'Prema najnovijim najvjerojatnijim prognozama srednja sezonska temperatura zraka u razdoblju prosinac – veljača u našem dijelu Europe i ove bi godine trebala biti barem oko prosječne iz razdoblja 1991.-2020., vjerojatnije čak i malo viša. Ali naravno, to ne znači da tijekom ova tri mjeseca nećemo imati i hladnijih razdoblja. No, mala je vjerojatnost da bi njihova učestalost, duljina i intenzitet mogli pridonijeti negativnom odstupanja srednje zimske temperature od višegodišnjih prosjeka. Napominjem kako je riječ o vjerojatnostima. Ponekad se ostvari i nešto u prognozi malo vjerojatno,' kaže Zoran Vakula, jedno od najomiljenijih televizijskih lica i najpopularnijih meteorologa u intervjuu za Slobodnu Bosnu otkrivajući ono što većinu zanima – kakva zima nas očekuje.
 
Kako objašnjava, u klimatologiji zima se uvijek računa od 1. prosinca do 28. ili 29. veljače, za razlika u od njezinog astronomskog računanja, prema kojem su počeci godišnjih doba svake godine na drugi dan. 'Vjerujem da će barem nekome biti zanimljivo znati i kako je prosjek posljednjih 30 godina posvuda veći od onoga iz razdoblja 1961.-1990. I to na većini meteoroloških postaja u Hrvatskoj između 0,5 i 1 stupnjeva,' dodaje Vakula u intervjuu za Slobodnu Bosnu.

Na pitanje možemo li ove zime očekivati veće količine zimskog pokrivača, Vakula, dodajući kako je najveća visina snježnog pokrivača u Delnicama i Ogulinu izmjerena potkraj veljače 2018. godine kaže: 'Posljednjih smo godina tijekom zimskih mjeseci imali i neke rekordne količine oborine, a i srednje temperature zraka. Općenito se može reći kako u ovo doba globalnog zatopljenja i klimatskih promjena i varijacija imamo kojekakvih meteoekstrema u gotovo svim mjesecima. Njihova se pojava ne smije isključiti ni ove zime. No, ne može se pouzdano prognozirati hoće li se, kada i u kojem obliku pojaviti.'