Cijene hrane porasle su u ožujku budući da je poskupljenje pšenice, kukuruza i mliječnih proizvoda nadmašilo pad cijena šećera i većine biljnih ulja, izvijestila je danas agencija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda FAO.
FAO-v indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda porastao je u ožujku 1,1 posto u odnosu na prethodni mjesec, dosegnuvši prosječnu vrijednost od 172,8 bodova, čime se gotovo izjednačio s vrijednošću iz svibnja prošle godine.
Najviše su u prošlom mjesecu poskupjeli mlijeko i mliječni proizvodi, za 3,3 posto na mjesečnoj razini, zahvaljujući snažnoj globalnoj potražnji koja je podigla cijene maslaca, sira i punomasnog mlijeka u prahu, pokazuje izvješće UN-ove agencije.
Porastao indeks koji mjeri kretanje cijena žitarica
Izrazito je porastao i indeks koji mjeri kretanje cijena žitarica, za 2,7 posto u odnosu na prethodni mjesec, pri čemu je cijene pšenice u proteklim tjednima podigla zabrinutost zbog vremenskih uvjeta, uključujući dugotrajnu sušu u Sjedinjenim Državama i hladnoću i padaline u Europi.
Još su izraženije porasle cijene kukuruza, poduprte pogoršanim izgledima uroda, posebno u Argentini, i kontinuirano snažnom globalnom potražnjom.
Šećer je pak u ožujku pojeftinio 3,4 posto u odnosu na prethodni mjesec zbog obilne izvozne ponude. U odnosu na prošlogodišnji ožujak njegove su cijene niže za 27,5 posto.
Indeks koji mjeri kretanje cijena biljnih ulja blago je pao, prateći niže cijene sojinog, suncokretovog i ulja uljane repice, dok su se cijene palminog ulja stabilizirale zahvaljujući očekivanjima da će Europska unija ponovo početi iz Indonezije uvoziti dizel baziran na toj sirovini.
Cijene mesa u ožujku su gotovo stagnirale u odnosu na prethodni mjesec, pri čemu su niže cijene govedine bile protuteža višim cijenama ovčetine i svinjetine, potaknutima snažnom potražnjom za uvozom, posebno iz Kine.
Prigušene prognoze ovogodišnjeg uroda žitarica
Prošle je godine u svijetu proizvedeno rekordnih gotovo 2,65 milijardi tona žitarica, nekih 1,2 posto više nego u godini ranije, pokazuju najnovije procjene FAO-a, objavljene u odvojenom izvješću.
Za ovu godinu pak u FAO-u predviđaju pad proizvodnje kukuruza i pšenice.
Tako bi se proizvodnja pšenice trebala smanjiti oko jedan posto u odnosu na rekordnu 2017., na 750 milijuna tona, budući da će manja proizvodnja u Kini, Indiji i Ruskoj Federaciji prevagnuti nad oporavkom proizvodnje u SAD-u.
Proizvodnja žitarica koje se koriste u prehrani ljudi i životinja, poput kukuruza, također bi trebala biti manja u odnosu na prošlogodišnji rekord, i to zbog lošeg vremena u Argentini, okretanja brazilskih proizvođača soji i manjih zasijanih površina u Južnoafričkoj Republici zbog nižih cijena te kulture.
Zalihe žitarica trebale bi pak na kraju tekuće poljoprivredne sezone prema najnovijim procjenama FAO-a dosegnuti rekordnih 748 milijuna tona, čime bi porasle čak četiri posto u odnosu na kraj prošlogodišnje sezone.
Najviše bi prema FAO-vim procjenama trebale porasti zalihe pšenice, što će pomoći ublažiti utjecaj prognoziranog ovogodišnjeg pada globalne proizvodnje te žitarice, napominju u UN-ovoj agenciji.
FAO-v indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda porastao je u ožujku 1,1 posto u odnosu na prethodni mjesec, dosegnuvši prosječnu vrijednost od 172,8 bodova, čime se gotovo izjednačio s vrijednošću iz svibnja prošle godine.
Najviše su u prošlom mjesecu poskupjeli mlijeko i mliječni proizvodi, za 3,3 posto na mjesečnoj razini, zahvaljujući snažnoj globalnoj potražnji koja je podigla cijene maslaca, sira i punomasnog mlijeka u prahu, pokazuje izvješće UN-ove agencije.
Porastao indeks koji mjeri kretanje cijena žitarica
Izrazito je porastao i indeks koji mjeri kretanje cijena žitarica, za 2,7 posto u odnosu na prethodni mjesec, pri čemu je cijene pšenice u proteklim tjednima podigla zabrinutost zbog vremenskih uvjeta, uključujući dugotrajnu sušu u Sjedinjenim Državama i hladnoću i padaline u Europi.
Još su izraženije porasle cijene kukuruza, poduprte pogoršanim izgledima uroda, posebno u Argentini, i kontinuirano snažnom globalnom potražnjom.
Šećer je pak u ožujku pojeftinio 3,4 posto u odnosu na prethodni mjesec zbog obilne izvozne ponude. U odnosu na prošlogodišnji ožujak njegove su cijene niže za 27,5 posto.
Indeks koji mjeri kretanje cijena biljnih ulja blago je pao, prateći niže cijene sojinog, suncokretovog i ulja uljane repice, dok su se cijene palminog ulja stabilizirale zahvaljujući očekivanjima da će Europska unija ponovo početi iz Indonezije uvoziti dizel baziran na toj sirovini.
Cijene mesa u ožujku su gotovo stagnirale u odnosu na prethodni mjesec, pri čemu su niže cijene govedine bile protuteža višim cijenama ovčetine i svinjetine, potaknutima snažnom potražnjom za uvozom, posebno iz Kine.
Prigušene prognoze ovogodišnjeg uroda žitarica
Prošle je godine u svijetu proizvedeno rekordnih gotovo 2,65 milijardi tona žitarica, nekih 1,2 posto više nego u godini ranije, pokazuju najnovije procjene FAO-a, objavljene u odvojenom izvješću.
Za ovu godinu pak u FAO-u predviđaju pad proizvodnje kukuruza i pšenice.
Tako bi se proizvodnja pšenice trebala smanjiti oko jedan posto u odnosu na rekordnu 2017., na 750 milijuna tona, budući da će manja proizvodnja u Kini, Indiji i Ruskoj Federaciji prevagnuti nad oporavkom proizvodnje u SAD-u.
Proizvodnja žitarica koje se koriste u prehrani ljudi i životinja, poput kukuruza, također bi trebala biti manja u odnosu na prošlogodišnji rekord, i to zbog lošeg vremena u Argentini, okretanja brazilskih proizvođača soji i manjih zasijanih površina u Južnoafričkoj Republici zbog nižih cijena te kulture.
Zalihe žitarica trebale bi pak na kraju tekuće poljoprivredne sezone prema najnovijim procjenama FAO-a dosegnuti rekordnih 748 milijuna tona, čime bi porasle čak četiri posto u odnosu na kraj prošlogodišnje sezone.
Najviše bi prema FAO-vim procjenama trebale porasti zalihe pšenice, što će pomoći ublažiti utjecaj prognoziranog ovogodišnjeg pada globalne proizvodnje te žitarice, napominju u UN-ovoj agenciji.
