Ako žele dobru i brzu zaradu, Hercegovci bi trebali saditi paulovniju - stablo podrijetlom iz Kine. Neobrađena hercegovačka kraška polja idealna su za ovo, kako ga često nazivaju, "drvo budućnosti". Paulovnija može rasti i u kamenjaru, zapravo na svim podlogama osim u močvari, jer ne podnosi vodu.
Riječ je o brzorastućem drvu za još bržu zaradu, koje je za sječu i eksploataciju spremno svakih osam godina. Na svijetu nema niti jedne biljne vrste koja multiplicira tako veliku dobit, jer današnja cijena drva paulovnije na svjetskim burzama iznosi oko tisuću američkih dolara za kubični metar. Tako jedno stablo, koje zahtijeva dvadesetak kuna početnih ulaganja, nakon pet do osam godina vlasniku donosi čak 400 puta veću dobit. Jedno stablo paulovnije može dati kubik drva odnosno drvne građe, piše Slobodna Dalmacija.
Na tisuću metara kvadratnih prostora može se zasaditi šezdesetak sadnica. Početno ulaganje za ovu površinu je oko 1200 kuna uzimajući u obzir da je cijena sadnice 20 kuna. Sadašnja cijena drva na svjetskim burzama iznosi oko 1100 američkih dolara za metar kubični, što znači da bi zarada nakon osam godina bila oko 66 tisuća dolara, odnosno oko 110 tisuća maraka.
Paulovnija ima visoku energetsku vrijednost te se koristi za izradu peleta i bioetenola, a također svoju primjenu pronalazi u industriji i obrtništvu gdje se koristi za izradu montažnih kuća, građe, stolarije, parketa, namještaja kao i drugih predmeta od drva.
Paulovnija zaslužuje naziv "drvo feniks" jer nakon sječe iz panja potjera nova mladica, koja se iznova može eksploatirati te se bez sumnje može kazati da se radi o najisplativijem stablu na zemljskoj kugli.
- Vrijedi napomenuti da se paulovnija može iskoristiti i u poljoprivrednom sektoru kao stočna hrana te kao sirovina za proizvodnju kvalitetnog humusa, a i u farmaceutskoj te prehrambenoj industriji. Upravo zbog svoje mnogostruke iskoristivosti, nema sumnje da će potražnja za tim drvom biti velika i u budućnosti - ističe Vedran Huđek iz tvrtke "HR paulovnija" iz okolice Varaždina.
Uzgoj paulovnije na području Hercegovine i Dalmacije još uvijek je u povojima te postoji nekoliko testnih polja na kojima se razmatra uzgoj pod mogućim utjecajem bure i soli. Kako bi se smanjila šteta nastala utjecajem jakih vjetrova, potrebno je uz mlade sadnice staviti potporanj da je vjetar ne bi polomio. Kasnijim rastom i brzim napredovanjem vjerojatnost od mogućih šteta zbog udara vjetra sve je manja.
- Sada na tržištu u Hrvatskoj postoji nekoliko sorti paulovnije, koje su prilagođene za rast na našem podneblju. Neke sorte paulovnije, zbog mogućnosti nekontroliranog širenja, čak su i zabranjene - pojašnjava Huđek.
Zemljište na kojem paulovnija raste mora biti propusno. Voda se ne smije duže zadržavati u nasadima, pa su pjeskovita i ocjedita tla svakako pogodna za podizanje nasada.
Glinena tla i lapor nisu pogodna za uzgoj paulovnije, što je slučaj u kontinentalnim krajevima, te na takvom tlu paulovnija ima nešto sporiji rast. Podzemne vode ne smiju biti bliži od 1,5 metara površini zemlje. A najpovoljnija su zemljišta ona koja su okrenuta na jug zbog toga što paulovnija izuzetno voli sunčanu stranu.
Sadnja paulovnije iz sjemena je praktičan i jednostavan način da se započne isplativa investicija bez velikih početnih troškova. Važno je da sjeme naručite iz provjerenog izvora jer se na internetu mogu pronaći razni oglasi sa sjemenom upitne kvalitete bez popratnih dokumenata, a u većini slučajeva sjeme koje je zabranjeno.
- Najbolje bi bilo kupiti sadnice od nekoliko tvrtki u Hrvatskoj koje posjeduju sve dokumente i dozvole vezane za uzgoje paulovnije - savjetuje Huđek.
