Za Ukrajinu je ishođenje zapadnih tenkova bilo samo početak. Nakon mjeseci rasprave među zapadnim saveznicima američki Abramsi i njemački Leopardi će krenuti prema bojišnici, a ukrajinski vojni dužnosnici usmjeravaju pozornost na sljedeći korak u svojim nastojanjima da odbiju ruske osvajače - isporuku modernih borbenih zrakoplova.
Razgovori s desetak zapadnih vojnih dužnosnika i diplomata potvrđuju da je unutarnja rasprava o opskrbi Ukrajine borbenim avionima već u tijeku, a potiču je ukrajinski dužnosnici uz potporu jastrebova iz baltičkih država. "Sljedeći prirodni korak bili bi borbeni zrakoplovi", rekao je za Politico diplomat iz jedne sjevernoeuropske zemlje.
Rasprava će se vjerojatno pokazati još spornijom od svađe oko slanja tenkova. U Europi je više dužnosnika i diplomata reklo kako njihove vlade više ne smatraju tu ideju nepoželjnom, ali da strah od eskalacije postoji i dalje.
"Oko toga postoji crvena linija"
Washington je rekao Kijevu da je dostava zrakoplova trenutačno nemoguća, rekao je citirani diplomat te dodao: "Oko toga postoji crvena linija, ali prošlog ljeta imali smo crvenu liniju za HIMARS pa se to promijenilo. Onda su to bili tenkovi, da bi se i to promijenilo."
Visoki predstavnik jedne europske sile također je naglasio brzinu kojom dostava zapadnog oružja eskalira: "Zrakoplovi su danas potpuno nezamislivi, ali rasprava o tome mogla bi biti aktualna za dva, tri tjedna."
Ministri obrane ukrajinskih saveznika trebali bi u veljači održati novi summit u američkoj vojnoj bazi Ramstein u jugozapadnoj Njemačkoj, gdje se očekuje da će zrakoplovstvo i zračna podrška biti u fokusu.
Nizozemski ministar vanjskih poslova Wopke Hoekstra rekao je nizozemskom parlamentu prošlog tjedna da će njegov kabinet razmotriti slanje borbenih zrakoplova F-16, ako ih Kijev zatraži: "Mi smo otvorenog uma, nema tabua."
Bilo je to nakon nedavnih komentara slovačkog ministra vanjskih poslova Rastislava Káčera, koji je za Interfax-Ukrajina rekao da je njegova vlada spremna Kijevu predati sovjetske lovce MiG-29 te da je razgovarao s partnerima iz NATO-a i ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim o tome kako to provesti.
Visoki političari nisu skloni ovoj ideji
Drugi visoki političari bitno su manje skloni ovoj ideji. Njemački kancelar Olaf Scholz isključio je u srijedu mogućnost isporuke borbenih zrakoplova, navodeći potrebu da se spriječi daljnja vojna eskalacija: "Neće biti isporuke borbenih zrakoplova Ukrajini. To su prije jasno dali do znanja, čak i američki predsjednik."
Neki dužnosnici vjeruju da će rasprava u Ramsteinu stoga biti više usmjerena na izradu plana za nepredviđene situacije, u slučaju da borbeni avioni budu hitno potrebni u nekom budućem trenutku, umjesto na postizanje dogovora o kratkoročnim isporukama.
Europski saveznici Ukrajine predviđaju da bi sukob mogao potrajati još tri do pet godina ili dulje, a postoji zabrinutost da je Zapad blizu granice onoga što se može pružiti bez izazivanja ekstremnog odgovora Moskve.
Početkom prošle godine zapadni saveznici složili su se s nepisanom politikom da Ukrajini ne isporučuju sveobuhvatan paket oružja odmah nakon invazije, iz straha da se ne izazove reakcija Rusije, otkriva treći europski diplomat.
Strah od nuklearnog rata
Razmišljalo se da Zapad svoju podršku treba pružati postupno, procjenjujući ruski odgovor na svakom koraku. "Mnoge zemlje na Zapadu misle da bi došlo do snažne ruske reakcije, uključujuću nuklearnu, da smo Ukrajini isporučili sav arsenal koji se tražio u prvoj fazi rata. To bi se moglo nazvati procesom postupnog privikavanja Putina", rekao je diplomat za Politico.
Strategija je bila spor, ali stabilan uzlazni trend u podršci Zapada, od protutenkovskog oružja Javelin i prijenosnih protuzračnih obrambenih sustava kao što su Stingeri, do HIMARS-a, a u novije vrijeme i raketa zemlja-zrak Patriot, tenkova i oklopnih vozila. Isporuka zrakoplova stoga je samo pitanje vremena, predvidio je isti diplomat.
