Iran je posljednjih godina postao ključni saveznik Moskve, prodajući joj oružje za rat u Ukrajini, a dvije su zemlje u siječnju potpisale sporazum o strateškom partnerstvu. No, reakcija Moskve na američke napade zasad djeluje više kao predstava nego kao stvarna prijetnja. Rusko ministarstvo vanjskih poslova poručilo je da "najoštrije osuđuje" američke zračne napade na Iran, nazivajući ih "opasnom eskalacijom". Dmitrij Medvedev, zamjenik predsjednika ruskog Vijeća sigurnosti, optužio je Donalda Trumpa da je "pokrenuo novi rat", dok su neki ruski akteri pozvali Moskvu da reagira. "Vrijeme je da pomognemo Teheranu", rekao je Konstantin Malofejev, sankcionirani ruski biznismen blizak Vladimiru Putinu. No, to se i očekivalo. Iran je važan saveznik, a verbalna podrška bila je predvidljiva.
Zasad, međutim, ta reakcija djeluje kao puka retorika, bez konkretnih poteza. Ako se situacija dodatno ne zaoštri, teško je očekivati išta više od riječi, piše Sky News. Prvi razlog tome je sporazum bez klauzule o zajedničkoj obrani. Iako strateški sporazum između Rusije i Irana produbljuje obrambenu suradnju, on ne obvezuje nijednu stranu da pruži vojnu pomoć ako druga bude napadnuta. Drugi razlog je to što Rusija nema resursa za rat na dva fronta. Čak i da Moskva želi ući u sukob ili opskrbiti Iran oružjem, njezini su resursi već preopterećeni ratom u Ukrajini. Treći razlog je taj da Rusija ne želi ugroziti svoje sve toplije odnose s Washingtonom. Bilo kakva konkretna pomoć Iranu mogla bi uništiti krhko približavanje SAD-u.
Još jedan razlog je to da sukob na Bliskom istoku koristi Rusiji. Rat između Izraela i Irana skreće pažnju sa sukoba u Ukrajini. Dok svijet gleda prema Bliskom istoku, pritisak na Moskvu da pristane na mir u Ukrajini znatno je smanjen. Na kraju, sam Vladimir Putin se nije oglasio, nego poznate "retoričke figure" Kremlja poput Medvedeva, čije se izjave često smatraju dijelom propagandne strategije, a ne stvarne politike. Unatoč svemu, Rusija sigurno ne želi da se situacija dodatno pogorša. Njezin utjecaj u regiji već je narušen nakon pada Assadovog režima u Siriji u prosincu. Ako bi i Iran, posljednji proruski saveznik na Bliskom istoku, pao, ruski bi se regionalni utjecaj gotovo potpuno ugasio.
Večernji list
Zasad, međutim, ta reakcija djeluje kao puka retorika, bez konkretnih poteza. Ako se situacija dodatno ne zaoštri, teško je očekivati išta više od riječi, piše Sky News. Prvi razlog tome je sporazum bez klauzule o zajedničkoj obrani. Iako strateški sporazum između Rusije i Irana produbljuje obrambenu suradnju, on ne obvezuje nijednu stranu da pruži vojnu pomoć ako druga bude napadnuta. Drugi razlog je to što Rusija nema resursa za rat na dva fronta. Čak i da Moskva želi ući u sukob ili opskrbiti Iran oružjem, njezini su resursi već preopterećeni ratom u Ukrajini. Treći razlog je taj da Rusija ne želi ugroziti svoje sve toplije odnose s Washingtonom. Bilo kakva konkretna pomoć Iranu mogla bi uništiti krhko približavanje SAD-u.
Još jedan razlog je to da sukob na Bliskom istoku koristi Rusiji. Rat između Izraela i Irana skreće pažnju sa sukoba u Ukrajini. Dok svijet gleda prema Bliskom istoku, pritisak na Moskvu da pristane na mir u Ukrajini znatno je smanjen. Na kraju, sam Vladimir Putin se nije oglasio, nego poznate "retoričke figure" Kremlja poput Medvedeva, čije se izjave često smatraju dijelom propagandne strategije, a ne stvarne politike. Unatoč svemu, Rusija sigurno ne želi da se situacija dodatno pogorša. Njezin utjecaj u regiji već je narušen nakon pada Assadovog režima u Siriji u prosincu. Ako bi i Iran, posljednji proruski saveznik na Bliskom istoku, pao, ruski bi se regionalni utjecaj gotovo potpuno ugasio.
Večernji list
