Kada određeni proizvod poskupi, obično se traži njegova jeftinija varijanta, piše Večernji list BiH. No, čini se kako danas i te “jeftinije” proizvode građani Bosne i Hercegovine sve teže pronalaze. Tomu svjedoče i rekordne cijene piletine po kojima se posljednjih dana prodaju.
Granica rentabilnosti
Kilogram piletine danas stoji gotovo 15 maraka, točnije 14,40 konvertibilnih maraka, koliko je prije nekoliko mjeseci stajao kilogram teletine. Dok ogorčeni potrošači smanjuju gramažu kako bi se na trpezi ipak našlo nešto mesa, ništa bolje nije ni proizvođačima koji kažu da su, unatoč poskupljenjima, ispod granice rentabilnosti. - Broj potrošača je ostao isti, samo je manja kupovna moć. Onaj tko je nekada kupovao kilogram mesa, sada kupuje pola kilograma. Od početka godine najviše je poskupjela junetina, za 20 posto su veće cijene žive stoke - kazao je ranije za BHRT Lazo Šešić, vlasnik mesnice.
- Apsolutno smo svjesni činjenice da je ovo veliki udar na građane, ali, nažalost, ovo nije hir proizvođača i to ne treba nitko pomisliti, ovo je teška posljedica tog sukoba na istoku Europe - kazao je, između ostaloga, Edin Jabandžić, predsjednik Koordinacijskog odbora peradara i živinara BiH, za BHRT.
Peradari pak upozoravaju da slijedi potpuno gašenje proizvodnje ili će povećanje troškova proizvodnje morati nadoknaditi većim cijenama piletine zbog čega će na kraju ispaštati građani. Inače, pandemija, poskupljenja goriva i rat u Ukrajini utjecali su na rast cijena stočne hrane, a samim tim i na rast cijena mesa do 30 posto. Iz Vanjskotrgovinske komore nedavno su kazali kako je moguće očekivati nestašicu svinjskog i junećeg mesa jer domaći farmeri pokrivaju tek 30 posto tržišta. Izostanak poticaja domaćim farmerima rezultirao je osiromašenim stočnim fondom i uvozom 70 posto mesa za potrebe bh. tržišta koje će se, po svemu sudeći, još skuplje plaćati. Podsjetimo, kilogram telećeg buta košta 28 KM, junećeg 19,50 KM, svinjskog 10 KM, a pilećih krilaca 13 KM. Ekonomisti kažu da je ovo samo vrh ledenog brijega i da nam u budućem razdoblju slijedi “ekonomsko otrježnjenje”. Ekonomist Aleksa Milivojević za navedeni medij također je komentirao situaciju. - Ovo je jedna provala inflacije i to možda od 200 i 300 posto. To nije ništa drugo nego priprema ekonomskog sloma, to je vrijeme koje se približava - kazao je.
Koliko je za mjesec dana života potrebno novca, najbolje pokazuje podatak Saveza samostalnih sindikata BiH prema čijim je izračunima u samo četiri mjeseca četveročlanoj obitelji potrebno gotovo 300 KM više nego u ranijem razdoblju. Inače, cijene osnovnih životnih namirnica u BiH u odnosu na prošlu godinu porasle su za 8,1 posto. Najviše je poskupjela hrana te režije i prijevoz. Iz Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine poručuju da su u odnosu na prošlu godinu samo ulje, šećer i krumpir poskupjeli za više od 100 posto. - Od osnovnih životnih namirnica pšenično brašno je poskupjelo za oko 19 posto, kruh oko 13 posto i meso 11 posto. Poskupjelo je i povrće za oko 25 posto - kazala je Mirsada Ademović, glasnogovornica Agencije za statistiku BiH.
Predsjednica Saveza sindikata RS-a Ranka Mišić kazala je kako su pratili kretanje poskupljenja. - Mi smo pratili poskupljenje kruha i ulja. Recimo, ulje je u istom danu poskupjelo dva puta. S 3,80 na 4,20. Već sutra je bilo skuplje od 5 maraka. Jedino rješenje su veće plaće - kazala je.
Sezona grijanja
No, to nije sve. Zbog naglog i stalnog poskupljenja cijena energenata na svjetskom tržištu te poskupljenja drvne sječke ili biomase, bh. građane, izvjesno je, očekuje i skuplja sezona grijanja. Kupovna moć iz dana u dan sve je manja, o štednji nema ni govora, ističu građani. - Ono što se zaradi, to se vrlo brzo i potroši, puno brže, rekao bih, u odnosu na prošlu godinu. Dolazimo do situacije da doslovno biramo što ćemo kupiti, grcamo u silnim poskupljenjima. Mi građani s plaćama ispod prosječne, slobodno mogu reći, jedva sastavimo od početka do kraja mjeseca. Situacija je, blago rečeno, katastrofalna, a svakodnevno čitamo o nekim novim poskupljenjima kojima se, po svemu sudeći, u ovoj godini ne nazire kraj - rekao je zabrinuti građanin.
