Razdoblje stabilnog i iznadprosječno toplog vremena te uglavnom suhog, kakvo u ovoj kombinaciji u ovo doba godine i nije baš tako često, uskoro završava. U većini ćemo krajeva ponovno imati kišu, uglavnom kratkotrajnu, a i temperatura će se sniziti na vrijednosti bliže prosječnima posljednjeg desetodnevlja listopada, gdjekad prolazno i niže od njih. I to nije sve - promjena ima i u dugoročnijoj prognozi
Zoran Vakula, glavni meteorolog HRT-a, pozabavio se dugoročnom prognozom i vremenom koje nas očekuje u naredna dva i pol mjeseca. Vakula tako piše da će do nedjelje oborine uglavnom izostati, pa će mjestimice ovo biti jedno od u povijesti malobrojnih sasvim suhih razdoblja od 12. do 22. listopada.
Studeni
Ni prognoze za sljedeće mjesece, osobito one do kraja godine, nisu postojane, kao što su bile za primjerice ljeto. Uostalom, tu nepostojanost već su pokazivale i potkraj rujna. Sudeći prema trenutačnim izračunima, ona poznata: 'Studeni od tuda mu ime, jer studeno on navišća vrime' djelomice će se ostvariti. Srednja mjesečna temperatura najvjerojatnije će u većini Hrvatske biti oko prosječne za studeni, ili malo viša, pri čemu je ponovno povećana vjerojatnost viška oborine u odnosu na srednje mjesečne vrijednosti.
Prosinac, zima
Još znatnije su se promijenile prognoze za prosinac. Najnoviji mnogobrojni izračuni različitih modela za dugoročno prognoziranje upućuju na pripremu dodatnih energenata za grijanje, zamjenu ljetnih u zimske gume te druge aktivnosti uobičajene prije zimske sezone, jer je povećana vjerojatnost i za temperaturu zraka oko prosječne prosinačke, u mnogim mjestima čak i malo niže od nje, a i za povremeni snijeg.
Ako slučajno i izostane onaj prirodni, jer je trenutačno vjerojatniji manjak ukupne prosinačke količine oborine u odnosu na prosjek - uvjeta za stvaranje umjetnog će vrlo vjerojatno biti. Naravno, ne smije se zaboraviti da su ovo dugoročne prognoze, koje nisu pouzdane kao one do tjedan dana unaprijed, i da su podložne promjenama. No nekome koriste i ovako nesavršene kakve jesu...
A o tome koliko su važne i pouzdane, koliko se u svijetu radi na njihovom poboljšanju te mnoge druge zanimljivosti o dugoročnom prognoziranju govorit će se tijekom studenoga, vjerojatno ponajviše na međunarodnom skupu koji će se u Zagrebu održati pod pokroviteljstvom Svjetske meteorološke organizacije.
Zoran Vakula, glavni meteorolog HRT-a, pozabavio se dugoročnom prognozom i vremenom koje nas očekuje u naredna dva i pol mjeseca. Vakula tako piše da će do nedjelje oborine uglavnom izostati, pa će mjestimice ovo biti jedno od u povijesti malobrojnih sasvim suhih razdoblja od 12. do 22. listopada.
Studeni
Ni prognoze za sljedeće mjesece, osobito one do kraja godine, nisu postojane, kao što su bile za primjerice ljeto. Uostalom, tu nepostojanost već su pokazivale i potkraj rujna. Sudeći prema trenutačnim izračunima, ona poznata: 'Studeni od tuda mu ime, jer studeno on navišća vrime' djelomice će se ostvariti. Srednja mjesečna temperatura najvjerojatnije će u većini Hrvatske biti oko prosječne za studeni, ili malo viša, pri čemu je ponovno povećana vjerojatnost viška oborine u odnosu na srednje mjesečne vrijednosti.
Prosinac, zima
Još znatnije su se promijenile prognoze za prosinac. Najnoviji mnogobrojni izračuni različitih modela za dugoročno prognoziranje upućuju na pripremu dodatnih energenata za grijanje, zamjenu ljetnih u zimske gume te druge aktivnosti uobičajene prije zimske sezone, jer je povećana vjerojatnost i za temperaturu zraka oko prosječne prosinačke, u mnogim mjestima čak i malo niže od nje, a i za povremeni snijeg.
Ako slučajno i izostane onaj prirodni, jer je trenutačno vjerojatniji manjak ukupne prosinačke količine oborine u odnosu na prosjek - uvjeta za stvaranje umjetnog će vrlo vjerojatno biti. Naravno, ne smije se zaboraviti da su ovo dugoročne prognoze, koje nisu pouzdane kao one do tjedan dana unaprijed, i da su podložne promjenama. No nekome koriste i ovako nesavršene kakve jesu...
A o tome koliko su važne i pouzdane, koliko se u svijetu radi na njihovom poboljšanju te mnoge druge zanimljivosti o dugoročnom prognoziranju govorit će se tijekom studenoga, vjerojatno ponajviše na međunarodnom skupu koji će se u Zagrebu održati pod pokroviteljstvom Svjetske meteorološke organizacije.