Uglavnom, samo 150 kuna, koliko bi primjerice trebalo investirati u sjeme, uz malo rada, sreće i dobre volje, može donijeti čitavo bogatstvo. Za razliku od razvijenih europskih zemalja, u nas je uzgoj paulovnije još u povojima te postoji nekoliko manjih plantaža. Isto tako, postoji i nekoliko tvrki koje otkuplju paulovniju za proizvodnju bimoase (siječke, pelete...), ali još uvijek nitko u Hrvatskoj ne otkupljuje paulovniju kao drvnu građu jer takva ponuda sada ne postoji. Zanimljivo je da plantaže paulovnije niču u istočnoj Hercegovini u okolici Berkovića. A stručnjaci tvrde da su za njen uzgoj idealna područja Sinjskog i Imotskog polja te okolica Knina, odnosno Ličko, Gacko i Krbavsko polje. Eto, možda, dobre prilike za gospodarski razvoj i ostanku ljudi u ovim pustim krajevima.
Paulovnija je drvo staro nekoliko tisuća godina, a stiglo je iz Kine gdje su ga prema običajima sadili kada bi dobili žensko dijete. Kad bi djevojka postala spremna za udaju i drvo se moglo posjeći, a količina sirovina iz jednog drveta bila je dovoljna za izradu namještaja koji bi služio za dotu. U zemljama poput Njemačke, Rumunjske, Srbije, gdje vladaju slični klimatski uvjeti kao i u Hrvatskoj, proizvodnja paulovnije se već proširila i izuzetno je isplativa. Ovo drvo kupuju Mađari za izradu lijesova, piše Slobodna Dalmacija.
Za uzgoj i do tisuću sadnica pulovnije potrebno je 3 do 6 metara kvadratnih prostora, posude, zemlja, vlaga, svjetlost te, naravno, sjeme koje mora biti provjereno i izuzetne kvalitete. Stručnjaci posebno naglašavaju da kod sadnje paulovnije treba obratiti pažnju na razmak. Ukoliko je namjena sadnje za proizvodnju biomase, tada je razmak između sadnica 2,5 x 3 metra, a kada je namjena sadnje za drvnu građu potreban razmak sanje sadnica iznosi oko 3 x 3,5 metra ili čak 4 x 4 metra, ovisno o veličini parecele. Vrijeme potrebno za eksploataciju drva paulovnije, čija je namjena za uzgoj biomase, je četiri do pet godina, dok za drvnu građu treba pričekati osam do 10 godina.
Riječ je o brzorastućem drvu za još bržu zaradu, koje je za sječu i eksploataciju spremno svakih osam godina. Na svijetu nema niti jedne biljne vrste koja multiplicira tako veliku dobit, jer današnja cijena drva paulovnije na svjetskim burzama iznosi oko tisuću američkih dolara za kubični metar. Tako jedno stablo, koje zahtijeva dvadesetak kuna početnih ulaganja, nakon pet do osam godina vlasniku donosi čak 400 puta veću dobit. Jedno stablo paulovnije može dati kubik drva odnosno drvne građe, piše Slobodna Dalmacija.
Na tisuću metara kvadratnih prostora može se zasaditi šezdesetak sadnica. Početno ulaganje za ovu površinu je oko 1200 kuna uzimajući u obzir da je cijena sadnice 20 kuna. Sadašnja cijena drva na svjetskim burzama iznosi oko 1100 američkih dolara za metar kubični, što znači da bi zarada nakon osam godina bila oko 66 tisuća dolara, odnosno oko 110 tisuća maraka.
Paulovnija ima visoku energetsku vrijednost te se koristi za izradu peleta i bioetenola, a također svoju primjenu pronalazi u industriji i obrtništvu gdje se koristi za izradu montažnih kuća, građe, stolarije, parketa, namještaja kao i drugih predmeta od drva.
Paulovnija zaslužuje naziv "drvo feniks" jer nakon sječe iz panja potjera nova mladica, koja se iznova može eksploatirati te se bez sumnje može kazati da se radi o najisplativijem stablu na zemljskoj kugli.
- Vrijedi napomenuti da se paulovnija može iskoristiti i u poljoprivrednom sektoru kao stočna hrana te kao sirovina za proizvodnju kvalitetnog humusa, a i u farmaceutskoj te prehrambenoj industriji. Upravo zbog svoje mnogostruke iskoristivosti, nema sumnje da će potražnja za tim drvom biti velika i u budućnosti - ističe Vedran Huđek iz tvrtke "HR paulovnija" iz okolice Varaždina.
