mjesec, konstantno bilježili porast. Podaci Centralne banke BiH pokazuju da su ukupni krediti stanovništvu u kolovozu iznosili 9,9 milijardi KM, od čega se na potrošačke kredite odnosilo gotovo 7,37 milijardi KM. Dok je ukupna kreditna zaduženost stanovništva od siječnja povećana za 66,7 milijuna KM, nenamjenski potrošački krediti smanjeni su za 17,4 milijuna. Od ožujka, kad se kod nas pojavila korona, zabilježili su pad od čak 72,4 mil. KM. 

U istom razdoblju lani, odnosno od siječnja do kolovoza 2019., ukupni krediti građanima BiH porasli su za 536,1 milijun, dok su nenamjenski potrošački zabilježili rast od čak 380,2 milijuna KM. S druge strane, kreditna zaduženost stanovništva u kolovozu 202. u odnosu na isti mjesec prošle godine veća je za 111 mil. KM. Većina onih koji su razmišljali uzeti kredit i dalje čeka jer se ne zna što će biti sutra. S druge strane, određen broj ljudi ostao je bez posla pa nisu kreditno sposobni, što ih onemogućava da se kreditno zaduže. 

Planirala sam stari automobil zamijeniti novijim. Prije korone u banci sam provjeravala uvjete kreditiranja, razmatrala svoje mogućnosti i usput gledala ponude modela koji su mi bili zanimljivi. No, pojavila se korona koja je sve moje planove srušila. Istina, nisam ostala bez posla, ni plaća mi nije smanjena, ali svejedno, strah me što donosi sutra. Tvrtka za sada odolijeva krizi, ali što će se dogoditi za nekoliko mjeseci, hoće li nas pogoditi sudbina onih koji su morali smanjiti plaće ili staviti ključ u bravu? Tako da u mom slučaju, za sada, ništa od kredita. Noviji auto čekat će neka bolja vremena”, kazala je čitateljica iz Mostara. 

Nisu samo kupnje na čekanju. Ove godine ljudi su manje i putovali zbog zatvorenih granica. 

Prijašnjih godina obvezno smo išli na putovanja za vrijeme godišnjih odmora. Uzeli bismo neki manji kredit i otišli na neko od popularnih turističkih odredišta. I za ovo ljeto imali smo planove, ali zbog kompletne situacije i zatvorenih granica ostali smo doma. Postojala je varijanta ljetovanja u Turskoj, ali nas je bilo strah da ne dođe do zatvaranja granice, tako da nam ipak ove godine kredit nije trebao”, kaže nam jedna Sarajka. 

Građani manje kupuju i odjeću, tehničke uređaje, pa i mobitele. Za sve ovo obično su se uzimali nenamjenski krediti. Ljudi kojima krediti nisu potrebni za egzistenciju odustali su od njih, čekajući neki povoljniji trenutak. 

Mišljenje stručnjaka 

“S pojavom korone prestala sam raditi, a s obzirom na to da mi je posao bio vezan za turizam, već više od pola godine ne radim i za sada ne vidim što dalje. Prioritet su mi osnovne potrebe, tako da o luksuzu ne mogu ni razmišljati”, kaže djevojka iz Čitluka. 

Ekonomisti se slažu s građanima. 

Većina onih koji su razmišljali uzeti kredit i dalje čeka jer se ne zna što će biti sutra. S druge strane, određen broj ljudi ostao je bez posla pa nisu kreditno sposobni, što ih onemogućava kreditno se zadužiti. Također, činjenica je i da su banke malo opreznije prilikom davanja kredita, upravo zbog toga što je aktualna situacija nesigurna. Jer, danas imamo ljude koji rade, ali je krajnje neizvjesno hoće li oni imati posao sutra”, kazao je za Srpskainfo ekonomist Predrag Duduković.