Zakidanje zaperaka paradajza je kod visokih sorti obavezna mjera od trenutka sadnje.
Visoke sorte se gaje na jednom stablu, čime se postiže najranije dozrijevanje i krupniji plodovi, ili na dva stabla kada je dozrijevanje nešto kasnije, a plodovi nešto sitniji ali je ukupan prinos veći.
Zaperke (bočne grane) treba odstranjivati blagovremeno, čim dostignu dužinu 4-5 cm.
Ukoliko se želi usmjeravanje rasta paradajza na dva stabla, onda se za drugo stablo ostavlja prvi zaperak ispod prve cvasti, a ako se želi porast na tri stabla, onda se kao treće stablo ostavlja prvi zaperak, iznad prve cvasti.
VEZIVANJE PARADAJZA
Primjenjuje se kod visokih i poluvisokih sorti i to na više načina. Najčešće se biljka obavija uz kanap. Donji dio stabla se veže za kanap (fiksiran u zemljištu), a koji je vezan za konstrukciju objekata. Tijekom vegetavcije biljka se svakih 5-10 dana obmotava oko kanapa, po pravilu uvijek ispod cvasti kako bi se izbjeglo njeno oštećenje i opadanje cvjetova.
Kod visokih objekata biljka se plastičnim kopčama pričvršćuje za kanap. Kanap je preko mobilnog kalema vezan za konstrukciju. Mobilni kalem omogućuje nesmetan hod po vodilici i zatezanje odnosno otpuštanje kanapa. Ovaj sistem zateže se masom biljke i zato se one ne vezuju. Sistem omogućuje lakšu berbu, skidanje listova i smanjuje se oštećenje biljaka. Sistem se koristi u visokim objektima.
Pri gajenju paradajza pored vezivanja uz pomoć kanapa biljke se mogu vezivati za kolje, zatim u vidu špalira ili se učvršćuje za bambus trsku u dvoredu i stubovima, na razmacima od 5-10 m.
Agrosavjet.com
Visoke sorte se gaje na jednom stablu, čime se postiže najranije dozrijevanje i krupniji plodovi, ili na dva stabla kada je dozrijevanje nešto kasnije, a plodovi nešto sitniji ali je ukupan prinos veći.
Zaperke (bočne grane) treba odstranjivati blagovremeno, čim dostignu dužinu 4-5 cm.
Ukoliko se želi usmjeravanje rasta paradajza na dva stabla, onda se za drugo stablo ostavlja prvi zaperak ispod prve cvasti, a ako se želi porast na tri stabla, onda se kao treće stablo ostavlja prvi zaperak, iznad prve cvasti.
VEZIVANJE PARADAJZA
Primjenjuje se kod visokih i poluvisokih sorti i to na više načina. Najčešće se biljka obavija uz kanap. Donji dio stabla se veže za kanap (fiksiran u zemljištu), a koji je vezan za konstrukciju objekata. Tijekom vegetavcije biljka se svakih 5-10 dana obmotava oko kanapa, po pravilu uvijek ispod cvasti kako bi se izbjeglo njeno oštećenje i opadanje cvjetova.
Kod visokih objekata biljka se plastičnim kopčama pričvršćuje za kanap. Kanap je preko mobilnog kalema vezan za konstrukciju. Mobilni kalem omogućuje nesmetan hod po vodilici i zatezanje odnosno otpuštanje kanapa. Ovaj sistem zateže se masom biljke i zato se one ne vezuju. Sistem omogućuje lakšu berbu, skidanje listova i smanjuje se oštećenje biljaka. Sistem se koristi u visokim objektima.
Pri gajenju paradajza pored vezivanja uz pomoć kanapa biljke se mogu vezivati za kolje, zatim u vidu špalira ili se učvršćuje za bambus trsku u dvoredu i stubovima, na razmacima od 5-10 m.
Agrosavjet.com