Britanski ministar vanjskih poslova James Cleverly sastao se s visokim američkim dužnosnicima u Washingtonu prošli tjedan kako bi razgovarali o budućoj vojnoj potpori Ukrajini. Cleverly je odbio reći jesu li ti razgovori uključivali slanje borbenih zrakoplova, kazetnih bombi ili projektila dugog dometa.
"Neću nagađati kakva bi bila priroda buduće vojne potpore. Naša podrška je evoluirala kako je evoluirala borba i kako su evoluirali zahtjevi Ukrajinaca", rekao je Cleverly.
Međutim, kao otočna nacija, Velika Britanija će više oklijevati slati zrakoplove u Ukrajinu nego kad je riječ o tenkovima i drugoj vojnoj opremi za ratovanje na zemlji, smatraju britanski dužnosnici. Također, postoji zabrinutost da bi javna potpora mogla oslabjeti usred daljnje eskalacije.
Zapad prvo želi iscrpiti sve opcije
Europski diplomati slažu se da će Zapad prvo htjeti iscrpiti sve druge opcije za zračnu potporu, uključujući više jurišnih bespilotnih letjelica i eventualno rakete dugog dometa. Washington je također nedavno odobrio isporuku nevođenih raketa Zuni iz doba hladnog rata koje bi ukrajinska vojska mogla lansirati iz svojih MiG-ova.
No, dužnosnici su također ukazali na nedavne odluke SAD-a kao dokaz da se Washington priprema za raspravu o zrakoplovima. U srpnju je Zastupnički dom američkog Kongresa odobrio 100 milijuna dolara za obuku ukrajinskih pilota za upravljanje američkim borbenim zrakoplovima, a u listopadu je Ukrajina objavila da je skupina od nekoliko desetaka pilota odabrana za obuku na zapadnim borbenim zrakoplovima.
U kolovozu je Colin Kahl, američki podtajnik za obrambenu politiku, rekao novinarima kako "nije nezamislivo da bi zapadni zrakoplovi u jednom trenutku mogli biti poslani Ukrajini".
Jurij Sak, savjetnik ukrajinskog ministra obrane Oleksija Reznikova, rekao je da je prioritet Kijeva nakon tenkova osigurati mlazne zrakoplove i da izgovori saveznika nisu nepremostivi. On smatra da je Zapad sada uvjeren u potrebu pažljivog, ali dosljednog povećanja sofisticiranosti svojih vojnih donacija.
Sak kaže da su ukrajinske zračne snage bacile oko na američke zrakoplove F-16 i F-15, ali su otvorene i za druge modele. Većina F-15 i F-16 u vlasništvu SAD-a raspoređena je u drugim regijama, uključujući Indo-Pacifik. "Postoji gotovo 50 zemalja koje trenutno koriste F-15. Ne vjerujem ni na trenutak da Ukrajina ne zaslužuje borbene zrakoplove", rekao je Sak.
Ozbiljan logistički pothvat
Međutim, slanje zrakoplova bio bi ozbiljan logistički pothvat za ukrajinske saveznike. F-15 i F-16 zahtijevaju dugačke piste visoke kvalitete, što Ukrajini nedostaje. Stručnjaci kažu da bi Rusiji bilo lako uočiti svaki pokušaj izgradnje operativnih baza i napasti ih.
Američki lovci F-18 ili Gripeni švedske proizvodnje bili bi prikladniji, smatra Justin Bronk, viši znanstveni suradnik za zračne snage u britanskom think tanku RUSI, budući da mogu uzlijetati s kraćih pista i zahtijevaju manje održavanja. Ali oba mlažnjaka relativno su manjkava.
Švedski ministar obrane Pål Jonson rekao je za Politico u srijedu da Švedska "trenutačno nema planova za slanje Gripena u Ukrajinu".
Drugi borbeni zrakoplovi, poput Rafalea francuske proizvodnje, mogu zahtijevati značajan broj zapadnih civila na terenu u Ukrajini kako bi popravljali avione i pripremali ih za letove. Ti bi ljudi automatski postali mete ruskih napada. No, upitan bi li doniranje zrakoplova predstavljalo eskalaciju, dužnosnik francuske vlade istaknuo je da je Ukrajina već primila "vrlo nasilno" oružje od Zapada, poput topova CAESAR.