Uzgoj paulovnije na području Hercegovine i Dalmacije još uvijek je u povojima te postoji nekoliko testnih polja na kojima se razmatra uzgoj pod mogućim utjecajem bure i soli. Kako bi se smanjila šteta nastala utjecajem jakih vjetrova, potrebno je uz mlade sadnice staviti potporanj da je vjetar ne bi polomio. Kasnijim rastom i brzim napredovanjem vjerojatnost od mogućih šteta zbog udara vjetra sve je manja.
- Sada na tržištu u Hrvatskoj postoji nekoliko sorti paulovnije, koje su prilagođene za rast na našem podneblju. Neke sorte paulovnije, zbog mogućnosti nekontroliranog širenja, čak su i zabranjene - pojašnjava Huđek.
Zemljište na kojem paulovnija raste mora biti propusno. Voda se ne smije duže zadržavati u nasadima, pa su pjeskovita i ocjedita tla svakako pogodna za podizanje nasada.
Glinena tla i lapor nisu pogodna za uzgoj paulovnije, što je slučaj u kontinentalnim krajevima, te na takvom tlu paulovnija ima nešto sporiji rast. Podzemne vode ne smiju biti bliži od 1,5 metara površini zemlje. A najpovoljnija su zemljišta ona koja su okrenuta na jug zbog toga što paulovnija izuzetno voli sunčanu stranu.
Sadnja paulovnije iz sjemena je praktičan i jednostavan način da se započne isplativa investicija bez velikih početnih troškova. Važno je da sjeme naručite iz provjerenog izvora jer se na internetu mogu pronaći razni oglasi sa sjemenom upitne kvalitete bez popratnih dokumenata, a u većini slučajeva sjeme koje je zabranjeno.
- Najbolje bi bilo kupiti sadnice od nekoliko tvrtki u Hrvatskoj koje posjeduju sve dokumente i dozvole vezane za uzgoje paulovnije - savjetuje Huđek.
Uglavnom, samo 150 kuna, koliko bi primjerice trebalo investirati u sjeme, uz malo rada, sreće i dobre volje, može donijeti čitavo bogatstvo. Za razliku od razvijenih europskih zemalja, u nas je uzgoj paulovnije još u povojima te postoji nekoliko manjih plantaža. Isto tako, postoji i nekoliko tvrki koje otkuplju paulovniju za proizvodnju bimoase (siječke, pelete...), ali još uvijek nitko u Hrvatskoj ne otkupljuje paulovniju kao drvnu građu jer takva ponuda sada ne postoji. Zanimljivo je da plantaže paulovnije niču u istočnoj Hercegovini u okolici Berkovića. A stručnjaci tvrde da su za njen uzgoj idealna područja Sinjskog i Imotskog polja te okolica Knina, odnosno Ličko, Gacko i Krbavsko polje. Eto, možda, dobre prilike za gospodarski razvoj i ostanku ljudi u ovim pustim krajevima.
Paulovnija je drvo staro nekoliko tisuća godina, a stiglo je iz Kine gdje su ga prema običajima sadili kada bi dobili žensko dijete. Kad bi djevojka postala spremna za udaju i drvo se moglo posjeći, a količina sirovina iz jednog drveta bila je dovoljna za izradu namještaja koji bi služio za dotu. U zemljama poput Njemačke, Rumunjske, Srbije, gdje vladaju slični klimatski uvjeti kao i u Hrvatskoj, proizvodnja paulovnije se već proširila i izuzetno je isplativa. Ovo drvo kupuju Mađari za izradu lijesova, piše Slobodna Dalmacija.
Za uzgoj i do tisuću sadnica pulovnije potrebno je 3 do 6 metara kvadratnih prostora, posude, zemlja, vlaga, svjetlost te, naravno, sjeme koje mora biti provjereno i izuzetne kvalitete. Stručnjaci posebno naglašavaju da kod sadnje paulovnije treba obratiti pažnju na razmak. Ukoliko je namjena sadnje za proizvodnju biomase, tada je razmak između sadnica 2,5 x 3 metra, a kada je namjena sadnje za drvnu građu potreban razmak sanje sadnica iznosi oko 3 x 3,5 metra ili čak 4 x 4 metra, ovisno o veličini parecele. Vrijeme potrebno za eksploataciju drva paulovnije, čija je namjena za uzgoj biomase, je četiri do pet godina, dok za drvnu građu treba pričekati osam do 10 godina.