Granica rentabilnosti
Kilogram piletine danas stoji gotovo 15 maraka, točnije 14,40 konvertibilnih maraka, koliko je prije nekoliko mjeseci stajao kilogram teletine. Dok ogorčeni potrošači smanjuju gramažu kako bi se na trpezi ipak našlo nešto mesa, ništa bolje nije ni proizvođačima koji kažu da su, unatoč poskupljenjima, ispod granice rentabilnosti. - Broj potrošača je ostao isti, samo je manja kupovna moć. Onaj tko je nekada kupovao kilogram mesa, sada kupuje pola kilograma. Od početka godine najviše je poskupjela junetina, za 20 posto su veće cijene žive stoke - kazao je ranije za BHRT Lazo Šešić, vlasnik mesnice.
- Apsolutno smo svjesni činjenice da je ovo veliki udar na građane, ali, nažalost, ovo nije hir proizvođača i to ne treba nitko pomisliti, ovo je teška posljedica tog sukoba na istoku Europe - kazao je, između ostaloga, Edin Jabandžić, predsjednik Koordinacijskog odbora peradara i živinara BiH, za BHRT.
Peradari pak upozoravaju da slijedi potpuno gašenje proizvodnje ili će povećanje troškova proizvodnje morati nadoknaditi većim cijenama piletine zbog čega će na kraju ispaštati građani. Inače, pandemija, poskupljenja goriva i rat u Ukrajini utjecali su na rast cijena stočne hrane, a samim tim i na rast cijena mesa do 30 posto. Iz Vanjskotrgovinske komore nedavno su kazali kako je moguće očekivati nestašicu svinjskog i junećeg mesa jer domaći farmeri pokrivaju tek 30 posto tržišta. Izostanak poticaja domaćim farmerima rezultirao je osiromašenim stočnim fondom i uvozom 70 posto mesa za potrebe bh. tržišta koje će se, po svemu sudeći, još skuplje plaćati. Podsjetimo, kilogram telećeg buta košta 28 KM, junećeg 19,50 KM, svinjskog 10 KM, a pilećih krilaca 13 KM. Ekonomisti kažu da je ovo samo vrh ledenog brijega i da nam u budućem razdoblju slijedi “ekonomsko otrježnjenje”. Ekonomist Aleksa Milivojević za navedeni medij također je komentirao situaciju. - Ovo je jedna provala inflacije i to možda od 200 i 300 posto. To nije ništa drugo nego priprema ekonomskog sloma, to je vrijeme koje se približava - kazao je.
Koliko je za mjesec dana života potrebno novca, najbolje pokazuje podatak Saveza samostalnih sindikata BiH prema čijim je izračunima u samo četiri mjeseca četveročlanoj obitelji potrebno gotovo 300 KM više nego u ranijem razdoblju. Inače, cijene osnovnih životnih namirnica u BiH u odnosu na prošlu godinu porasle su za 8,1 posto. Najviše je poskupjela hrana te režije i prijevoz. Iz Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine poručuju da su u odnosu na prošlu godinu samo ulje, šećer i krumpir poskupjeli za više od 100 posto. - Od osnovnih životnih namirnica pšenično brašno je poskupjelo za oko 19 posto, kruh oko 13 posto i meso 11 posto. Poskupjelo je i povrće za oko 25 posto - kazala je Mirsada Ademović, glasnogovornica Agencije za statistiku BiH.
Predsjednica Saveza sindikata RS-a Ranka Mišić kazala je kako su pratili kretanje poskupljenja. - Mi smo pratili poskupljenje kruha i ulja. Recimo, ulje je u istom danu poskupjelo dva puta. S 3,80 na 4,20. Već sutra je bilo skuplje od 5 maraka. Jedino rješenje su veće plaće - kazala je.
Sezona grijanja
No, to nije sve. Zbog naglog i stalnog poskupljenja cijena energenata na svjetskom tržištu te poskupljenja drvne sječke ili biomase, bh. građane, izvjesno je, očekuje i skuplja sezona grijanja. Kupovna moć iz dana u dan sve je manja, o štednji nema ni govora, ističu građani. - Ono što se zaradi, to se vrlo brzo i potroši, puno brže, rekao bih, u odnosu na prošlu godinu. Dolazimo do situacije da doslovno biramo što ćemo kupiti, grcamo u silnim poskupljenjima. Mi građani s plaćama ispod prosječne, slobodno mogu reći, jedva sastavimo od početka do kraja mjeseca. Situacija je, blago rečeno, katastrofalna, a svakodnevno čitamo o nekim novim poskupljenjima kojima se, po svemu sudeći, u ovoj godini ne nazire kraj - rekao je zabrinuti građanin.