"Sve što šaljemo mora biti u obrambene svrhe, ali kada je oprema jednom isporučena, ona je u ukrajinskim rukama. Argument da su za održavanje zrakoplova potrebni NATO-ovi časnici na terenu u Ukrajini vrijedio je i za Patriote. Svejedno smo ih poslali", zaključio je zapadni dužnosnik.
Razgovori s desetak zapadnih vojnih dužnosnika i diplomata potvrđuju da je unutarnja rasprava o opskrbi Ukrajine borbenim avionima već u tijeku, a potiču je ukrajinski dužnosnici uz potporu jastrebova iz baltičkih država. "Sljedeći prirodni korak bili bi borbeni zrakoplovi", rekao je za Politico diplomat iz jedne sjevernoeuropske zemlje.
Rasprava će se vjerojatno pokazati još spornijom od svađe oko slanja tenkova. U Europi je više dužnosnika i diplomata reklo kako njihove vlade više ne smatraju tu ideju nepoželjnom, ali da strah od eskalacije postoji i dalje.
"Oko toga postoji crvena linija"
Washington je rekao Kijevu da je dostava zrakoplova trenutačno nemoguća, rekao je citirani diplomat te dodao: "Oko toga postoji crvena linija, ali prošlog ljeta imali smo crvenu liniju za HIMARS pa se to promijenilo. Onda su to bili tenkovi, da bi se i to promijenilo."
Visoki predstavnik jedne europske sile također je naglasio brzinu kojom dostava zapadnog oružja eskalira: "Zrakoplovi su danas potpuno nezamislivi, ali rasprava o tome mogla bi biti aktualna za dva, tri tjedna."
Ministri obrane ukrajinskih saveznika trebali bi u veljači održati novi summit u američkoj vojnoj bazi Ramstein u jugozapadnoj Njemačkoj, gdje se očekuje da će zrakoplovstvo i zračna podrška biti u fokusu.
Nizozemski ministar vanjskih poslova Wopke Hoekstra rekao je nizozemskom parlamentu prošlog tjedna da će njegov kabinet razmotriti slanje borbenih zrakoplova F-16, ako ih Kijev zatraži: "Mi smo otvorenog uma, nema tabua."
Bilo je to nakon nedavnih komentara slovačkog ministra vanjskih poslova Rastislava Káčera, koji je za Interfax-Ukrajina rekao da je njegova vlada spremna Kijevu predati sovjetske lovce MiG-29 te da je razgovarao s partnerima iz NATO-a i ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim o tome kako to provesti.
Visoki političari nisu skloni ovoj ideji
Drugi visoki političari bitno su manje skloni ovoj ideji. Njemački kancelar Olaf Scholz isključio je u srijedu mogućnost isporuke borbenih zrakoplova, navodeći potrebu da se spriječi daljnja vojna eskalacija: "Neće biti isporuke borbenih zrakoplova Ukrajini. To su prije jasno dali do znanja, čak i američki predsjednik."
Neki dužnosnici vjeruju da će rasprava u Ramsteinu stoga biti više usmjerena na izradu plana za nepredviđene situacije, u slučaju da borbeni avioni budu hitno potrebni u nekom budućem trenutku, umjesto na postizanje dogovora o kratkoročnim isporukama.
Europski saveznici Ukrajine predviđaju da bi sukob mogao potrajati još tri do pet godina ili dulje, a postoji zabrinutost da je Zapad blizu granice onoga što se može pružiti bez izazivanja ekstremnog odgovora Moskve.
Početkom prošle godine zapadni saveznici složili su se s nepisanom politikom da Ukrajini ne isporučuju sveobuhvatan paket oružja odmah nakon invazije, iz straha da se ne izazove reakcija Rusije, otkriva treći europski diplomat.
Strah od nuklearnog rata
Razmišljalo se da Zapad svoju podršku treba pružati postupno, procjenjujući ruski odgovor na svakom koraku. "Mnoge zemlje na Zapadu misle da bi došlo do snažne ruske reakcije, uključujuću nuklearnu, da smo Ukrajini isporučili sav arsenal koji se tražio u prvoj fazi rata. To bi se moglo nazvati procesom postupnog privikavanja Putina", rekao je diplomat za Politico.
Strategija je bila spor, ali stabilan uzlazni trend u podršci Zapada, od protutenkovskog oružja Javelin i prijenosnih protuzračnih obrambenih sustava kao što su Stingeri, do HIMARS-a, a u novije vrijeme i raketa zemlja-zrak Patriot, tenkova i oklopnih vozila. Isporuka zrakoplova stoga je samo pitanje vremena, predvidio je isti diplomat.
Britanski ministar vanjskih poslova James Cleverly sastao se s visokim američkim dužnosnicima u Washingtonu prošli tjedan kako bi razgovarali o budućoj vojnoj potpori Ukrajini. Cleverly je odbio reći jesu li ti razgovori uključivali slanje borbenih zrakoplova, kazetnih bombi ili projektila dugog dometa.
"Neću nagađati kakva bi bila priroda buduće vojne potpore. Naša podrška je evoluirala kako je evoluirala borba i kako su evoluirali zahtjevi Ukrajinaca", rekao je Cleverly.
Međutim, kao otočna nacija, Velika Britanija će više oklijevati slati zrakoplove u Ukrajinu nego kad je riječ o tenkovima i drugoj vojnoj opremi za ratovanje na zemlji, smatraju britanski dužnosnici. Također, postoji zabrinutost da bi javna potpora mogla oslabjeti usred daljnje eskalacije.
Zapad prvo želi iscrpiti sve opcije
Europski diplomati slažu se da će Zapad prvo htjeti iscrpiti sve druge opcije za zračnu potporu, uključujući više jurišnih bespilotnih letjelica i eventualno rakete dugog dometa. Washington je također nedavno odobrio isporuku nevođenih raketa Zuni iz doba hladnog rata koje bi ukrajinska vojska mogla lansirati iz svojih MiG-ova.
No, dužnosnici su također ukazali na nedavne odluke SAD-a kao dokaz da se Washington priprema za raspravu o zrakoplovima. U srpnju je Zastupnički dom američkog Kongresa odobrio 100 milijuna dolara za obuku ukrajinskih pilota za upravljanje američkim borbenim zrakoplovima, a u listopadu je Ukrajina objavila da je skupina od nekoliko desetaka pilota odabrana za obuku na zapadnim borbenim zrakoplovima.
U kolovozu je Colin Kahl, američki podtajnik za obrambenu politiku, rekao novinarima kako "nije nezamislivo da bi zapadni zrakoplovi u jednom trenutku mogli biti poslani Ukrajini".
Jurij Sak, savjetnik ukrajinskog ministra obrane Oleksija Reznikova, rekao je da je prioritet Kijeva nakon tenkova osigurati mlazne zrakoplove i da izgovori saveznika nisu nepremostivi. On smatra da je Zapad sada uvjeren u potrebu pažljivog, ali dosljednog povećanja sofisticiranosti svojih vojnih donacija.
Sak kaže da su ukrajinske zračne snage bacile oko na američke zrakoplove F-16 i F-15, ali su otvorene i za druge modele. Većina F-15 i F-16 u vlasništvu SAD-a raspoređena je u drugim regijama, uključujući Indo-Pacifik. "Postoji gotovo 50 zemalja koje trenutno koriste F-15. Ne vjerujem ni na trenutak da Ukrajina ne zaslužuje borbene zrakoplove", rekao je Sak.
Ozbiljan logistički pothvat
Međutim, slanje zrakoplova bio bi ozbiljan logistički pothvat za ukrajinske saveznike. F-15 i F-16 zahtijevaju dugačke piste visoke kvalitete, što Ukrajini nedostaje. Stručnjaci kažu da bi Rusiji bilo lako uočiti svaki pokušaj izgradnje operativnih baza i napasti ih.
Američki lovci F-18 ili Gripeni švedske proizvodnje bili bi prikladniji, smatra Justin Bronk, viši znanstveni suradnik za zračne snage u britanskom think tanku RUSI, budući da mogu uzlijetati s kraćih pista i zahtijevaju manje održavanja. Ali oba mlažnjaka relativno su manjkava.
Švedski ministar obrane Pål Jonson rekao je za Politico u srijedu da Švedska "trenutačno nema planova za slanje Gripena u Ukrajinu".
Drugi borbeni zrakoplovi, poput Rafalea francuske proizvodnje, mogu zahtijevati značajan broj zapadnih civila na terenu u Ukrajini kako bi popravljali avione i pripremali ih za letove. Ti bi ljudi automatski postali mete ruskih napada. No, upitan bi li doniranje zrakoplova predstavljalo eskalaciju, dužnosnik francuske vlade istaknuo je da je Ukrajina već primila "vrlo nasilno" oružje od Zapada, poput topova CAESAR.
"Sve što šaljemo mora biti u obrambene svrhe, ali kada je oprema jednom isporučena, ona je u ukrajinskim rukama. Argument da su za održavanje zrakoplova potrebni NATO-ovi časnici na terenu u Ukrajini vrijedio je i za Patriote. Svejedno smo ih poslali", zaključio je zapadni dužnosnik.
